ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene - Procjena utjecaja na okoliš
ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene - Procjena utjecaja na okoliš
ZAHTJEV ZA OCJENU o potrebi procjene - Procjena utjecaja na okoliš
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
�<br />
Avenija Dubrovnik 6-8, Zagreb<br />
�<br />
��������������������������������������������������������<br />
�����������������������������������������������������������<br />
�������������������������������������������������������������<br />
�������������������������<br />
veljača 2010.
�<br />
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 2<br />
Nositelji zahvata: Friški<strong>na</strong> d.o.o. i Marinex &Co d.o.o<br />
Zahvat:<br />
Vrsta dokumentacije: <strong><strong>ZA</strong>HTJEV</strong><br />
Voditelj izrade: Dr.sc. Tomi Harami<strong>na</strong><br />
Oikon d.o.o.<br />
Direktor Društva:<br />
Povećanje kapaciteta i koncesijske površine uzgajališta bijele<br />
ribe<br />
Do<strong>na</strong>t Petricioli, dipl. ing. biol.<br />
Fanica Kljaković-Gašpić, dipl. ing. biol.<br />
Željko Koren, dipl.ing.građ.
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 3<br />
Sadržaj<br />
�<br />
0. Opći podaci o ovlašteniku, punomoći za podnošenje Zahtjeva .............................4�<br />
1. Podaci o nositeljima zahvata ....................................................................5�<br />
2. Podaci o lokaciji ...................................................................................5�<br />
3. Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ......................................................9�<br />
4. Vrsta i količi<strong>na</strong> tvari koje ostaju <strong>na</strong>kon tehnološkog procesa te emisija u <strong>okoliš</strong> ...... 12�<br />
5. Opis mogućih z<strong>na</strong>čajnih <strong>utjecaja</strong> zahvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> ........................................ 13�<br />
6. Mjere zaštite ..................................................................................... 15�<br />
7. Prijedlog programa praćenje stanja <strong>okoliš</strong>a ................................................. 16�<br />
8. Zaključak .......................................................................................... 18�<br />
9. Izvori podataka ................................................................................... 19�
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 4<br />
��������������������������������������������������������������
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 5<br />
Sukladno Uredbi o procjeni <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> (NN 64/08, NN 67/09) za uzgajališta bijele<br />
ribe unutar ZOP-a kapaciteta do 100 t provodi se ocje<strong>na</strong> o <strong>potrebi</strong> <strong>procjene</strong> <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong><br />
<strong>okoliš</strong> (Prilog II Uredbe). Budući da se uzgajališta tvrtki Friški<strong>na</strong> d.o.o. i Marinex & Co<br />
d.o.o. <strong>na</strong>laze u istoj uvali, ovaj zahtjev se odnosi <strong>na</strong> kumulativni utjecaj oba uzgajališta,<br />
ukupnog kapaciteta 100 t.<br />
��������������������������������<br />
Nositelj zahvata: Friški<strong>na</strong> d.o.o. za uzgoj<br />
ribe i školjaka<br />
Nositelj zahvata: Marinex &Co d.o.o.<br />
Adresa: Domiliji<strong>na</strong> 8 Adresa: Put Stinica bb<br />
MB: 1390872 MB: 0798843<br />
Kontakt osoba: Dragan Pezelj Kontakt osoba: Josip Vidović<br />
���������������������<br />
Lokacija uzgajališta se <strong>na</strong>lazi u jugoistočnom dijelu Uvale Movar, opći<strong>na</strong> Rogoznica u<br />
Šibensko-kninskoj županiji.<br />
Slika 1 prikazuje uvalu Movar i položaj koncesijskih polja, a Slika 2 šire područje oko uvale<br />
Movar.<br />
Uvala Movar svojim prirodnim smještajem zaštiće<strong>na</strong> je od <strong>utjecaja</strong> vjetrova i valova iz svih<br />
smjerova osim zapadnih. Uvala je djelomično otvore<strong>na</strong> prema pučini s prirodnom zaštitom<br />
otoka Smokvica Vela. Dubi<strong>na</strong> <strong>na</strong> ulazu u uvalu je 45 m. Dubine <strong>na</strong> mjestu ribogojilišta kreću<br />
se od 15 m do 25 m. Koncesijsko polje udaljeno je 60 m od obale. Dno je podmorska<br />
stije<strong>na</strong> prekrive<strong>na</strong> <strong>na</strong>slagom mulja–pijeska prosječne debljine 20 cm. Kopno koje se<br />
proteže uz ribogojilište prirod<strong>na</strong> je obal<strong>na</strong> crta kojom se proteže uski kameni pojas oštrijeg<br />
pokosa. Prema unutrašnjosti kop<strong>na</strong> razvijeni su pojasi niskog raslinja makije i manjih<br />
površi<strong>na</strong> visokog raslinja (bor).<br />
Predmetni akvatorij nije pod utjecajem z<strong>na</strong>čajnijih izvora onečišćenja i ne <strong>na</strong>lazi se blizu<br />
plovnog puta.<br />
Lokacija se ne <strong>na</strong>lazi u ekološkoj mreži, niti u blizini područja ekološke mreže.<br />
Koncesijsko polje tvrtke Marinex &Co d.o.o. iznosi 2 520 m 2 (ribogojilišno polje 1).<br />
Koncesijsko polje tvrtke Friški<strong>na</strong> d.o.o iznosi 1 680 m 2 (ribogojilišno polje 2).
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 6<br />
Slika 1: Uvala Movar i položaj koncesijskih polja.<br />
Slika 2: Šire područje uvale Movar.
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 7<br />
Prostornim planom Šibensko-kninske županije, u članku 62, st. 1 uvala Movar definira<strong>na</strong> je<br />
kao područje marikulture, a st. 2 omogućava povećanje kapaciteta uzgoja odnosno<br />
površine obuhvata, ukoliko se praćenjem stanja <strong>okoliš</strong>a <strong>na</strong> lokaciji dokaže da nema<br />
negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> kvalitetu mora i morskog d<strong>na</strong>:<br />
„<br />
Čla<strong>na</strong>k 62.<br />
(1) Na podrucju Županije postojece zone i lokaliteti koji se koriste za marikulturu<br />
prikazane su u tablici 5.:<br />
Broj Lokacija Grad/Opći<strong>na</strong> Djelatnost Površi<strong>na</strong> m²<br />
1. Zo<strong>na</strong> ušća rijeke<br />
Krke<br />
Grad Šibenik Uzgoj ribe i<br />
školjaka<br />
2. Uvala Peleš Opći<strong>na</strong> Rogoznica Uzgoj ribe 2 520<br />
3. Uvala Movar-Ražanj Opći<strong>na</strong><br />
Rogoznica<br />
Uzgoj ribe 4 200<br />
4. Uvala Luka-Kaprije Grad Šibenik Uzgoj ribe 900<br />
5. Vrilo-Makiri<strong>na</strong> Opći<strong>na</strong> Pirovac Uzgoj školjaka 441<br />
6. JI od uvale Prosika Opći<strong>na</strong> Tisno Uzgoj školjaka 2 200<br />
7. Pod Tušćicom Opći<strong>na</strong> Tisno Uzgoj školjaka 1 210<br />
(2) Na postojećim lokacijama iz prethodne tablice moguće je povećati kapacitet uzgoja<br />
odnosno površinu obuhvata, ukoliko se praćenjem stanja <strong>okoliš</strong>a <strong>na</strong> lokaciji dokaže da<br />
nema negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> kvalitetu mora i morskog d<strong>na</strong>. U suprotnom je potrebno<br />
provesti procjenu <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> kojom će se utvrditi i maksimalni kapacitet lokacije,<br />
te mjere zaštite <strong>okoliš</strong>a.<br />
(4) Na svim postojećim zo<strong>na</strong>ma i lokalitetima može se <strong>na</strong>staviti s djelatnošcu marikulture<br />
ako su u skladu sa svim odredbama ovog Pla<strong>na</strong>.“<br />
Prostornim planom uređenja Općine Rogoznica preuzimaju se odredbe županijskog<br />
prostornog pla<strong>na</strong> vezane za gospodarsku djelatnost, mogućnost proširenja koncesijskog<br />
polja i povećanja kapaciteta <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji:<br />
„<br />
Čla<strong>na</strong>k 12.<br />
…<br />
Gospodarska <strong>na</strong>mje<strong>na</strong><br />
(6) Za uzgoj ribe planirane su zone marikulture u uvalama Movar i Peleš.<br />
…
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 8<br />
Čla<strong>na</strong>k 43.<br />
(1) Planom su određene postojeća područja akvatorija i pripadajućeg kopnenog dijela za<br />
uzgajališta ribe, i to:<br />
- uvala Peleš;<br />
- uvala Movar.<br />
(2) Omogućava se postava odgovarajućih plivajućih eleme<strong>na</strong>ta kao dijela uzgajališta radi<br />
vjetrovalne zaštitu uzgajališta, koje treba ukloniti <strong>na</strong>kon prestankom rada ribogojilišta.<br />
(3) Na postojećim lokacijama moguće je povećati kapacitet uzgoja odnosno površinu<br />
obuhvata, ukoliko se praćenjem stanja <strong>okoliš</strong>a <strong>na</strong> lokaciji dokaže da nema negativnog<br />
<strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> kvalitetu mora i morskog d<strong>na</strong>. U suprotnom je potrebno provesti procjenu<br />
<strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> kojom će se utvrditi i maksimalni kapacitet lokacije, te mjere zaštite<br />
<strong>okoliš</strong>a.<br />
(4) Kriteriji za smještaj uzgojnih instalacija za produžetak koncesije postojećih<br />
ribogojilišta su slijedeći:<br />
- instalacija za uzgoj mora biti udalje<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje od 15 m od obale ,<br />
- plivajući kavezi za uzgoj ribe ne smiju se postavljati u područjima gdje je dubi<strong>na</strong> mora<br />
manja od 15 m,<br />
- obalu je potrebno sačuvati u izvornom obliku te se ne dozvoljava nikakva gradnja,<br />
- uzgojnu instalaciju oblikom, bojom i materijalom uklopiti u <strong>okoliš</strong>,<br />
- ako se više uzgojnih instalacija postavlja <strong>na</strong> istoj lokaciji/području potrebno ih je<br />
međusobno oblikovno uskladiti,<br />
- uzgojne instalacije ne smiju biti <strong>na</strong> plovnom putu ili drugom području s ograničenjem<br />
korištenja.<br />
(5) Postojeći i planirani sadržaji marikulture prikazani su u grafičkom dijelu elaborata<br />
Prostornog pla<strong>na</strong>, kartografski prikaz broj 1. « Korištenje i <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> površi<strong>na</strong>» u mjerilu<br />
1:25000.“<br />
U članku 101. uvala Movar <strong>na</strong>vodi se kao jedno od područja za koje „se može kazati da je<br />
osobito vrijedno područje prirodnog krajobraza“:<br />
„Čla<strong>na</strong>k 101.<br />
Prirodni krajobraz<br />
Planom se ističu pojedini dijelovi prirodnog krajobraza za koje se može kazati da su<br />
osobito vrijed<strong>na</strong> područja prirodnog krajobraza, koje je potrebno štititi:<br />
Rt. Konj – uvala Movar – rt. Movar;“<br />
Ovaj čla<strong>na</strong>k odnosi se <strong>na</strong> kopneno područje uvale (Slika 3). Dodavanjem kaveza pored već<br />
postojećih kaveza neće se dodatno <strong>na</strong>rušiti krajobraz.<br />
Područje zahvata ne <strong>na</strong>lazi se u ekološkoj mreži. Na širem području uvale Movar <strong>na</strong>lazi se<br />
stanišni tip G. 3. 2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja. Prema Pravilniku o<br />
vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 9<br />
mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, NN 119/09) <strong>na</strong>vedeni stanišni tip se <strong>na</strong>lazi<br />
<strong>na</strong> Popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj, Prilog II.a. S obzirom<br />
<strong>na</strong> to da su ribogojilišta <strong>na</strong> ovom području počela s radom 2002. godine, ispod kaveza<br />
razvije<strong>na</strong> je infralitoral<strong>na</strong> zajednica ispod marikulturalnih zahvata (G. 3. 8. 4. 1.<br />
Uzgajališta riba).<br />
Slika 3: Područja posebnih ograničenja u korištenju za uvalu Movar. Izvor: Prostorni plan Općine<br />
Rogoznica.<br />
�<br />
���������������������������������������������<br />
Tvrtke Friški<strong>na</strong> d.o.o. i Marinex d.o.o. koncesio<strong>na</strong>ri su susjednih koncesijskih polja za uzgoj<br />
bijele ribe. Oba uzgajališta rade <strong>na</strong> predmetnoj lokaciji od 2002. godine. Ukup<strong>na</strong><br />
proizvodnja bijele ribe bila je 2008. godine oko 65 t. Uzgojni ciklus traje od 16 mjeseci do<br />
3 godine uz potrošnju hrane od 2.5 kg hrane/1 kg konzumne ribe. Ukupno se koristi 20<br />
kaveza 10 m x 5 m x 5 m i 3 kruž<strong>na</strong> kaveza promjera 12 m (Friški<strong>na</strong>) te 5 kaveza dimenzija<br />
8 m x 8 m, 5 kaveza 8 m x 6 m, 2 kaveza 7 m x 5 m i 3 kaveza promjera 12 m (Marinex).<br />
Dubi<strong>na</strong> mora <strong>na</strong> lokaciji je 16-22 m (Friški<strong>na</strong>), odnosno 18-25 m (Marinex). Plivajuća<br />
konstrukcija kaveza pravokutnog oblika izgrađe<strong>na</strong> je od nehrđajućeg čelika dok je<br />
plivajuća konstrukcija kružnih kaveza izgrađe<strong>na</strong> od polietilenskih cijevi visoke gustoće<br />
(PEHD). Kavezi su usidreni pomoću sidrenih betonskih blokova, konopa i plutača.<br />
Uzgajalištu je moguće pristupiti s morske strane te postoji mogućnost kolnog pristupa<br />
putem koji vodi od mjesta Ražanj – Rogoznica do bivšeg vojnog objekta Movar. Od bivšeg<br />
vojnog objekta do samog uzgajališta vodi pješačka staza duljine 1-1,5 km. S obzirom <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>vedene mogućnosti uzgajalištu se pristupa s morska strane, i to radnim katamaranom od<br />
operativne obale u Rogoznici (cca 4 km od uzgajališta). Na kopnu se <strong>na</strong>lazi manji montažni<br />
objekt opskrbljen električnom energijom. Kolni odnosno pješački pristup se koristi samo u<br />
slučaju kada zbog vremenskih neprilika nije moguće isplovljavanje katamara<strong>na</strong>. Na<br />
uzgajalištima se svakodnevno provjerava stanje u kavezima te se uginula riba uklanja i<br />
privremeno odlaže u zamrzivaču u objektu <strong>na</strong> obali te se potom periodički, zamrznuta,
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 10<br />
prevozi katamaranom do Rogoznice, a zatim do objekta za privremeno uskladištenje,<br />
odnosno sabiralište životinjskih nusproizvoda poduzeća Agroproteinka u Biljanima Gornjim<br />
udaljenim 100 km od mjesta Rogoznica. Kamioni hladnjače kojima se vozi uginula riba u<br />
vlasništvu su poduzeća Marinex i poduzeća Friški<strong>na</strong>, te se prema dogovoru uginula riba<br />
prevozi onim prijevoznim sredstvom koji je <strong>na</strong> raspolaganju a zajednički za obije tvrtke<br />
radi uštede. Prijevoz i predaja uginule ribe praćeni su potrebnom dokumentacijom –<br />
putnim <strong>na</strong>lozima i potvrdama o preuzimanju uginule ribe.<br />
Riblja hra<strong>na</strong> koja se koristi <strong>na</strong> uzgajalištu doprema se isključivo iz registriranog skladišta<br />
gotove životinjske hrane Marinex & co d.o.o. Split, koja za vlastite potrebe i potrebe<br />
trgovine vrši uvoz riblje hrane iz Danske i Italije. Skladište iz kojeg se doprema hra<strong>na</strong> <strong>na</strong><br />
uzgajalište, <strong>na</strong>lazi se u Splitu <strong>na</strong> adresi Put stinica bb, te se kao registrirani objekt vodi u<br />
registru Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Friški<strong>na</strong> d.o.o. za uzgoj<br />
ribe isključivo koristi riblju hranu dobavljača Marinex.<br />
Riblja hra<strong>na</strong> se do mjesta Rogoznica prevozi kamionima ovlaštenih prijevoznika. Na<br />
operativnoj obali mjesta Rogoznica vrši se pretovar hrane u radni katamaran kojim se<br />
riblja hra<strong>na</strong> prevozi do uzgajališta gdje se pretovara u priručno montažno skladište <strong>na</strong><br />
operativnoj obali uvale Movar. Riblja hra<strong>na</strong> se isporučuje <strong>na</strong> uzgajalište temeljem<br />
<strong>na</strong>rudžbe voditelja uzgajališta. Voditelj uzgajališta jednom tjedno vrši <strong>na</strong>rudžbu prema<br />
izračunu potreba. Dostava se vrši s obzirom <strong>na</strong> zalihe i druge okolnosti (dostupnost<br />
prijevoza, zauzetost djelatnika <strong>na</strong> uzgajalištu) jednom do dva puta tjedno.<br />
Hranjenje ribe se vrši <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se vreće riblje hrane ukrcaju u dva čamca (poliesterski<br />
čamci 4 m dužine) koja su stalno priveza<strong>na</strong> i usidre<strong>na</strong> <strong>na</strong> uzgajalištu te se prema <strong>na</strong>logu<br />
voditelja uzgajališta riba hrani prema vrsti i veličini određenom ribljom hranom – sa<br />
platforme kaveza kada se riba <strong>na</strong>lazi u kvadratnim kavezima ili iz brodice za ribu koja se<br />
<strong>na</strong>lazi u okruglim kavezima. Hra<strong>na</strong> se baca u kaveze ručno. Prazne vreće – pakiranja riblje<br />
hrane se stavljaju u katamaran te prevoze po završetku radnog da<strong>na</strong> do obale u Rogoznici<br />
gdje se stavljaju u spremnike komu<strong>na</strong>lnog otpada poduzeća Škovacin d.o.o. Rogoznica s<br />
kojim obje tvrtke imaju sklopljene ugovore o zbrinjavanju otpada. Osim praznih vreća<br />
hrane u spremnike se redovito odlažu i plastične vreće te drugi materijali koji kao<br />
<strong>na</strong>plavine doplutaju u uvalu Movar te ih djelatnici <strong>na</strong> uzgajalištu svakodnevno sakupljaju.<br />
Planiranim zahvatom želi se povećati proizvodnja ribe <strong>na</strong> ukupno do 100 t godišnje.<br />
Također, planira se povećanje koncesijskog polja za površinu <strong>na</strong> koju bi se smjestilo<br />
ukupno šest kružnih kaveza promjera 12 m. Slika 3 prikazuje postojeće i planirano stanje<br />
<strong>na</strong> uzgajalištima. Na plavim pravokutnim područjima su smješteni manji pravokutni kavezi,<br />
a krugovima su oz<strong>na</strong>čeni kružni kavezi promjera 12 m (plava područja predstavljaju<br />
sadašnje stanje). Crveni šrafirani krugovi oz<strong>na</strong>čavaju dodatne planirane kaveze. Ti kavezi<br />
planiraju se smjestiti <strong>na</strong> površini od oko dodatnih 1500 m 2 koliko bi iznosilo povećanje<br />
koncesijskih polja (610 m 2 Friški<strong>na</strong>, 890 m 2 Marinex, v. Sliku 3). Na uzgajalištu Friškine,<br />
uvođenjem novih kružnih kaveza izbacilo bi se iz upotrebe 4 kaveza veličine 10 x 5 m.<br />
Način rada uzgajališta (dopremanje hrane i hranjenje, skupljanje i odlaganje uginule ribe i<br />
otpada i sl.) ne bi se mijenjao povećanjem kapaciteta.
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 11<br />
Slika 3: Zeleno i crveno polje predstavljaju koncesijska polja Marinexa i Friškine. Plavi likovi<br />
predstavljaju postojeće stanje. Na plavim pravokutnim poljima <strong>na</strong>laze se manji pravokutni<br />
kavezi (broj <strong>na</strong>veden u tekstu), a plavi krugovi predstavljaju kružne kaveze promjera 12 m.<br />
Crveni šrafirani krugovi predstavljaju dodatne kružne kaveze koji bi se koristili u slučaju<br />
povećanja kapaciteta.<br />
Na području predmetnih uzgajališta obavljen je monitoring vode, sedimenta i planktonske<br />
zajednice u studenom 2008. i svibnju 2009. godine koje je izradio Zavod za istraživanje<br />
mora i <strong>okoliš</strong>a Instituta Ruđer Bošković. Kakvoća mora je prema pokazateljima<br />
koncentracije otopljenog kisika i zasićenost kisikom 2008. godine bila I. vrste, a 2009.<br />
godine II. vrste. Prozirnost mora bila je u oba mjerenja visoka i ukazuje <strong>na</strong> visoku kakvoću<br />
mora. U zaključku monitoringa iz 2009. autori su utvrdili da se radi o stabilnom ekološkom<br />
sustavu te da je područje pogodno za uzgoj riba. Rezultati ovih monitoringa ukazuju i <strong>na</strong><br />
dobru prostrujenost područja. Na to dodatno upućuje i činjenica da je prosijavanjem<br />
uzorka sedimenta određe<strong>na</strong> otprilike treći<strong>na</strong> „grube tvari“ (nije da<strong>na</strong> veliči<strong>na</strong> sita). ORP u<br />
vodi koji je <strong>na</strong>veden u izvještaju je izvan granica koji se očekuje u ovakvoj okolini<br />
(posebno je u neskladu rezultatima mjerenja koncentracije i zasićenosti kisika), pa<br />
smatramo da je došlo do kvara ili nekog drugog problema s instrumentom. Što se tiče<br />
a<strong>na</strong>lize sedimenta, iz usporedbe rezultata za 2008. i 2009. godinu vidi se da nema<br />
z<strong>na</strong>čajnih promje<strong>na</strong> koncentracije ugljika, dušika i fosfora u sedimentu, dakle postignuta<br />
je di<strong>na</strong>mička ravnoteža. Autori monitoringa nisu a<strong>na</strong>lizirali sediment <strong>na</strong> referentnoj postaji<br />
s kojom bi se dobiveni rezultati usporedili.<br />
Na uzgajalištima nisu zabilježene nikakve incidentne situacije.
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 12<br />
�����������������������������������������������������������������������������<br />
�������<br />
Emisija tvari koje se a<strong>na</strong>liziraju pri procjeni <strong>utjecaja</strong> zahvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> ovisi o dva osnov<strong>na</strong><br />
kriterija: toksičnosti i biološkoj aktivnosti. U uzgoju lubi<strong>na</strong> i komarče se, prema<br />
klasifikaciji zagađivača koju daje GESAMP (1996.), mogu <strong>na</strong>ći jedino z<strong>na</strong>čajnije količine<br />
zagađivača I. klase (nutrijenti i prirod<strong>na</strong> organska tvar u obliku suspendiranih čestica,<br />
amonijaka ili drugih tvari koje trebaju kisik za razgradnju) koje su posljedica hranidbe.<br />
Emisija zagađivača II. klase (patogeni organizmi) je moguća putem um<strong>na</strong>žanja istih <strong>na</strong><br />
uzgajalištu za vrijeme eventualne epidemije. Ovaj se dio ne može procjenjivati, jer se<br />
očekuje da se provode zootehničke mjere kojima se takav proces potpuno sprječava i koje<br />
su direktnom ekonomskom interesu uzgajivača. Tome treba dodati da sva uveze<strong>na</strong> hra<strong>na</strong><br />
ima veteri<strong>na</strong>rsku deklaraciju o sanitarnoj ispravnosti, te da nema zagađivača ove<br />
kategorije.<br />
Emisija tvari iz uzgajališta ribe u <strong>okoliš</strong> može biti dvojaka, odnosno u česticama ili<br />
otoplje<strong>na</strong>. Kod hranidbe suhom hranom <strong>na</strong>ilazimo i <strong>na</strong> emisiju nepojedenih peleta u<br />
područje zahvata. Čestice, odnosno krute tvari, dijelom se talože <strong>na</strong> morskom dnu, a<br />
dijelom se razgrađuju ili ih konzumiraju drugi organizmi dok tonu u vodenom stupcu.<br />
Otopljene tvari se razrjeđuju u okolnoj morskoj vodi. Ugradnja izlučenih metabolita i<br />
nepojedene hrane, osim o fizičkim, kemijskim i biološkim karakteristikama šireg područja<br />
zahvata, ovisi i o biološkoj upotrebljivosti pojedine emitirane tvari.<br />
Prema biološkoj aktivnosti emitirane tvari možemo podijeliti <strong>na</strong>:<br />
a) prirodne metaboličke produkte<br />
b) nepojedenu hranu<br />
c) tvari koje se unose kroz veteri<strong>na</strong>rske i zootehničke mjere, a služe za očuvanje<br />
homeostatskih mehanizama uzgajanih organizama (antibiotici, bakteriostatici,<br />
dezinficijensi, protuobraštajni premazi, itd.).<br />
Tablica 1: Emisije tvari koje su posljedica hranjenja.<br />
Emitira<strong>na</strong> tvar Izlučivanje u<br />
otopljenom obliku<br />
Nepojede<strong>na</strong><br />
hra<strong>na</strong><br />
Izlučivanje krutočestice<br />
Komentar<br />
+ Pada <strong>na</strong> dno ili je pojedu<br />
okolne ribe<br />
Feces + Sporo tone i 10-50% stigne<br />
<strong>na</strong> dno<br />
CO2<br />
+<br />
Dušik + + 80% se izlučuje otopljen<br />
Fosfor + + Nije potpuno jasan omjer<br />
otopljenog i neotopljenog P
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 13<br />
S obzirom <strong>na</strong> sve veću pažnju z<strong>na</strong>nosti, politike i javnosti prema unosu farmaceutskih i<br />
drugih preparata u <strong>okoliš</strong>, marikultura se kao novija djelatnost temelji <strong>na</strong> prevenciji<br />
(zoohigije<strong>na</strong>, vakci<strong>na</strong>cija) i <strong>na</strong> u<strong>potrebi</strong> tvari visoke razgradivosti ili tvari koje se minimalno<br />
emitiraju u <strong>okoliš</strong>.<br />
Tijekom uzgoja ribe, <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnije za emisiju u <strong>okoliš</strong>, po količini i po mogućim efektima<br />
jesu posljedice procesa hranje<strong>na</strong> tj. hra<strong>na</strong> i metabolički produkti njene razgradnje (Tablica<br />
1).<br />
A<strong>na</strong>logijom s drugim uzgajalištima lubi<strong>na</strong> i komarče, može se procijeniti maksimal<strong>na</strong><br />
emisija ugljika, dušika i fosfora <strong>na</strong> predmetnom uzgajalištu, i to za otopljene tvari te tvari<br />
u fekalnim česticama i nepojedenoj hrani. Za slučaj trogodišnjeg uzgojnog ciklusa, koji<br />
počinje u proljeće, emisije periodički osciliraju pri čemu minimumi <strong>na</strong>stupaju u rano<br />
proljeće, a maksimumi u kolovozu svake godine. Pri tomu je maksimum u prvoj godini<br />
nekoliko puta manji od maksimuma u drugoj i trećoj godini. Tablica 2 prikazuje<br />
procijenjene maksimalne vrijednosti emisija u kilogramima po tjednu za cijelo uzgajalište<br />
ukupnog kapaciteta 100 t, za tjedan s <strong>na</strong>jvećim emisijama u cijelom ciklusu.<br />
Najveći udio u emisiji otopljenih tvari ima emisija CO2, ali oko morskih kaveznih uzgajališta<br />
i u samim kavezima u pravilu se ne bilježe slučajevi z<strong>na</strong>čajnijeg pada pH vrijednosti, niti<br />
slučajevi hiperkapnije kod uzgajanih riba.<br />
Tablica 2: Procijenjene emisije ugljika, fosfora i dušika u tjednu s <strong>na</strong>jvećim emisijama (kolovoz) za<br />
cijelo uzgajalište bijele ribe kapaciteta 100 t.<br />
ugljik fosfor dušik<br />
[kg/tj] [kg/tj] [kg/tj]<br />
otopljeni 2000 (kao CO2) 38 370<br />
feces 465 25 55<br />
hra<strong>na</strong> 86 2 13<br />
�����������������������������������������������������<br />
Iz iskustva u praćenju stanja <strong>okoliš</strong>a <strong>na</strong> dnu mora <strong>na</strong> drugim uzgajalištima, poz<strong>na</strong>to je da je<br />
taj utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> z<strong>na</strong>čajan <strong>na</strong> područjima neposredno ispod kaveza, a da zatim brzo<br />
opada s udaljenošću. Općenito se utjecaj može očekivati u stupcu vode, sedimentu i<br />
bentosu.<br />
Utjecaj <strong>na</strong> stupac vode prvenstveno se odnosi <strong>na</strong> emisiju otopljene tvari (CO2, dušik,<br />
fosfor) te povećanom potrebom za kisikom. U pravilu se, međutim, u Jadranu ne bilježi<br />
z<strong>na</strong>čajan utjecaj uzgajališta <strong>na</strong> stupac vode, a i prijašnjim monitoringom <strong>na</strong> predmetnom<br />
uzgajalištu takav utjecaj nije zabilježen te se ne očekuje niti <strong>na</strong>kon planiranog proširenja.<br />
Na širem području uvale Movar <strong>na</strong>lazi se stanišni tip G. 3. 2. Infralitoralni sitni pijesci s<br />
više ili manje mulja, a s obzirom <strong>na</strong> to da su ribogojilišta <strong>na</strong> ovom području počela s radom<br />
2002. godine, ispod kaveza je razvije<strong>na</strong> infralitoral<strong>na</strong> zajednica ispod marikulturalnih<br />
zahvata – G. 3. 8. 4. 1. Uzgajališta riba. Ova zajednica rasprostire se direktno ispod samog<br />
kaveza te nekoliko metara od njega (zo<strong>na</strong> "z<strong>na</strong>čajnog" <strong>utjecaja</strong>). Sedamdesetak metara od<br />
vertikalne projekcije kaveza rasprostire se djelomično izmijenje<strong>na</strong> zajednica infralitoralni
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 14<br />
sitni pijesci s više ili manje mulja (zo<strong>na</strong> "primjetnog" <strong>utjecaja</strong>). Na instalacijama kaveza<br />
razvije<strong>na</strong> je G. 3. 8. 4. 3. obraštaj<strong>na</strong> zajednica <strong>na</strong> instalacijama marikulture. Povećanjem<br />
površine i kapaciteta uzgajališta doći će do povećanja površine z<strong>na</strong>čajnog <strong>utjecaja</strong> (za cca<br />
1500 m 2 koliko bi se povećala površi<strong>na</strong> koncesijskog polja) a samim time i infralitoralne<br />
zajednice ispod marikulturalnih zahvata. Z<strong>na</strong>čajni utjecaj <strong>na</strong> dno ostao bi ograničen <strong>na</strong><br />
područje ispod kaveza (postojećih i novoplaniranih, v. Sliku 3).<br />
Najz<strong>na</strong>čajniji utjecaj uzgajališta riba <strong>na</strong> morski <strong>okoliš</strong> potječe od organskog opterećenja<br />
koje <strong>na</strong>staje unosom metabolita riba (feces, urin, izlučevine škrga) te u z<strong>na</strong>tno manjoj<br />
mjeri od nepojedene hrane s uzgajališta za vrijeme uzgojnog ciklusa. Dio <strong>utjecaja</strong> se<br />
odnosi i <strong>na</strong> mikrobiološku razgradnju organske tvari koja u čestičnom obliku tone kroz<br />
vodeni stupac i taloži se <strong>na</strong> morsko dno. Rapršenje i taloženje čestica emitiranih s<br />
uzgajališta <strong>na</strong> morsko dno ovisi o količini i dezintegraciji emitiranih čestica, o brzini<br />
tonjenja čestica, o strujama i o dubini mora <strong>na</strong> lokaciji.<br />
Emitirani feces je izvor organske tvari za bakterije koje žive u sedimentu, zbog čega u<br />
lokaliziranom području oko uzgajališta dolazi do pojačane razgradnje organske tvari i<br />
potrošnje kisika. Postoji mogućnost povremenih kratkotrajnih epizoda smanjenja količine<br />
kisika u sedimentu ispod <strong>na</strong>slaga bakterije Beggiatoa, odnosno ispod povremenih <strong>na</strong>slaga<br />
fecesa. Potrebno je <strong>na</strong>glasiti da <strong>na</strong> području opterećenom unosom organske tvari dolazi do<br />
razvoja populacija organizama kao npr. mnogočeti<strong>na</strong>ša (Capitella capitata) koji posjeduju<br />
određenu toleranciju <strong>na</strong> reducirajuće procese u sedimentu i smanjenje koncentracije<br />
kisika. Takvi organizmi ujedno mogu sudjelovati u razgradnji povečane koncentracije<br />
organske tvari, a samim time i smanjenju akumulacije iste (Heilskov and Homer, 2001).<br />
Tablica 3 daje pregledni prikaz <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>.<br />
Tablica 3: Obilježja <strong>utjecaja</strong>.<br />
Utjecaj Izravni Neizravni<br />
Emisija prirodnih<br />
metaboličkih<br />
produkata<br />
(ugljik, dušik,<br />
fosfor)<br />
Na sediment i<br />
bentos – organsko<br />
opterećenje<br />
sedimenta,<br />
potrošnja kisika<br />
zbog razgradnje<br />
organske tvari<br />
Nepojede<strong>na</strong> hra<strong>na</strong> Na sediment i<br />
bentos -organsko<br />
opterećenje<br />
sedimenta,<br />
potrošnja kisika<br />
zbog razgradnje<br />
organske tvari<br />
Bakerijska<br />
razgradnja <strong>na</strong><br />
morskom dnu.<br />
Bakerijska<br />
razgradnja <strong>na</strong><br />
morskom dnu.<br />
Povećanje<br />
brojnosti lokalne<br />
ithiofaune.<br />
Obilježja <strong>utjecaja</strong><br />
Sekundarni Kumulativni<br />
Povreme<strong>na</strong><br />
mogućnost<br />
smanjenja<br />
koncentracije<br />
kisika u<br />
sedimentu te<br />
razvoj bakterije<br />
Beggiatoa.<br />
Povreme<strong>na</strong><br />
mogućnost<br />
smanjenja<br />
koncentracije<br />
kisika u<br />
sedimentu te<br />
razvoj bakterije<br />
Beggiatoa.<br />
Mrlja <strong>na</strong> površini<br />
vode koja <strong>na</strong>staje<br />
prilikom<br />
hranjenja.<br />
Postojanje dva<br />
uzgajališta<br />
(Friški<strong>na</strong>,<br />
Marinex) u istoj<br />
uvali.<br />
Postojanje dva<br />
uzgajališta u istoj<br />
uvali.
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 15<br />
Prema Sowes (1994) pri većim stupnjevima donosa organske tvari <strong>na</strong> dno brzi<strong>na</strong> negativnog<br />
<strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> dno veća je u prvoj godini uzgoja. Nakon toga brzi<strong>na</strong> se smanjuje kako dno<br />
biva prekriveno slojem taloga organske tvari. Kod starijih uzgajališta kao što su Friški<strong>na</strong> i<br />
Marinex pod kojima je uspostavlje<strong>na</strong> di<strong>na</strong>mička ravnoteža (nema nove akumulacije<br />
organske tvari) ti će utjecaji uslijed povećanja proizvodnje biti manji u prvoj godini u<br />
odnosu <strong>na</strong> novo uzgajalište.<br />
�����������������<br />
U svrhu ograničavanja negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> predlažu se sljedeće mjere zaštite.<br />
A. Mjere zaštite tijekom postavljanja kaveza<br />
1. Betonske sidrene blokove postavljati <strong>na</strong> dno polaganjem pomoću dizalice ili pomoću<br />
uzgonskih „padobra<strong>na</strong>“. Eventualno premještanje blokova također se mora izvesti<br />
njihovim podizanjem od d<strong>na</strong>, a ne tegljenjem po dnu.<br />
B. Mjere zaštite tijekom rada uzgajališta<br />
U svrhu smanjenja rizika od onečišćenja nositelj zahvata treba:<br />
1. Provoditi redovitu i nutricionistički uravnoteženu hranidbu uz minimalnu upotrebu<br />
medikame<strong>na</strong>ta, tako da se postigne <strong>na</strong>jbolji odnos između prirasta riba i da je<br />
emisija tvari u <strong>okoliš</strong> minimal<strong>na</strong>.<br />
2. Provoditi dnevno praćenje stanja riba, te pravovremeno uklanjanje uginulih riba.<br />
Posebnu pozornost treba obratiti stanju lubi<strong>na</strong> <strong>na</strong>kon grmljavine i sijevanja noću,<br />
kada je moguć povećani mortalitet.<br />
3. Zbrinjavati uginule ribe, otpad organskog porijekla, kao i ostali otpad sukladno<br />
važećim propisima.<br />
4. Pregledavati sustav sidara i priveznih konopa te mijenjati istrošene i dotrajale<br />
dijelove opreme, posebno opreme izložene pojačanom trošenju.<br />
5. Kaveze i područje koncesije oz<strong>na</strong>čiti odgovarajućim oz<strong>na</strong>kama, u skladu s važećim<br />
propisima i uvjetima koje propisuju <strong>na</strong>dležne lučke vlasti.<br />
C. Izvanredne ili interventne mjere<br />
1. U slučaju akcidentnih situacija, premještanje kaveza obaviti prema zahtjevima<br />
<strong>na</strong>dležne Lučke kapetanije i Županijskog pla<strong>na</strong> intervencija u slučaju izne<strong>na</strong>dnog<br />
onečišćenja mora.<br />
2. U slučaju masovnog ugibanja riba, uginule ribe odmah sakupiti, te utvrditi uzrok<br />
uginuća i ribu neškodljivo ukloniti, sukladno važećim propisima.<br />
3. U slučaju otkidanja kaveza, odmah obavijestiti <strong>na</strong>dležnu lučku kapetaniju.<br />
4. Ukoliko dođe do izne<strong>na</strong>dnog smanjenja koncentracije otopljenoga kisika u morskoj<br />
vodi, neuobičajenog po<strong>na</strong>šanja riba ili dijagnosticiranja patoloških stanja, prekinuti<br />
hranjenje i odmah djelovati u smjeru otklanjanja uzroka.
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 16<br />
����������������������������������������������<br />
Dugogodišnjim a<strong>na</strong>lizama parametara u stupcu mora <strong>na</strong> više uzgajališta u Jadranu tijekom<br />
niza godi<strong>na</strong> pokazalo se da postojeća uzgajališta nemaju z<strong>na</strong>čajnijeg <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> primarnu<br />
produkciju u stupcu mora. Istraživanja u blizini uzgajališta diljem Meditera<strong>na</strong> pokazuju da<br />
je, u<strong>na</strong>toč kontinuiranom unosu hranjivih tvari iz uzgajališta, količi<strong>na</strong> klorofila α mala, te<br />
se s udaljenošću od uzgajališta fitoplanktonska produkcija (tj. proizvodnja klorofila α)<br />
<strong>na</strong>glo smanjuje. Pitta i sur. (2009) ovo objašnjavaju aktivnošću herbivornog zooplankto<strong>na</strong><br />
(mikrozooplankton) koji se hrani razvijenim fitoplanktonom u blizini uzgajališta, te se <strong>na</strong><br />
taj <strong>na</strong>čin odvija prijenos nutrije<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> višu trofičku stepenicu u hranidbenom lancu, i to u<br />
vrlo kratkom vremenu. Na taj <strong>na</strong>čin ne dolazi do akumulacije fitoplankto<strong>na</strong>, i samim time<br />
povećanje njihove brojnosti nije mjerljivo. Općenito, parametri u stupcu vode ovise o<br />
trenutačnoj di<strong>na</strong>mici mora <strong>na</strong> mjestu uzorkovanja, oscilacije su velike i mogu se događati<br />
<strong>na</strong> vremenskoj skali od samo nekoliko sati. Stoga vrijednosti parametara iz stupca vode<br />
koji se dobiju uzorkovanjem samo jednom ili nekoliko puta godišnje, nemaju veliku važnost<br />
u procjeni <strong>utjecaja</strong> uzgajališta <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> te ih monitoringom nije potrebno pratiti. S druge<br />
strane, <strong>na</strong> morskome dnu i u sedimentu ogleda se kumulativni utjecaj uzgajališta te se<br />
pregledom morskog d<strong>na</strong> i a<strong>na</strong>lizom sedimenta mogu prikupiti relevantni podaci o utjecaju<br />
uzgajališta <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>. Stoga se predlaže praćenje <strong>utjecaja</strong> uzgajališta <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> mjerenjem<br />
parametara koji opisuju stanje <strong>na</strong> i u morskom dnu i to jednom godišnje.<br />
Položaji postaja predviđenih za praćenje parametara u sedimentu (T1 i REF) i <strong>na</strong> biološkoronilačkom<br />
transektu (T1 do T2) dani su u Tablici 4 i <strong>na</strong> Slici 4.<br />
Tablica 4: Koordi<strong>na</strong>te točaka T1 i T2 u Gauss-Krueger koordi<strong>na</strong>tama.<br />
X Y<br />
T1 ������� �������<br />
T2 ������� �������<br />
REF ������� �������<br />
Praćenje stanja <strong>okoliš</strong>a treba obavljati jednom godišnje, u listopadu, i treba obuhvaćati<br />
pokazatelje stanja <strong>na</strong> i u morskom dnu:<br />
1. U sedimentu:<br />
a. redoks potencijal svaka 2 cm do 10 cm dubine; mjerenja redoks potencijala<br />
treba obaviti odmah po uzorkovanju, <strong>na</strong> licu mjesta;<br />
b. koncentracije organskog ugljika, ukupnog dušika i ukupnog fosfora <strong>na</strong> jednoj<br />
postaji ispod kaveza (T1) te <strong>na</strong> referentnoj postaji REF, u površinskom sloju<br />
sedimenta do dubine 5 cm.<br />
2. Biološko-ronilački pregled d<strong>na</strong> obaviti <strong>na</strong> transektu T1-T2.<br />
Program praćenja stanja <strong>okoliš</strong>a provoditi tijekom rada uzgajališta, a njegove rezultate<br />
uspoređivati s početnim stanjem. Izvještaj mora sadržavati zaključak o stanju <strong>okoliš</strong>a. U
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 17<br />
slučaju da se utvrde z<strong>na</strong>čajnije promjene u <strong>okoliš</strong>u od procijenjenih potrebno je provesti<br />
a<strong>na</strong>lizu uzroka tih promje<strong>na</strong>, te shodno tome odrediti dodatne mjere zaštite <strong>okoliš</strong>a,<br />
odnosno parametara i/ili učestalosti monitoringa – što će propisati <strong>na</strong>dležno tijelo za<br />
poslove zaštite <strong>okoliš</strong>a.<br />
Slika 4: Uzgajališta Friškine i Marinexa s ucrtanim predloženim transektom za ronilačko-biološki<br />
pregled d<strong>na</strong> (T1 do T2) i točkama uzorkovanja sedimenta (T1 – ispod kaveza i REF – referent<strong>na</strong><br />
postaja).
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 18<br />
�������������<br />
Zahvat se sastoji od povećanja kapaciteta uzgajališta u uvali Movar s ukupno cca 65 t<br />
(2008. godine) <strong>na</strong> ukupno 100 t bijele ribe godišnje. Također se planira povećanje<br />
koncesijskog polja sa sadašnjih 4200 m 2 <strong>na</strong> cca 5700 m 2 . Na dodatnoj površini smjestilo bi<br />
se 6 kružnih kaveza promjera 12 m (Slika 3).<br />
Na lokaciji je 2008. i 2009. godine provođen monitoring stupca vode, planktonske<br />
zajednice i sedimenta kojim je utvrđeno stabilno ekološko stanje. Planiranim povećanjem<br />
kapaciteta negativan utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> će se povećati, što se prvenstveno odnosi <strong>na</strong> morsko<br />
dno i živi svijet ispod novih kaveza. Taj će utjecaj biti trajan i nepovoljan, ali ograničen <strong>na</strong><br />
relativno malo područje te se neće ugroziti cjelovitost staništa G. 3. 2. Infralitoralni sitni<br />
pijesci s više ili manje mulja u uvali Movar. Ne očekuje se z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> stupac<br />
vode.<br />
Potrebno je i ubuduće pratiti stanje <strong>okoliš</strong>a. Prijedlog programa praćenja stanja <strong>okoliš</strong>a<br />
uključuje biološko ronilački pregled <strong>na</strong> jednom transektu i a<strong>na</strong>lizu sedimenta <strong>na</strong> postaji<br />
ispod kaveza i referentnoj postaji izvan zone <strong>utjecaja</strong> uzgajališta.
Oikon d.o.o.<br />
Institut za primijenjenu ekologiju 19<br />
�������������������<br />
Za a<strong>na</strong>lizu lokacije i zahvata korišteni su sljedeći izvori:<br />
1. Prostorni plan Šibensko-kninske županije, Sl. vjesnik ŠKŽ 3/06 (2006.)<br />
2. Prostorni plan uređenja Općine Rogoznica, Sl.vjesnik ŠKŽ 5/09 (2009.)<br />
3. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim<br />
stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06, NN<br />
119/09)<br />
4. Izvještaj o fizikalno-kemijskoj i biološkoj kvaliteti vode i sedimenta <strong>na</strong><br />
uzgajalištu riba u uvali Movar, IRB-Zavod za istraživanje mora i <strong>okoliš</strong>a, Laboratorij<br />
za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama (2008., 2009.)<br />
5. Ribogojilište kapaciteta do 50 to<strong>na</strong> u uvali Movar, k.o. Sevid, Struč<strong>na</strong> podloga za<br />
izdavanje lokacijske dozvole, Kozi<strong>na</strong> projekti d.o.o. (2006.)<br />
6. Upitnik za uzgajivače bijele ribe – ispunjen od tvrtke Friški<strong>na</strong>, Oikon d.o.o.<br />
(2009.)<br />
7. Upitnik za uzgajivače bijele ribe – ispunjen od tvrtke Marinex, Oikon d.o.o.<br />
(2009.)<br />
8. Koncesijski ugovori i Povlastice od Friškine d.o.o. i Marinexa d.o.o.<br />
Literatura<br />
1. GESAMP (IMO/FAO/Unesco-IOC/WMO/WHO/IEA/UN/UNEP Joint Group of Experts on<br />
the Scientific Aspects of Marine Environmental Protection), (1996.) Monitoring the<br />
ecological effects of coastal aquaculture wastes.<br />
2. Heilskov A. C., Holmer M. (2001.) Effects of benthic fau<strong>na</strong> on organic matter<br />
mineralization in fish-farm sediments: importance of size and abundance. ICES<br />
Jour<strong>na</strong>l of Marine Science: Jour<strong>na</strong>l du Conseil 2001 58(2): 427-434.<br />
3. Pitta, P., Tsapakis, M., Apostolaki, E.T., Tsagaraki, T., Holmer, M., Karakassis, I.<br />
(2009) „Ghost nutrients“ from fish farms are transferred up the food web by<br />
phytoplankton grazers. Marine ecology progress series. Vol 374:1-6.<br />
4. Sowles J.W.,Churchill L., Silwert W. (1994.) The Effect of the Benthic Carbon<br />
Loading on the Degradation of Bottom Conditions Under Farm Sites. In<br />
Haragrave B.T. (Ed.) Modeling Benthic Impacts of Organic Enrichment From Marine<br />
Aquaculture. Ca<strong>na</strong>dian Technical Report of Fisheries and Aquatic Sciences No.<br />
1949. :31-78.