DOKTORSKI STUDIJ - POMORSKO PRAVO - Pravni Fakultet
DOKTORSKI STUDIJ - POMORSKO PRAVO - Pravni Fakultet DOKTORSKI STUDIJ - POMORSKO PRAVO - Pravni Fakultet
4 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 1.4. Uvodne napomene Razvoj društva i visokog školstva u Hrvatskoj nameće potrebu poticanja znanstvene izvrsnosti, kompetitivnosti i visokih kriterija. S obzirom na nedostatak vještina i kompetencija koje su potrebne na novom tržištu rada, vidljiva je i važnost razvoja novih doktorskih studija. Reforma doktorskog studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za prilagođavanje potrebama zajednice. U zaključcima Bolonjskog seminara o „Doktorskim programima za europsko društvo znanja“ (3.–5. veljače 2005., Salzburg) ističe se sljedeće: Jezgrena sastavnica doktorskog obrazovanja jest unapređivanje znanja kroz izvorno istraživanje. Istovremeno, prepoznaje se da doktorsko obrazovanje mora sve više zadovoljavati potrebe tržišta rada koje je šire od akademije. Budući da Hrvatska uskoro postaje članica EU hrvatska sveučilišta postaju dio kompetitivnog europskog prostora visokog obrazovanja u kojemu se jedino kvalitetom mogu natjecati sa sveučilištima ekonomski razvijenih EU zemalja. Ulazak u EU nameće i potrebu usklađivanja hrvatskih i EU zakonskih okvira. Evidentno je da u RH postoji potreba za kompetentnijim profesionalnim kadrom u pravosuđu, odvjetništvu, bilježništvu, upravi i gospodarstvu; postoji potreba i unutarnjeg nacionalnog tržišta koje počiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji. Navedene činjenice daju poticaj za otvaranje novih doktorskih studija iz područja prava, posebice iz pomorskog prava. Naime, u svjetskoj trgovini pomorski promet ima izuzetno važnu ulogu. Oko dvije trećine ukupne međunarodne robne razmjene obavlja se morskim putovima. Geografski položaj Hrvatske upućuje na važnost pomorstva, pomorskog prava i prava mora, kao i potrebe obrazovanja kvalitetnih stručnjaka iz ovoga područja. Aktualni integracijski procesi u Europi daju tom položaju dodatnu i osobitu vrijednost, pretvarajući ga u potencijalni ključni zamašnjak ukupnog gospodarskog razvitka zemlje. 4
5 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora 1.5. Procjena opravdanosti izvođenja studija Osnovni je cilj ovoga programa odgovoriti potrebama javnog i privatnog sektora osposobljavanjem doktorskih kandidata za samostalno znanstveno istraživanje, utemeljeno na rješavanju složenih društvenih i gospodarskih problema u pomorstvu. Naime, ovaj studijski program pruža okvir za obrazovanje budućih stručnjaka u skladu s međunarodnim standardima i s potrebnim vještinama i kompetencijama iz područja pravne struke, pomorskog prava i prava mora u okvirima nacionalnog i međunarodnog prava. Ovaj studijski program odgovara potrebama tržišta rada jer postoji nedostatak visokoobrazovnog kadra upravo te struke (vidi mišljenje i preporuke u prilogu). Naime, ako se uzme u obzir važnost mora/pomorstva u razvoju zemlje izobrazba stručnjaka iz pomorskog prava i prava mora spada u kategoriju nacionalnih strateških prioriteta. Osim nacionalnih interesa ovaj program se uklapa i u strategiju EU u kojoj se kao prioritet, između ostalog, navodi pomorska sigurnost i zaštita na Mediteranu, razvoj 'autocesta mora' i spajanje luka, uklanjanje onečišćenja iz Mediterana i sl. Pomorsko pravo samostalno i sustavno obrađuje specifične odnose koji se javljaju na moru i u svezi s morem, i kaže se da je pomorsko pravo autonomno. Upravo stoga jedan ovakav izdvojeni studij predstavlja nužnost, posebice stoga jer objedinjuje nacionalno i međunarodno pomorsko pravo. Poslijediplomski (doktorski) studij iz pravnih znanosti: Pomorsko pravo i pravo mora prvi je doktorski studij takve vrste u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Studij će nastojati istaknuti komparativne prednosti koje nudi Sveučilište u Splitu i stvoriti povoljnu atmosferu za istraživački rad studentima iz različitih zemalja. Ovaj studij nastao je kao rezultat promišljanja kako Pravni fakultet u Splitu treba njegovati posebnosti u odnosu na druge Pravne fakultete. Naime, kao Fakultet koji je utemeljen u gradu na moru, treba njegovati onaj vid znanstvene djelatnosti koji mu omogućava primjenu i provjeru istraživanja u praksi. Smatra se da će se time doprinijeti da se i pristup moru i njegovim svekolikim gospodarskim i prometnim potencijalima promijeni i da se prema moru država i društvo započnu ponašati kao pomorske, a ne kao primorske zemlje. Split ima sve uvjete za promicanje ovakvog pristupa, jednako tako ima i realne uvjete za stvaranje prepoznatljivog međunarodnog centra koji će objediniti istraživanja pomorske problematike. 5
- Page 1 and 2: Sveučilište u Splitu Pravni fakul
- Page 3: 3 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pr
- Page 7 and 8: 7 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pr
- Page 9 and 10: 9 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pr
- Page 11 and 12: 11 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 13 and 14: 13 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 15 and 16: 15 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 17 and 18: 17 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 19 and 20: 19 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 21 and 22: 21 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 23 and 24: 23 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 25 and 26: 25 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 27 and 28: 27 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 29 and 30: 29 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 31 and 32: 31 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 33 and 34: 33 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 35 and 36: 35 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 37 and 38: 37 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 39 and 40: 39 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 41 and 42: 41 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 43 and 44: 43 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 45 and 46: 45 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 47 and 48: 47 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 49 and 50: 49 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 51 and 52: 51 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
- Page 53 and 54: 53 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i p
4 Elaborat PDS: Pomorsko pravo i pravo mora<br />
1.4. Uvodne napomene<br />
Razvoj društva i visokog školstva u Hrvatskoj nameće potrebu poticanja znanstvene<br />
izvrsnosti, kompetitivnosti i visokih kriterija. S obzirom na nedostatak vještina i<br />
kompetencija koje su potrebne na novom tržištu rada, vidljiva je i važnost razvoja novih<br />
doktorskih studija. Reforma doktorskog studiranja jedan je od temeljnih instrumenata za<br />
prilagođavanje potrebama zajednice.<br />
U zaključcima Bolonjskog seminara o „Doktorskim programima za europsko društvo<br />
znanja“ (3.–5. veljače 2005., Salzburg) ističe se sljedeće:<br />
Jezgrena sastavnica doktorskog obrazovanja jest unapređivanje znanja kroz<br />
izvorno istraživanje. Istovremeno, prepoznaje se da doktorsko obrazovanje mora<br />
sve više zadovoljavati potrebe tržišta rada koje je šire od akademije.<br />
Budući da Hrvatska uskoro postaje članica EU hrvatska sveučilišta postaju dio<br />
kompetitivnog europskog prostora visokog obrazovanja u kojemu se jedino kvalitetom<br />
mogu natjecati sa sveučilištima ekonomski razvijenih EU zemalja. Ulazak u EU nameće i<br />
potrebu usklađivanja hrvatskih i EU zakonskih okvira.<br />
Evidentno je da u RH postoji potreba za kompetentnijim profesionalnim kadrom u<br />
pravosuđu, odvjetništvu, bilježništvu, upravi i gospodarstvu; postoji potreba i unutarnjeg<br />
nacionalnog tržišta koje počiva na sve kompleksnijoj i široj pravnoj regulaciji koja<br />
nacionalno pravo otvara globalizaciji i europeizaciji.<br />
Navedene činjenice daju poticaj za otvaranje novih doktorskih studija iz područja prava,<br />
posebice iz pomorskog prava. Naime, u svjetskoj trgovini pomorski promet ima<br />
izuzetno važnu ulogu. Oko dvije trećine ukupne međunarodne robne razmjene obavlja se<br />
morskim putovima. Geografski položaj Hrvatske upućuje na važnost pomorstva,<br />
pomorskog prava i prava mora, kao i potrebe obrazovanja kvalitetnih stručnjaka iz ovoga<br />
područja. Aktualni integracijski procesi u Europi daju tom položaju dodatnu i osobitu<br />
vrijednost, pretvarajući ga u potencijalni ključni zamašnjak ukupnog gospodarskog<br />
razvitka zemlje.<br />
4