ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene - Procjena utjecaja na okoliš

� 

Avenija Dubrovnik 6-8, Zagreb 

� 

�� 

�� 

�� 

�� 

veljača 2010.

� 

Oikon d.o.o. 

Institut za primijenjenu ekologiju 2 

Nositelji zahvata: Friškina d.o.o. i Marinex &Co d.o.o 

Zahvat: 

Vrsta dokumentacije: ZAHTJEV 

Voditelj izrade: Dr.sc. Tomi Haramina 

Oikon d.o.o. 

Direktor Društva: 

Povećanje kapaciteta i koncesijske površine uzgajališta bijele 

ribe 

Donat Petricioli, dipl. ing. biol. 

Fanica Kljaković-Gašpić, dipl. ing. biol. 

Željko Koren, dipl.ing.građ.

Oikon d.o.o. 


Sadržaj 

� 

0. Opći podaci o ovlašteniku, punomoći za podnošenje Zahtjeva .............................4� 

1. Podaci o nositeljima zahvata ....................................................................5� 

2. Podaci o lokaciji ...................................................................................5� 

3. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ......................................................9� 

4. Vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa te emisija u okoliš ...... 12� 

5. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš ........................................ 13� 

6. Mjere zaštite ..................................................................................... 15� 

7. Prijedlog programa praćenje stanja okoliša ................................................. 16� 

8. Zaključak .......................................................................................... 18� 

9. Izvori podataka ................................................................................... 19�

Oikon d.o.o. 


��

Oikon d.o.o. 


Sukladno Uredbi o procjeni utjecaja na okoliš (NN 64/08, NN 67/09) za uzgajališta bijele 

ribe unutar ZOP-a kapaciteta do 100 t provodi se ocjena o potrebi procjene utjecaja na 

okoliš (Prilog II Uredbe). Budući da se uzgajališta tvrtki Friškina d.o.o. i Marinex & Co 

d.o.o. nalaze u istoj uvali, ovaj zahtjev se odnosi na kumulativni utjecaj oba uzgajališta, 

ukupnog kapaciteta 100 t. 

�� 

Nositelj zahvata: Friškina d.o.o. za uzgoj 

ribe i školjaka 

Nositelj zahvata: Marinex &Co d.o.o. 

Adresa: Domilijina 8 Adresa: Put Stinica bb 

MB: 1390872 MB: 0798843 

Kontakt osoba: Dragan Pezelj Kontakt osoba: Josip Vidović 

�� 

Lokacija uzgajališta se nalazi u jugoistočnom dijelu Uvale Movar, općina Rogoznica u 

Šibensko-kninskoj županiji. 

Slika 1 prikazuje uvalu Movar i položaj koncesijskih polja, a Slika 2 šire područje oko uvale 

Movar. 

Uvala Movar svojim prirodnim smještajem zaštićena je od utjecaja vjetrova i valova iz svih 

smjerova osim zapadnih. Uvala je djelomično otvorena prema pučini s prirodnom zaštitom 

otoka Smokvica Vela. Dubina na ulazu u uvalu je 45 m. Dubine na mjestu ribogojilišta kreću 

se od 15 m do 25 m. Koncesijsko polje udaljeno je 60 m od obale. Dno je podmorska 

stijena prekrivena naslagom mulja–pijeska prosječne debljine 20 cm. Kopno koje se 

proteže uz ribogojilište prirodna je obalna crta kojom se proteže uski kameni pojas oštrijeg 

pokosa. Prema unutrašnjosti kopna razvijeni su pojasi niskog raslinja makije i manjih 

površina visokog raslinja (bor). 

Predmetni akvatorij nije pod utjecajem značajnijih izvora onečišćenja i ne nalazi se blizu 

plovnog puta. 

Lokacija se ne nalazi u ekološkoj mreži, niti u blizini područja ekološke mreže. 

Koncesijsko polje tvrtke Marinex &Co d.o.o. iznosi 2 520 m 2 (ribogojilišno polje 1). 

Koncesijsko polje tvrtke Friškina d.o.o iznosi 1 680 m 2 (ribogojilišno polje 2).

Oikon d.o.o. 


Slika 1: Uvala Movar i položaj koncesijskih polja. 

Slika 2: Šire područje uvale Movar.

Oikon d.o.o. 


Prostornim planom Šibensko-kninske županije, u članku 62, st. 1 uvala Movar definirana je 

kao područje marikulture, a st. 2 omogućava povećanje kapaciteta uzgoja odnosno 

površine obuhvata, ukoliko se praćenjem stanja okoliša na lokaciji dokaže da nema 

negativnog utjecaja na kvalitetu mora i morskog dna: 

„ 

Članak 62. 

(1) Na podrucju Županije postojece zone i lokaliteti koji se koriste za marikulturu 

prikazane su u tablici 5.: 

Broj Lokacija Grad/Općina Djelatnost Površina m² 

1. Zona ušća rijeke 

Krke 

Grad Šibenik Uzgoj ribe i 

školjaka 

2. Uvala Peleš Općina Rogoznica Uzgoj ribe 2 520 

3. Uvala Movar-Ražanj Općina 

Rogoznica 

Uzgoj ribe 4 200 

4. Uvala Luka-Kaprije Grad Šibenik Uzgoj ribe 900 

5. Vrilo-Makirina Općina Pirovac Uzgoj školjaka 441 

6. JI od uvale Prosika Općina Tisno Uzgoj školjaka 2 200 

7. Pod Tušćicom Općina Tisno Uzgoj školjaka 1 210 

(2) Na postojećim lokacijama iz prethodne tablice moguće je povećati kapacitet uzgoja 

odnosno površinu obuhvata, ukoliko se praćenjem stanja okoliša na lokaciji dokaže da 

nema negativnog utjecaja na kvalitetu mora i morskog dna. U suprotnom je potrebno 

provesti procjenu utjecaja na okoliš kojom će se utvrditi i maksimalni kapacitet lokacije, 

te mjere zaštite okoliša. 

(4) Na svim postojećim zonama i lokalitetima može se nastaviti s djelatnošcu marikulture 

ako su u skladu sa svim odredbama ovog Plana.“ 

Prostornim planom uređenja Općine Rogoznica preuzimaju se odredbe županijskog 

prostornog plana vezane za gospodarsku djelatnost, mogućnost proširenja koncesijskog 

polja i povećanja kapaciteta na predmetnoj lokaciji: 

„ 


… 

Gospodarska namjena 

(6) Za uzgoj ribe planirane su zone marikulture u uvalama Movar i Peleš. 

…

Oikon d.o.o. 



(1) Planom su određene postojeća područja akvatorija i pripadajućeg kopnenog dijela za 

uzgajališta ribe, i to: 

- uvala Peleš; 

- uvala Movar. 

(2) Omogućava se postava odgovarajućih plivajućih elemenata kao dijela uzgajališta radi 

vjetrovalne zaštitu uzgajališta, koje treba ukloniti nakon prestankom rada ribogojilišta. 

(3) Na postojećim lokacijama moguće je povećati kapacitet uzgoja odnosno površinu 

obuhvata, ukoliko se praćenjem stanja okoliša na lokaciji dokaže da nema negativnog 

utjecaja na kvalitetu mora i morskog dna. U suprotnom je potrebno provesti procjenu 

utjecaja na okoliš kojom će se utvrditi i maksimalni kapacitet lokacije, te mjere zaštite 

okoliša. 

(4) Kriteriji za smještaj uzgojnih instalacija za produžetak koncesije postojećih 

ribogojilišta su slijedeći: 

- instalacija za uzgoj mora biti udaljena najmanje od 15 m od obale , 

- plivajući kavezi za uzgoj ribe ne smiju se postavljati u područjima gdje je dubina mora 

manja od 15 m, 

- obalu je potrebno sačuvati u izvornom obliku te se ne dozvoljava nikakva gradnja, 

- uzgojnu instalaciju oblikom, bojom i materijalom uklopiti u okoliš, 

- ako se više uzgojnih instalacija postavlja na istoj lokaciji/području potrebno ih je 

međusobno oblikovno uskladiti, 

- uzgojne instalacije ne smiju biti na plovnom putu ili drugom području s ograničenjem 

korištenja. 

(5) Postojeći i planirani sadržaji marikulture prikazani su u grafičkom dijelu elaborata 

Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. « Korištenje i namjena površina» u mjerilu 

1:25000.“ 

U članku 101. uvala Movar navodi se kao jedno od područja za koje „se može kazati da je 

osobito vrijedno područje prirodnog krajobraza“: 

„Članak 101. 

Prirodni krajobraz 

Planom se ističu pojedini dijelovi prirodnog krajobraza za koje se može kazati da su 

osobito vrijedna područja prirodnog krajobraza, koje je potrebno štititi: 

Rt. Konj – uvala Movar – rt. Movar;“ 

Ovaj članak odnosi se na kopneno područje uvale (Slika 3). Dodavanjem kaveza pored već 

postojećih kaveza neće se dodatno narušiti krajobraz. 

Područje zahvata ne nalazi se u ekološkoj mreži. Na širem području uvale Movar nalazi se 

stanišni tip G. 3. 2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja. Prema Pravilniku o 

vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o

Oikon d.o.o. 


mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, NN 119/09) navedeni stanišni tip se nalazi 

na Popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj, Prilog II.a. S obzirom 

na to da su ribogojilišta na ovom području počela s radom 2002. godine, ispod kaveza 

razvijena je infralitoralna zajednica ispod marikulturalnih zahvata (G. 3. 8. 4. 1. 

Uzgajališta riba). 

Slika 3: Područja posebnih ograničenja u korištenju za uvalu Movar. Izvor: Prostorni plan Općine 

Rogoznica. 

� 

�� 

Tvrtke Friškina d.o.o. i Marinex d.o.o. koncesionari su susjednih koncesijskih polja za uzgoj 

bijele ribe. Oba uzgajališta rade na predmetnoj lokaciji od 2002. godine. Ukupna 

proizvodnja bijele ribe bila je 2008. godine oko 65 t. Uzgojni ciklus traje od 16 mjeseci do 

3 godine uz potrošnju hrane od 2.5 kg hrane/1 kg konzumne ribe. Ukupno se koristi 20 

kaveza 10 m x 5 m x 5 m i 3 kružna kaveza promjera 12 m (Friškina) te 5 kaveza dimenzija 

8 m x 8 m, 5 kaveza 8 m x 6 m, 2 kaveza 7 m x 5 m i 3 kaveza promjera 12 m (Marinex). 

Dubina mora na lokaciji je 16-22 m (Friškina), odnosno 18-25 m (Marinex). Plivajuća 

konstrukcija kaveza pravokutnog oblika izgrađena je od nehrđajućeg čelika dok je 

plivajuća konstrukcija kružnih kaveza izgrađena od polietilenskih cijevi visoke gustoće 

(PEHD). Kavezi su usidreni pomoću sidrenih betonskih blokova, konopa i plutača. 

Uzgajalištu je moguće pristupiti s morske strane te postoji mogućnost kolnog pristupa 

putem koji vodi od mjesta Ražanj – Rogoznica do bivšeg vojnog objekta Movar. Od bivšeg 

vojnog objekta do samog uzgajališta vodi pješačka staza duljine 1-1,5 km. S obzirom na 

navedene mogućnosti uzgajalištu se pristupa s morska strane, i to radnim katamaranom od 

operativne obale u Rogoznici (cca 4 km od uzgajališta). Na kopnu se nalazi manji montažni 

objekt opskrbljen električnom energijom. Kolni odnosno pješački pristup se koristi samo u 

slučaju kada zbog vremenskih neprilika nije moguće isplovljavanje katamarana. Na 

uzgajalištima se svakodnevno provjerava stanje u kavezima te se uginula riba uklanja i 

privremeno odlaže u zamrzivaču u objektu na obali te se potom periodički, zamrznuta,

Oikon d.o.o. 


prevozi katamaranom do Rogoznice, a zatim do objekta za privremeno uskladištenje, 

odnosno sabiralište životinjskih nusproizvoda poduzeća Agroproteinka u Biljanima Gornjim 

udaljenim 100 km od mjesta Rogoznica. Kamioni hladnjače kojima se vozi uginula riba u 

vlasništvu su poduzeća Marinex i poduzeća Friškina, te se prema dogovoru uginula riba 

prevozi onim prijevoznim sredstvom koji je na raspolaganju a zajednički za obije tvrtke 

radi uštede. Prijevoz i predaja uginule ribe praćeni su potrebnom dokumentacijom – 

putnim nalozima i potvrdama o preuzimanju uginule ribe. 

Riblja hrana koja se koristi na uzgajalištu doprema se isključivo iz registriranog skladišta 

gotove životinjske hrane Marinex & co d.o.o. Split, koja za vlastite potrebe i potrebe 

trgovine vrši uvoz riblje hrane iz Danske i Italije. Skladište iz kojeg se doprema hrana na 

uzgajalište, nalazi se u Splitu na adresi Put stinica bb, te se kao registrirani objekt vodi u 

registru Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Friškina d.o.o. za uzgoj 

ribe isključivo koristi riblju hranu dobavljača Marinex. 

Riblja hrana se do mjesta Rogoznica prevozi kamionima ovlaštenih prijevoznika. Na 

operativnoj obali mjesta Rogoznica vrši se pretovar hrane u radni katamaran kojim se 

riblja hrana prevozi do uzgajališta gdje se pretovara u priručno montažno skladište na 

operativnoj obali uvale Movar. Riblja hrana se isporučuje na uzgajalište temeljem 

narudžbe voditelja uzgajališta. Voditelj uzgajališta jednom tjedno vrši narudžbu prema 

izračunu potreba. Dostava se vrši s obzirom na zalihe i druge okolnosti (dostupnost 

prijevoza, zauzetost djelatnika na uzgajalištu) jednom do dva puta tjedno. 

Hranjenje ribe se vrši na način da se vreće riblje hrane ukrcaju u dva čamca (poliesterski 

čamci 4 m dužine) koja su stalno privezana i usidrena na uzgajalištu te se prema nalogu 

voditelja uzgajališta riba hrani prema vrsti i veličini određenom ribljom hranom – sa 

platforme kaveza kada se riba nalazi u kvadratnim kavezima ili iz brodice za ribu koja se 

nalazi u okruglim kavezima. Hrana se baca u kaveze ručno. Prazne vreće – pakiranja riblje 

hrane se stavljaju u katamaran te prevoze po završetku radnog dana do obale u Rogoznici 

gdje se stavljaju u spremnike komunalnog otpada poduzeća Škovacin d.o.o. Rogoznica s 

kojim obje tvrtke imaju sklopljene ugovore o zbrinjavanju otpada. Osim praznih vreća 

hrane u spremnike se redovito odlažu i plastične vreće te drugi materijali koji kao 

naplavine doplutaju u uvalu Movar te ih djelatnici na uzgajalištu svakodnevno sakupljaju. 

Planiranim zahvatom želi se povećati proizvodnja ribe na ukupno do 100 t godišnje. 

Također, planira se povećanje koncesijskog polja za površinu na koju bi se smjestilo 

ukupno šest kružnih kaveza promjera 12 m. Slika 3 prikazuje postojeće i planirano stanje 

na uzgajalištima. Na plavim pravokutnim područjima su smješteni manji pravokutni kavezi, 

a krugovima su označeni kružni kavezi promjera 12 m (plava područja predstavljaju 

sadašnje stanje). Crveni šrafirani krugovi označavaju dodatne planirane kaveze. Ti kavezi 

planiraju se smjestiti na površini od oko dodatnih 1500 m 2 koliko bi iznosilo povećanje 

koncesijskih polja (610 m 2 Friškina, 890 m 2 Marinex, v. Sliku 3). Na uzgajalištu Friškine, 

uvođenjem novih kružnih kaveza izbacilo bi se iz upotrebe 4 kaveza veličine 10 x 5 m. 

Način rada uzgajališta (dopremanje hrane i hranjenje, skupljanje i odlaganje uginule ribe i 

otpada i sl.) ne bi se mijenjao povećanjem kapaciteta.

Oikon d.o.o. 


Slika 3: Zeleno i crveno polje predstavljaju koncesijska polja Marinexa i Friškine. Plavi likovi 

predstavljaju postojeće stanje. Na plavim pravokutnim poljima nalaze se manji pravokutni 

kavezi (broj naveden u tekstu), a plavi krugovi predstavljaju kružne kaveze promjera 12 m. 

Crveni šrafirani krugovi predstavljaju dodatne kružne kaveze koji bi se koristili u slučaju 

povećanja kapaciteta. 

Na području predmetnih uzgajališta obavljen je monitoring vode, sedimenta i planktonske 

zajednice u studenom 2008. i svibnju 2009. godine koje je izradio Zavod za istraživanje 

mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković. Kakvoća mora je prema pokazateljima 

koncentracije otopljenog kisika i zasićenost kisikom 2008. godine bila I. vrste, a 2009. 

godine II. vrste. Prozirnost mora bila je u oba mjerenja visoka i ukazuje na visoku kakvoću 

mora. U zaključku monitoringa iz 2009. autori su utvrdili da se radi o stabilnom ekološkom 

sustavu te da je područje pogodno za uzgoj riba. Rezultati ovih monitoringa ukazuju i na 

dobru prostrujenost područja. Na to dodatno upućuje i činjenica da je prosijavanjem 

uzorka sedimenta određena otprilike trećina „grube tvari“ (nije dana veličina sita). ORP u 

vodi koji je naveden u izvještaju je izvan granica koji se očekuje u ovakvoj okolini 

(posebno je u neskladu rezultatima mjerenja koncentracije i zasićenosti kisika), pa 

smatramo da je došlo do kvara ili nekog drugog problema s instrumentom. Što se tiče 

analize sedimenta, iz usporedbe rezultata za 2008. i 2009. godinu vidi se da nema 

značajnih promjena koncentracije ugljika, dušika i fosfora u sedimentu, dakle postignuta 

je dinamička ravnoteža. Autori monitoringa nisu analizirali sediment na referentnoj postaji 

s kojom bi se dobiveni rezultati usporedili. 

Na uzgajalištima nisu zabilježene nikakve incidentne situacije.

Oikon d.o.o. 


�� 

�� 

Emisija tvari koje se analiziraju pri procjeni utjecaja zahvata na okoliš ovisi o dva osnovna 

kriterija: toksičnosti i biološkoj aktivnosti. U uzgoju lubina i komarče se, prema 

klasifikaciji zagađivača koju daje GESAMP (1996.), mogu naći jedino značajnije količine 

zagađivača I. klase (nutrijenti i prirodna organska tvar u obliku suspendiranih čestica, 

amonijaka ili drugih tvari koje trebaju kisik za razgradnju) koje su posljedica hranidbe. 

Emisija zagađivača II. klase (patogeni organizmi) je moguća putem umnažanja istih na 

uzgajalištu za vrijeme eventualne epidemije. Ovaj se dio ne može procjenjivati, jer se 

očekuje da se provode zootehničke mjere kojima se takav proces potpuno sprječava i koje 

su direktnom ekonomskom interesu uzgajivača. Tome treba dodati da sva uvezena hrana 

ima veterinarsku deklaraciju o sanitarnoj ispravnosti, te da nema zagađivača ove 

kategorije. 

Emisija tvari iz uzgajališta ribe u okoliš može biti dvojaka, odnosno u česticama ili 

otopljena. Kod hranidbe suhom hranom nailazimo i na emisiju nepojedenih peleta u 

područje zahvata. Čestice, odnosno krute tvari, dijelom se talože na morskom dnu, a 

dijelom se razgrađuju ili ih konzumiraju drugi organizmi dok tonu u vodenom stupcu. 

Otopljene tvari se razrjeđuju u okolnoj morskoj vodi. Ugradnja izlučenih metabolita i 

nepojedene hrane, osim o fizičkim, kemijskim i biološkim karakteristikama šireg područja 

zahvata, ovisi i o biološkoj upotrebljivosti pojedine emitirane tvari. 

Prema biološkoj aktivnosti emitirane tvari možemo podijeliti na: 

a) prirodne metaboličke produkte 

b) nepojedenu hranu 

c) tvari koje se unose kroz veterinarske i zootehničke mjere, a služe za očuvanje 

homeostatskih mehanizama uzgajanih organizama (antibiotici, bakteriostatici, 

dezinficijensi, protuobraštajni premazi, itd.). 

Tablica 1: Emisije tvari koje su posljedica hranjenja. 

Emitirana tvar Izlučivanje u 

otopljenom obliku 

Nepojedena 

hrana 

Izlučivanje krutočestice 

Komentar 

+ Pada na dno ili je pojedu 

okolne ribe 

Feces + Sporo tone i 10-50% stigne 

na dno 

CO2 

+ 

Dušik + + 80% se izlučuje otopljen 

Fosfor + + Nije potpuno jasan omjer 

otopljenog i neotopljenog P

Oikon d.o.o. 


S obzirom na sve veću pažnju znanosti, politike i javnosti prema unosu farmaceutskih i 

drugih preparata u okoliš, marikultura se kao novija djelatnost temelji na prevenciji 

(zoohigijena, vakcinacija) i na upotrebi tvari visoke razgradivosti ili tvari koje se minimalno 

emitiraju u okoliš. 

Tijekom uzgoja ribe, najznačajnije za emisiju u okoliš, po količini i po mogućim efektima 

jesu posljedice procesa hranjena tj. hrana i metabolički produkti njene razgradnje (Tablica 

1). 

Analogijom s drugim uzgajalištima lubina i komarče, može se procijeniti maksimalna 

emisija ugljika, dušika i fosfora na predmetnom uzgajalištu, i to za otopljene tvari te tvari 

u fekalnim česticama i nepojedenoj hrani. Za slučaj trogodišnjeg uzgojnog ciklusa, koji 

počinje u proljeće, emisije periodički osciliraju pri čemu minimumi nastupaju u rano 

proljeće, a maksimumi u kolovozu svake godine. Pri tomu je maksimum u prvoj godini 

nekoliko puta manji od maksimuma u drugoj i trećoj godini. Tablica 2 prikazuje 

procijenjene maksimalne vrijednosti emisija u kilogramima po tjednu za cijelo uzgajalište 

ukupnog kapaciteta 100 t, za tjedan s najvećim emisijama u cijelom ciklusu. 

Najveći udio u emisiji otopljenih tvari ima emisija CO2, ali oko morskih kaveznih uzgajališta 

i u samim kavezima u pravilu se ne bilježe slučajevi značajnijeg pada pH vrijednosti, niti 

slučajevi hiperkapnije kod uzgajanih riba. 

Tablica 2: Procijenjene emisije ugljika, fosfora i dušika u tjednu s najvećim emisijama (kolovoz) za 

cijelo uzgajalište bijele ribe kapaciteta 100 t. 

ugljik fosfor dušik 

[kg/tj] [kg/tj] [kg/tj] 

otopljeni 2000 (kao CO2) 38 370 

feces 465 25 55 

hrana 86 2 13 

�� 

Iz iskustva u praćenju stanja okoliša na dnu mora na drugim uzgajalištima, poznato je da je 

taj utjecaj na okoliš značajan na područjima neposredno ispod kaveza, a da zatim brzo 

opada s udaljenošću. Općenito se utjecaj može očekivati u stupcu vode, sedimentu i 

bentosu. 

Utjecaj na stupac vode prvenstveno se odnosi na emisiju otopljene tvari (CO2, dušik, 

fosfor) te povećanom potrebom za kisikom. U pravilu se, međutim, u Jadranu ne bilježi 

značajan utjecaj uzgajališta na stupac vode, a i prijašnjim monitoringom na predmetnom 

uzgajalištu takav utjecaj nije zabilježen te se ne očekuje niti nakon planiranog proširenja. 

Na širem području uvale Movar nalazi se stanišni tip G. 3. 2. Infralitoralni sitni pijesci s 

više ili manje mulja, a s obzirom na to da su ribogojilišta na ovom području počela s radom 

2002. godine, ispod kaveza je razvijena infralitoralna zajednica ispod marikulturalnih 

zahvata – G. 3. 8. 4. 1. Uzgajališta riba. Ova zajednica rasprostire se direktno ispod samog 

kaveza te nekoliko metara od njega (zona "značajnog" utjecaja). Sedamdesetak metara od 

vertikalne projekcije kaveza rasprostire se djelomično izmijenjena zajednica infralitoralni

Oikon d.o.o. 


sitni pijesci s više ili manje mulja (zona "primjetnog" utjecaja). Na instalacijama kaveza 

razvijena je G. 3. 8. 4. 3. obraštajna zajednica na instalacijama marikulture. Povećanjem 

površine i kapaciteta uzgajališta doći će do povećanja površine značajnog utjecaja (za cca 

1500 m 2 koliko bi se povećala površina koncesijskog polja) a samim time i infralitoralne 

zajednice ispod marikulturalnih zahvata. Značajni utjecaj na dno ostao bi ograničen na 

područje ispod kaveza (postojećih i novoplaniranih, v. Sliku 3). 

Najznačajniji utjecaj uzgajališta riba na morski okoliš potječe od organskog opterećenja 

koje nastaje unosom metabolita riba (feces, urin, izlučevine škrga) te u znatno manjoj 

mjeri od nepojedene hrane s uzgajališta za vrijeme uzgojnog ciklusa. Dio utjecaja se 

odnosi i na mikrobiološku razgradnju organske tvari koja u čestičnom obliku tone kroz 

vodeni stupac i taloži se na morsko dno. Rapršenje i taloženje čestica emitiranih s 

uzgajališta na morsko dno ovisi o količini i dezintegraciji emitiranih čestica, o brzini 

tonjenja čestica, o strujama i o dubini mora na lokaciji. 

Emitirani feces je izvor organske tvari za bakterije koje žive u sedimentu, zbog čega u 

lokaliziranom području oko uzgajališta dolazi do pojačane razgradnje organske tvari i 

potrošnje kisika. Postoji mogućnost povremenih kratkotrajnih epizoda smanjenja količine 

kisika u sedimentu ispod naslaga bakterije Beggiatoa, odnosno ispod povremenih naslaga 

fecesa. Potrebno je naglasiti da na području opterećenom unosom organske tvari dolazi do 

razvoja populacija organizama kao npr. mnogočetinaša (Capitella capitata) koji posjeduju 

određenu toleranciju na reducirajuće procese u sedimentu i smanjenje koncentracije 

kisika. Takvi organizmi ujedno mogu sudjelovati u razgradnji povečane koncentracije 

organske tvari, a samim time i smanjenju akumulacije iste (Heilskov and Homer, 2001). 

Tablica 3 daje pregledni prikaz utjecaja na okoliš. 

Tablica 3: Obilježja utjecaja. 

Utjecaj Izravni Neizravni 

Emisija prirodnih 

metaboličkih 

produkata 

(ugljik, dušik, 

fosfor) 

Na sediment i 

bentos – organsko 

opterećenje 

sedimenta, 

potrošnja kisika 

zbog razgradnje 

organske tvari 

Nepojedena hrana Na sediment i 

bentos -organsko 

opterećenje 

sedimenta, 

potrošnja kisika 

zbog razgradnje 

organske tvari 

Bakerijska 

razgradnja na 

morskom dnu. 

Bakerijska 

razgradnja na 

morskom dnu. 

Povećanje 

brojnosti lokalne 

ithiofaune. 

Obilježja utjecaja 

Sekundarni Kumulativni 

Povremena 

mogućnost 

smanjenja 

koncentracije 

kisika u 

sedimentu te 

razvoj bakterije 

Beggiatoa. 

Povremena 

mogućnost 

smanjenja 

koncentracije 

kisika u 

sedimentu te 

razvoj bakterije 

Beggiatoa. 

Mrlja na površini 

vode koja nastaje 

prilikom 

hranjenja. 

Postojanje dva 

uzgajališta 

(Friškina, 

Marinex) u istoj 

uvali. 

Postojanje dva 

uzgajališta u istoj 

uvali.

Oikon d.o.o. 


Prema Sowes (1994) pri većim stupnjevima donosa organske tvari na dno brzina negativnog 

utjecaja na dno veća je u prvoj godini uzgoja. Nakon toga brzina se smanjuje kako dno 

biva prekriveno slojem taloga organske tvari. Kod starijih uzgajališta kao što su Friškina i 

Marinex pod kojima je uspostavljena dinamička ravnoteža (nema nove akumulacije 

organske tvari) ti će utjecaji uslijed povećanja proizvodnje biti manji u prvoj godini u 

odnosu na novo uzgajalište. 

�� 

U svrhu ograničavanja negativnog utjecaja na okoliš predlažu se sljedeće mjere zaštite. 

A. Mjere zaštite tijekom postavljanja kaveza 

1. Betonske sidrene blokove postavljati na dno polaganjem pomoću dizalice ili pomoću 

uzgonskih „padobrana“. Eventualno premještanje blokova također se mora izvesti 

njihovim podizanjem od dna, a ne tegljenjem po dnu. 

B. Mjere zaštite tijekom rada uzgajališta 

U svrhu smanjenja rizika od onečišćenja nositelj zahvata treba: 

1. Provoditi redovitu i nutricionistički uravnoteženu hranidbu uz minimalnu upotrebu 

medikamenata, tako da se postigne najbolji odnos između prirasta riba i da je 

emisija tvari u okoliš minimalna. 

2. Provoditi dnevno praćenje stanja riba, te pravovremeno uklanjanje uginulih riba. 

Posebnu pozornost treba obratiti stanju lubina nakon grmljavine i sijevanja noću, 

kada je moguć povećani mortalitet. 

3. Zbrinjavati uginule ribe, otpad organskog porijekla, kao i ostali otpad sukladno 

važećim propisima. 

4. Pregledavati sustav sidara i priveznih konopa te mijenjati istrošene i dotrajale 

dijelove opreme, posebno opreme izložene pojačanom trošenju. 

5. Kaveze i područje koncesije označiti odgovarajućim oznakama, u skladu s važećim 

propisima i uvjetima koje propisuju nadležne lučke vlasti. 

C. Izvanredne ili interventne mjere 

1. U slučaju akcidentnih situacija, premještanje kaveza obaviti prema zahtjevima 

nadležne Lučke kapetanije i Županijskog plana intervencija u slučaju iznenadnog 

onečišćenja mora. 

2. U slučaju masovnog ugibanja riba, uginule ribe odmah sakupiti, te utvrditi uzrok 

uginuća i ribu neškodljivo ukloniti, sukladno važećim propisima. 

3. U slučaju otkidanja kaveza, odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju. 

4. Ukoliko dođe do iznenadnog smanjenja koncentracije otopljenoga kisika u morskoj 

vodi, neuobičajenog ponašanja riba ili dijagnosticiranja patoloških stanja, prekinuti 

hranjenje i odmah djelovati u smjeru otklanjanja uzroka.

Oikon d.o.o. 


�� 

Dugogodišnjim analizama parametara u stupcu mora na više uzgajališta u Jadranu tijekom 

niza godina pokazalo se da postojeća uzgajališta nemaju značajnijeg utjecaja na primarnu 

produkciju u stupcu mora. Istraživanja u blizini uzgajališta diljem Mediterana pokazuju da 

je, unatoč kontinuiranom unosu hranjivih tvari iz uzgajališta, količina klorofila α mala, te 

se s udaljenošću od uzgajališta fitoplanktonska produkcija (tj. proizvodnja klorofila α) 

naglo smanjuje. Pitta i sur. (2009) ovo objašnjavaju aktivnošću herbivornog zooplanktona 

(mikrozooplankton) koji se hrani razvijenim fitoplanktonom u blizini uzgajališta, te se na 

taj način odvija prijenos nutrijenata na višu trofičku stepenicu u hranidbenom lancu, i to u 

vrlo kratkom vremenu. Na taj način ne dolazi do akumulacije fitoplanktona, i samim time 

povećanje njihove brojnosti nije mjerljivo. Općenito, parametri u stupcu vode ovise o 

trenutačnoj dinamici mora na mjestu uzorkovanja, oscilacije su velike i mogu se događati 

na vremenskoj skali od samo nekoliko sati. Stoga vrijednosti parametara iz stupca vode 

koji se dobiju uzorkovanjem samo jednom ili nekoliko puta godišnje, nemaju veliku važnost 

u procjeni utjecaja uzgajališta na okoliš te ih monitoringom nije potrebno pratiti. S druge 

strane, na morskome dnu i u sedimentu ogleda se kumulativni utjecaj uzgajališta te se 

pregledom morskog dna i analizom sedimenta mogu prikupiti relevantni podaci o utjecaju 

uzgajališta na okoliš. Stoga se predlaže praćenje utjecaja uzgajališta na okoliš mjerenjem 

parametara koji opisuju stanje na i u morskom dnu i to jednom godišnje. 

Položaji postaja predviđenih za praćenje parametara u sedimentu (T1 i REF) i na biološkoronilačkom 

transektu (T1 do T2) dani su u Tablici 4 i na Slici 4. 

Tablica 4: Koordinate točaka T1 i T2 u Gauss-Krueger koordinatama. 

X Y 

T1 �� 

T2 �� 

REF �� 

Praćenje stanja okoliša treba obavljati jednom godišnje, u listopadu, i treba obuhvaćati 

pokazatelje stanja na i u morskom dnu: 

1. U sedimentu: 

a. redoks potencijal svaka 2 cm do 10 cm dubine; mjerenja redoks potencijala 

treba obaviti odmah po uzorkovanju, na licu mjesta; 

b. koncentracije organskog ugljika, ukupnog dušika i ukupnog fosfora na jednoj 

postaji ispod kaveza (T1) te na referentnoj postaji REF, u površinskom sloju 

sedimenta do dubine 5 cm. 

2. Biološko-ronilački pregled dna obaviti na transektu T1-T2. 

Program praćenja stanja okoliša provoditi tijekom rada uzgajališta, a njegove rezultate 

uspoređivati s početnim stanjem. Izvještaj mora sadržavati zaključak o stanju okoliša. U

Oikon d.o.o. 


slučaju da se utvrde značajnije promjene u okolišu od procijenjenih potrebno je provesti 

analizu uzroka tih promjena, te shodno tome odrediti dodatne mjere zaštite okoliša, 

odnosno parametara i/ili učestalosti monitoringa – što će propisati nadležno tijelo za 

poslove zaštite okoliša. 

Slika 4: Uzgajališta Friškine i Marinexa s ucrtanim predloženim transektom za ronilačko-biološki 

pregled dna (T1 do T2) i točkama uzorkovanja sedimenta (T1 – ispod kaveza i REF – referentna 

postaja).

Oikon d.o.o. 


�� 

Zahvat se sastoji od povećanja kapaciteta uzgajališta u uvali Movar s ukupno cca 65 t 

(2008. godine) na ukupno 100 t bijele ribe godišnje. Također se planira povećanje 

koncesijskog polja sa sadašnjih 4200 m 2 na cca 5700 m 2 . Na dodatnoj površini smjestilo bi 

se 6 kružnih kaveza promjera 12 m (Slika 3). 

Na lokaciji je 2008. i 2009. godine provođen monitoring stupca vode, planktonske 

zajednice i sedimenta kojim je utvrđeno stabilno ekološko stanje. Planiranim povećanjem 

kapaciteta negativan utjecaj na okoliš će se povećati, što se prvenstveno odnosi na morsko 

dno i živi svijet ispod novih kaveza. Taj će utjecaj biti trajan i nepovoljan, ali ograničen na 

relativno malo područje te se neće ugroziti cjelovitost staništa G. 3. 2. Infralitoralni sitni 

pijesci s više ili manje mulja u uvali Movar. Ne očekuje se značajan utjecaj na stupac 

vode. 

Potrebno je i ubuduće pratiti stanje okoliša. Prijedlog programa praćenja stanja okoliša 

uključuje biološko ronilački pregled na jednom transektu i analizu sedimenta na postaji 

ispod kaveza i referentnoj postaji izvan zone utjecaja uzgajališta.

Oikon d.o.o. 


�� 

Za analizu lokacije i zahvata korišteni su sljedeći izvori: 

1. Prostorni plan Šibensko-kninske županije, Sl. vjesnik ŠKŽ 3/06 (2006.) 

2. Prostorni plan uređenja Općine Rogoznica, Sl.vjesnik ŠKŽ 5/09 (2009.) 

3. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim 

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, NN 

119/09) 

4. Izvještaj o fizikalno-kemijskoj i biološkoj kvaliteti vode i sedimenta na 

uzgajalištu riba u uvali Movar, IRB-Zavod za istraživanje mora i okoliša, Laboratorij 

za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama (2008., 2009.) 

5. Ribogojilište kapaciteta do 50 tona u uvali Movar, k.o. Sevid, Stručna podloga za 

izdavanje lokacijske dozvole, Kozina projekti d.o.o. (2006.) 

6. Upitnik za uzgajivače bijele ribe – ispunjen od tvrtke Friškina, Oikon d.o.o. 

(2009.) 

7. Upitnik za uzgajivače bijele ribe – ispunjen od tvrtke Marinex, Oikon d.o.o. 

(2009.) 

8. Koncesijski ugovori i Povlastice od Friškine d.o.o. i Marinexa d.o.o. 

Literatura 

1. GESAMP (IMO/FAO/Unesco-IOC/WMO/WHO/IEA/UN/UNEP Joint Group of Experts on 

the Scientific Aspects of Marine Environmental Protection), (1996.) Monitoring the 

ecological effects of coastal aquaculture wastes. 

2. Heilskov A. C., Holmer M. (2001.) Effects of benthic fauna on organic matter 

mineralization in fish-farm sediments: importance of size and abundance. ICES 

Journal of Marine Science: Journal du Conseil 2001 58(2): 427-434. 

3. Pitta, P., Tsapakis, M., Apostolaki, E.T., Tsagaraki, T., Holmer, M., Karakassis, I. 

(2009) „Ghost nutrients“ from fish farms are transferred up the food web by 

phytoplankton grazers. Marine ecology progress series. Vol 374:1-6. 

4. Sowles J.W.,Churchill L., Silwert W. (1994.) The Effect of the Benthic Carbon 

Loading on the Degradation of Bottom Conditions Under Farm Sites. In 

Haragrave B.T. (Ed.) Modeling Benthic Impacts of Organic Enrichment From Marine 

Aquaculture. Canadian Technical Report of Fisheries and Aquatic Sciences No. 

1949. :31-78.

ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene - Procjena utjecaja na okoliš

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?