ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene - Procjena utjecaja na okoliš

Oikon d.o.o.
Institut za primijenjenu ekologiju 16
����������������������������������������������
Dugogodišnjim analizama parametara u stupcu mora na više uzgajališta u Jadranu tijekom
niza godina pokazalo se da postojeća uzgajališta nemaju značajnijeg utjecaja na primarnu
produkciju u stupcu mora. Istraživanja u blizini uzgajališta diljem Mediterana pokazuju da
je, unatoč kontinuiranom unosu hranjivih tvari iz uzgajališta, količina klorofila α mala, te
se s udaljenošću od uzgajališta fitoplanktonska produkcija (tj. proizvodnja klorofila α)
naglo smanjuje. Pitta i sur. (2009) ovo objašnjavaju aktivnošću herbivornog zooplanktona
(mikrozooplankton) koji se hrani razvijenim fitoplanktonom u blizini uzgajališta, te se na
taj način odvija prijenos nutrijenata na višu trofičku stepenicu u hranidbenom lancu, i to u
vrlo kratkom vremenu. Na taj način ne dolazi do akumulacije fitoplanktona, i samim time
povećanje njihove brojnosti nije mjerljivo. Općenito, parametri u stupcu vode ovise o
trenutačnoj dinamici mora na mjestu uzorkovanja, oscilacije su velike i mogu se događati
na vremenskoj skali od samo nekoliko sati. Stoga vrijednosti parametara iz stupca vode
koji se dobiju uzorkovanjem samo jednom ili nekoliko puta godišnje, nemaju veliku važnost
u procjeni utjecaja uzgajališta na okoliš te ih monitoringom nije potrebno pratiti. S druge
strane, na morskome dnu i u sedimentu ogleda se kumulativni utjecaj uzgajališta te se
pregledom morskog dna i analizom sedimenta mogu prikupiti relevantni podaci o utjecaju
uzgajališta na okoliš. Stoga se predlaže praćenje utjecaja uzgajališta na okoliš mjerenjem
parametara koji opisuju stanje na i u morskom dnu i to jednom godišnje.
Položaji postaja predviđenih za praćenje parametara u sedimentu (T1 i REF) i na biološkoronilačkom
transektu (T1 do T2) dani su u Tablici 4 i na Slici 4.
Tablica 4: Koordinate točaka T1 i T2 u Gauss-Krueger koordinatama.
X Y
T1 ������� �������
T2 ������� �������
REF ������� �������
Praćenje stanja okoliša treba obavljati jednom godišnje, u listopadu, i treba obuhvaćati
pokazatelje stanja na i u morskom dnu:
1. U sedimentu:
a. redoks potencijal svaka 2 cm do 10 cm dubine; mjerenja redoks potencijala
treba obaviti odmah po uzorkovanju, na licu mjesta;
b. koncentracije organskog ugljika, ukupnog dušika i ukupnog fosfora na jednoj
postaji ispod kaveza (T1) te na referentnoj postaji REF, u površinskom sloju
sedimenta do dubine 5 cm.
2. Biološko-ronilački pregled dna obaviti na transektu T1-T2.
Program praćenja stanja okoliša provoditi tijekom rada uzgajališta, a njegove rezultate
uspoređivati s početnim stanjem. Izvještaj mora sadržavati zaključak o stanju okoliša. U