Podsticanje konkurentnosti i izvoza - strateÅ¡ki i operativni plan

REPUBLIKA CRNA GORA 

VLADA REPUBLIKE CRNE GORE 

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća 

PODSTICANJE KONKURENTNOSTI I IZVOZA 

- STRATEŠKI I OPERATIVNI PLAN - 

Podgorica, septembar 2006

SADRŽAJ 

1. UVOD........................................................................................................................... 3 

2. ULOGA DIREKCIJE ZA RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA (ODSJEK 

ZA PODSTICANJE KONKURENTNOSTI I IZVOZA)............................................. 4 

3. IZVOZNI AMBIJENT - POSTOJEĆE STANJE......................................................... 6 

3.1. Analiza sektora....................................................................................................... 8 

3.1.1. Sektor poljoprivrede.......................................................................................... 8 

3.1.2. Drvna industrija .............................................................................................. 15 

3.1.3. Ostala industrija .............................................................................................. 17 

3.2. Režim spoljnje trgovine ....................................................................................... 20 

3.2.1. Potpisani Sporazumi o slobodnoj trgovini...................................................... 20 

3.2.2. Pristupanje Crne Gore STO ............................................................................ 24 

3.2.3. Trgovinski odnosi sadržani u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU . 25 

3.2.4. Opšti i autonomni trgovinski preferencijali .................................................... 25 

3.3. Izvozne procedure i potencijalne barijere za izvoz.............................................. 26 

4. CILJNA TRŽIŠTA ..................................................................................................... 28 

5. PROFILISANJE KLIJENATA I ANALIZA NJIHOVIH POTREBA....................... 30 

5.1. Klasifikacija preduzeća u ciljne grupe................................................................. 30 

6. CILJEVI PLANIRANIH AKTIVNOSTI ................................................................... 32 

7. OSNOVNE AKTIVNOSTI I MJERE PODSTICAJA I PROMOCIJE IZVOZA...... 33 

7.1. Informisanje izvoznika......................................................................................... 33 

7.1.1. Osnivanje Izvoznog Informativnog Centra..................................................... 33 

7.1.2. Informisanje preduzeća o neophodnim sertifikatima i standardima kvaliteta 36 

7.2. Finansijska podrška.............................................................................................. 38 

7.2.1. Grant šeme za podjelu troškova...................................................................... 39 

7.2.2. Osiguranje izvoznih kredita ............................................................................ 40 

7.3. Savjetodavne usluge, istraživanja, pomoć ........................................................... 41 

7.3.1. Pomoć preduzećima pri izradi i implementaciji Izvoznog razvojnog programa 

................................................................................................................................... 41 

7.3.2. Marka proizvoda / prepoznatljivost zemlje..................................................... 42 

7.3.3. Usluge dizajna proizvoda................................................................................ 42 

7.3.4. Pomoć preduzećima u nastupu na međunarodnim sajmovima trgovine......... 42 

7.3.5. Spoljnotrgovinske misije ................................................................................ 43 

7.4. Edukacija izvoznika............................................................................................. 43 

7.4.1. Podizanje svijesti o izvoznom poslovanju ...................................................... 43 

7.4.2.Podsticanje izvoznika na učenje stranih jezika................................................ 43 

7.4.3.Praktična obuka................................................................................................ 44 

7.5. Promotivne Aktivnosti......................................................................................... 44 

7.5.1. Štampanje publikacije „Vodič za izvoz“ ........................................................ 44 

7.5.2. Izbor „Najboljeg izvoznika godine“ ............................................................... 44 

7.5.3. Dizajniranje Web sajta.................................................................................... 45 

7.6. Podsticaj inovativnih projekata za izvoz.............................................................. 45 

7.6.1. Projekat – Finalni proizvod............................................................................. 45 

7.6.2. Projekat – Zajednički proizvod....................................................................... 45 

7.6.3. Projekat – Novi proizvod................................................................................ 46 

7.6.4. Projekat – Domaći proizvod ........................................................................... 46 

1

8. INICIJATIVE ZA RAST IZVOZA............................................................................ 47 

8.1. Inicijativa za podsticaj izvoza – Srbija i Kosovo................................................. 47 

8.2. Inicijativa za podsticaj izvoza - region (Sporazumi o slobodnoj trgovini).......... 48 

8.2.1. Ispitivanje šansi/mogućnosti na regionalnom tržištu...................................... 49 

8.2.2. Analiza tržišta Italije....................................................................................... 50 

8.3. Supstitucija uvoza ................................................................................................ 51 

OPERATIVNI PLAN RADA........................................................................................... 53 

TERMINSKI PLAN AKTIVNOSTI (OKTOBAR - DECEMBAR 2006)....................... 77 

NEOPHODNA FINANSIJSKA SREDSTVA (BUDŽET) ............. Error! Bookmark not 

defined. 

PRIJEDLOG KADROVSKOG POTENCIJALA............................................................. 78 

2

1. UVOD 

U Agendi ekonomskih refomi 2005 – 07. godine. kao jedan od ciljeva definisano je 

ostvarivanje makroekonomske stabilnosti uz snaženje faktora privrednog rasta 

fokusiranih na rast proizvodnje namijenjene izvozu, što predstavlja preduslov 

dinamičnog ekonomskog razvoja Crne Gore. 

Uzimajući u obzir činjenicu da se Crna Gora suočavala u dosadašnjem periodu sa 

konstantnim problemom visokog platnobilansnog i spoljnotrgovinskog deficita, da bi se 

ostvario gore pomenuti cilj neophodno je kreirati strateški model za podsticanje izvoza, 

kojim bi se preko jedne centralne tačke (odsjeka za podsticanje konkurentnosti i 

izvoza) podstakao i povećao izvoz preduzeća iz Crne Gore u narednom periodu. 

Ovaj dokument će biti od velikog značaja za veću operativnost i efikasnost Direkcije za 

razvoj MSP, jer će obuhvatiti: 

• Trenutno stanje u Crnogorskoj privredi /tržištu/sektorima/proizvodima 

• Analizu–realna dijagnoza 

• Preporuke i prijedloge konkretnih akcija/mjera prihvaćenih od strane Agencija za 

promociju izvoza širom svijeta, a koje će doprinijeti ostvarenju definisanih 

ciljeva. 

Cilj ovog dokumenta je izrada detaljne stručne analize kroz koju će se prezentirati 

postojeći problemi, i kroz harmonizaciju sa principima STO i EU, dati prijedlog 

adekvatnih mjera, instrumenata i aktivnosti neophodnih za budući postupni ulazak Crne 

Gore na jedinstveno Evropsko tržište. 

Vizija Strateškog plana: 

Porast izvoza iz Crne Gore, veća diverzifikacija tržišta i razvoj pojedinih 

sektora.Rezultat će biti značajno poboljšanje spoljno-trgovinskog bilansa. 

Cilj Strateškog plana: 

Povećanje broja preduzeća izvoznika, obima njihove proizvodnje, diverzifikacija i 

povećanje kvaliteta izvoznih proizvoda, kao i institucionalna podrška crnogorskim 

izvoznicima da identifikuju odgovarajuća tržišta, pozicioniraju se i održe svoju poziciju 

na istim. 

Misija Strateškog plana: 

Smanjivanje sistemskih i drugih barijera za izvoz, kao i odgovarajuća tehnička i 

finasijska pomoć izvoznicima u svim fazama izvoznog posla, što će rezultirati u 

povećanju konkurentnosti preduzeća i većoj efikasnosti izvoznih aktivnosti. 

3

2. ULOGA DIREKCIJE ZA RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA 

(ODSJEK ZA PODSTICANJE KONKURENTNOSTI I IZVOZA) 

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća ima vodeću ulogu u razvoju i podršci MSP 

sektora u Crnoj Gori. Osnovne aktivnosti Direkcije su sljedeće: 

• Institucionalna podrška razvoju MSP i preduzetništva 

• Poboljšanje sistemskog ambijenta, u cilju bržeg razvoja MSP i preduzetništva 

• Kreiranje strateških i razvojnih projekata koji omogućavaju MSP i preduzetništvu 

praćenje strateških pravaca razvoja. 

• Edukacija i podizanje znanja iz svih oblasti kao jednog od glavnih faktora 

ekonomskog razvoja 

• Promocija značaja razvoja MSP i preduzetništva 

Vlada Republike Crne Gore je krajem decembra 2005. god. usvojila Strategiju 

podsticanja izvoza koju je pripremilo Ministarstvo za ekonomske odnose sa 

inostranstvom i evropske integracije. U cilju realizacije ove Strategije i stvaranja uslova 

za podsticanje izvoza, u okviru Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća formiran je 

poseban Odsjek za podsticanje konkurentnosti i izvoza. 

Osnovna uloga Direkcije je da realizuje mikro nivo aktivnosti predstavljen u Strategiji 

podsticanja izvoza, usmjeren na podršku preduzećima u svim fazama izvoznog posla. 

Aktivnosti su u osnovi bazirane na stručnoj pomoći u izradi programa poboljšanja 

kvaliteta izvoznog proizvoda, programa podsticanja konkurentnosti, pomoći pri izradi 

marketing planova i programa edukacije za izvozna preduzeća. 

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća će imati saradnju sa Ministarstvom za 

ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, koje je zaduženo za vođenje 

spoljno-trgovinske politike Crne Gore, kao i sa MIPA-om koja je zadužena za promociju 

direktnih stranih investicija. 

Da bi crnogorska preduzeća bila u prilici da „uđu“ na međunarodno tržište i da se na 

njemu pozicioniraju, neophodno je da budu konkuretna, da brzo usvajaju nove 

tehnologije, da imaju ubrzan ciklus proizvodnje, kvalitetne proizvode, da budu fleksibilni 

u promjeni djelatnosti preduzeća, da poznaju druga tržišta i karakteristike njihove tražnje. 

Očekivanja klijenata se mogu svrstati u dvije kategorije: (1) podrška u dijelu poboljšanja 

poslovnog ambijenta (2) direktna pomoć u izvoznim aktivnostima. 

Direkcija za razvoj MSP će se sa svoje strane truditi da ispuni očekivanja svojih klijenata 

u potpunosti. 

4

Takođe, učiniće se i određeni napori u cilju podizanja svjesnosti preduzeća da treba da 

izvrše promjene i poboljšanja na individualnom nivou (u samom preduzeću). 

U tom cilju preduzećima će se pružiti sljedeće usluge: 

� Informisanje na planu izvoznog marketinga 

� Obuka za marketing i druge menadžment discipline 

� Poboljšanja u standardima kvaliteta 

� Sertifikacija 

� Pomoć u poboljšanju marketinga i kreiranju promotivnih materijala 

� Mogućnosti saradnje sa inostranim kupcima 

Direkcija za razvoj MSP će pomoći preduzećima da povećaju svoj izvoz i unaprijede 

svoje znanje, vještine i poslovno okruženje,sarađivaće sa industrijskim sektorom i ostalim 

institucijama/organizacijama u ostvarivanju postavljenih ciljeva. 

Direkcija za razvoj MSP (EICC) posjeduje bazu podataka crnogorskih preduzeća i sa 

velikim dijelom preduzeća iz nje “aktivno” sarađuje. Realizacijom aktivnosti Odsjeka za 

podsticanje konkurentnosti i izvoza smatramo da će se broj potencijalnih (budućih) 

izvoznika kontinuirano povećavati. 

5

3. IZVOZNI AMBIJENT - POSTOJEĆE STANJE 

Jedan od ključnih izazova sa kojima se suočava tekuća makro politika u Crnoj Gori, kao i 

većina sistema u tranziciji, je postojanje značajnog fiskalnog i platnobilanskog deficita. 

Problematika platnobilansnog deficita i konstantan problem visokog 

spoljnotrgovinskog deficita zahtijeva brzo i efikasno djelovanje, ne samo zbog pritiska 

međunarodnih institucija, već i kao jedan od prioriteta ekonomske održivosti, u jednoj 

maloj, otvorenoj ekonomiji kao što je Crna Gora. 

Najznačajnije karakteristike privrede Crne Gore sa aspekta spoljno-trgovinskog 

poslovanja su sljedeće: 

• Crna Gora predstavlja otvoren ekonomski sistem (stepen otvorenosti u 2004.g. je 

bio 85,8%), i počiva na velikoj uvoznoj zavisnosti. 

• Visoka uvozno izvozna zavisnost – rast izvoza uslovljava rast uvoza 

• Nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom - relativno brži rast izvoza od rasta 

uvoza doveo je do povećanja stepena pokrivenosti. Crna Gora konstantno od 

2001. godine, ima uzlazni trend pokrivenosti uvoza izvozom 

• U 2005.godini deficit tekućeg računa platnog bilansa iznosio 140,7 miliona eura 

ili 8,6% procijenjenog BDP-a za 2005.godinu. Deficit tekućeg računa u 

2005.godini veći je za 14,6 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu. 

• Razlozi značajnog povećanja spoljnotrgovinskog deficita nalaze se u niskoj 

konkurentosti domaće proizvodnje i realnom rastu uvoza, podstaknutog 

povećanjem kupovne moći stanovništva i povećanom investicionom potrošnjom. 

• Rast robnog deficita djelimično je neutralizovan rastom suficita usljed povećanog 

izvoza usluga, koji je uglavnom rezultat rasta prihoda od turizma. 

Aktivnosti u narednom periodu će biti u osnovi fokusirane na mala i srednja preduzeća, a 

razlozi su sljedeći: 

• MSP predstavljaju rastući potencijal proizvodnog sektora u Crnoj Gori 

• Pružaju mogućnost za povećanje i diverzifikaciju izvoza 

• Imaju potencijala da proizvode proizvode veće dodate vrijednosti i da generišu 

visoko kvalitetne aktivnosti 

• Posluju na komercijalnim i marketing principima 

• Prodaju specijalizovane proizvode 

• Imaju ciljnu grupu potrošača 

• Sposobni su da brže “popunjavaju tržišne niše” 

• Svjesni su značaja marketing strategija, itd. 

Uzroci višegodišnje spoljnotrgovinske neravnoteže leže u samoj strukturi crnogorske 

privrede, kao nasljeđe prethodnog sistema, uz izostanak adekvatne spoljnotrgovinske 

strategije, a uz istovremeni rast konkurentnosti na medjunarodnom tržištu roba. 

Kontinuirano prisustvo spoljnotrgovinskog, a posebno robnog deficita, kao višedecenijski 

6

fenomen, uzrokovan je samom strukturom privrede, koja je kontinuirano razvijana kao 

sirovinska baza za unutrašnje tržište bivše Jugoslavije, kreirajući time neravnotežu 

ukupnih proizvodnih fondova i strukture potrošnje, nediverzifikovani i nekonkurentan 

izvoz i visoku uvoznu zavisnost. Robni deficit najčešće je ublažavan suficitom u sektoru 

usluga, ali pravi uzroci ove strukturne neravnoteže crnogorske ekonomije ostali su kao 

izazov ekonomskoj politici i danas. 1 

Postojeća situacija pokazuje da u crnogorskom izvozu dominiraju proizvodi od 

aluminijuma i osnovnih metala, mineralna goriva, primarni proizvodi od drveta i koža. 

Ovi proizvodi predstavljaju 86 % robnog izvoza u 2005 god.. 

Prihodi od ovih roba su od vitalnog značaja za bilans plaćanja, ali ne pripadaju ciljnoj 

grupi preduzeća i proizvoda koja će biti obrađena u Strateškom planu rada Direkcije. 

Obzirom da je Direkcija za razvoj MSP svojom misijom usmjerena na podršku razvoja 

sektora malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori, ova preduzeća predstavljaju i ciljnu 

grupu novoformiranog Odsjeka u okviru Direkcije. 

T-1 Najzastupljenije grupe izvoznih proizvodai njihov % udio u izvozu 2004 / 2005 u mil. € i % 

2004. 2005. 

NAZIV PROIZVODA VRIJEDNOST %UČEŠĆE VRIJEDNOST %UČEŠĆE 

Svjeza hrana i poljoprivredni 

proizvodi 

Meso i jestivi mesni i drugi klanični 

proizvodi(svinjski,goveđi butovi , 

plećke, itd) 

Povrće, svježe ili rashlađeno (Pečurke , 

patliđzan, artičoke,itd.) 

Prerađivački poljoprivredni 

proizvodi 

Proizvodi od šećera (uključujući bijelu 

čokoladu) bez kakaa 

Hljeb, peciva, kolači, biskviti i ostali 

pekarski proizvodi 

Sladoled i drugi slični proizvodi sa 

dodatkom ili bez dodatka kakaa 

5.67 1.82% 3.63 0.89% 

1,274,942 0.41% 1.625.146,2 0,39 

1,077,020 0.35% 1.858.113,8 0,45 

4.7 1.51% 5.81 1,42% 

1,335,711 0.43% 1.284.810,2 0,31 

1,123,141 0.36% 939.144 0,23 

3,867,994.89 1.24% 3.583.640 0,87 

Industrija proizvodnje pića, 

alkohola i duvana i pripremljene 

hrane za životinje 

45.7 14.8% 23.54 5,7% 

Cigare, cigarilosi i cigarete, od duvana 

ili zamjene duvana 

18,974,438.17 6.09% 9.824.460,4 2,4 

Alkoholnaibezalkoholna pića 19,857,477.81 6,38 13.711.019 3,3 

Farmaceutski proizvodi i proizvodi 

8.6 2.76% 6.8 1,66% 

hemijske industrije 

Lijekovi, koji se sastoje od 

pomiješanih ili nepomiješanih 

proizvoda za terapeutsku ili 

5,579,164 1.79% 6.802.394,6 1,66 

1 

Izvor: Strategija podsticanja izvoza – Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske 

integracije 

7

profilaktičku upotrebu 

Drvna i kožna industrija 25.33 8.14% 17.0 4,17% 

Proizvodi od drveta (sirovo drvo i 

19,304,310 7.3 % 16.566.009 4,06 

namještaj) 

Sirove krupne i sitne goveđe kože 2,627,925 0.84% 447.544,7 0,1 

Keramički proizvodi 1.62 0.52% 0.72 0,01% 

Razni gotovi proizvodi (igračke, 

namječtaj, madraci, fotografski i 

1.6 0.51% 0.15 0,03% 

optički aparti, umjetnička djela) 

Izvor: MONSTAT i Uprava carina Crne Gore, 2005 2 

Kao što je naglašeno i u Strategiji podsticanja izvoza, učešće malih i srednjih preduzeća u 

izvozu je još uvijek vrlo malo, što se i vidi iz prethodne tabele. U pojedinim izvoznim 

sektorima (vino, duvan, farmaceutski proizvodi, itd.) postoje monopoli od strane jednog 

preduzeća. 

Broj registrovanih malih i srednjih preduzeća: 

Godina 2004 2005 6 mj.2006 stopa rasta stopa rasta 

2006/04 6 mj.2006/05 

Broj MSP 26.114 28.950 30.259 15.9% 4.5% 

3.1. Analiza sektora 

U ovom dijelu će se evaluirati izvozni potencijali najvažnijih sektora crnogorske 

industrije i identifikovati preduzeća koja imaju potencijala za izvoz. 

Analiza postojeće situacije: 

3.1.1. Sektor poljoprivrede 

U Crnoj Gori postoje dobre osnovne pretpostavke za razvoj poljoprivrede, koje se ogledaju u 

sljedećem: 

• 518.000 ha ukupne poljoprivredne površine, 

• oko 180.000 ha obradive površine, 

• 0,80 ha poljoprivrednih ili 0,29 ha obradivih po stanovniku – znatno iznad 

raspoloživih površina većine evropskih zemalja, 

• postoji tradicija za bavljenje poljoprivredom, 

• postoji dovoljno radne snage za ovu djelatnost. 

2 Podaci za 2004.god. su preuzeti iz Strategije podsticanja izvoza koju je pripremilo Ministarstvo za ekonomske 

odnose sa inostranstvom i evropske integracije, a analiza za 2005 god. je urađena u Direkciji za razvoj MSP, na 

osnovu podataka dobijenih od MONSTATA. 

8

Primarna poljoprivredna proizvodnja u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina bilježi 

rast u većini važnijih grana (proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru i na otvorenom, 

živinskog mesa, duvana, krompira, posebno sjemenskog, kao i drugih poljoprivrednih 

proizvoda). Taj rast je, prije svega, rezultat ukupnog zaokreta prema poljoprivredi i 

ukupne podrške razvoju privatnog sektora, podsticajnim mjerama i realizacije 

međunarodnih projekata u ovoj grani. 

� Prerada voća i povrća 

Poljoprivredni resursi koji se odnose na povrće (oko 20.000 ha služi za tu namjenu), su 

nedovoljno iskorišćeni , a značajan potencijal leži u proizvodnji povrća u zaštićenom 

prostoru, posebno imajući u vidu povoljne klimatske uslove na području Primorja i 

Zetsko-Bjelopavlićke ravnice. 

Postojeći broj rodnih stabala voća, uz redovniju primjenu agrotehničkih mjera i 

odgovarajuću zaštitu može da odbaci neuporedivo veću proizvodnju od postojeće. Samo 

u primorskom pojasu, prema statističkim podacima, postoji preko 400.000 rodnih stabala 

masline i oko 350.000 stabala agruma (mandarina, pomorandži i limuna). 

Sektor prerade voća i povrća do sada je zabilježio sljedeće proizvodne rezultate: 

� Povrće – ukupno – 179.883 t (paradajz – 19.010 t., paprika – 17.042 t., krastavac i dr.), 

� Voće – ukupno – 64.022 t. (šljiva, jabuka, groždja 38.000 t, agrumi-5000 t. Godišnje, 

masline) 

Preduzeća koja trenutno posluju u ovom sektoru: 

R.br. Naziv preduzeća Djelatnost 

1. Olioprom-Braća Martinović- Bar Proizvodnja maslinovog ulja 

2. L´ars Montenegro Proizvodnja ekološke hrane (slatki i slani 

program) od voća i povrća iz Crne Gore 

3. Mediterano začini – Danilovgrad Proizvodnja začina 

4. Meduza coop – Bijelo Polje Proizvodnja ekološke hrane od voća i povrća, 

prerada i konzerviranje voća (maline) 

Analiza izvoza ovog sektora: 

� Ukupan iznos izvezenog voća (svježeg, suvog i zamrznutog) u 2005 god. 

Iznosio je 827.649,5 €. Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo. Izvoženo 

je takođe i u Bosnu & Hercegovinu, Makedoniju, Hrvatsku, Italiju, Albaniju i 

Sloveniju. 

� Ukupan iznos izvezenog povrća (svježeg, suvog i zamrznutog) u 2005 god. 

Iznosio je 947.213,4 €. Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo. Izvoženo je 

takođe i u Bosnu & Hercegovinu, Italiju, Albaniju ,Sloveniju, Njemačku, 

Rumuniju, Francusku i Švajcarsku. 

� Ukupan iznos izvezenih proizvoda od voća i povrća (svježeg, suvog i 

zamrznutog) u 2005 god. Iznosio je 63.632,8 €. Glavno izvozno tržište je bila 

Srbija i Kosovo. Izvoženo je takođe i u Bosnu & Hercegovinu, Makedoniju, i 

Italiju. 

9

� Ukupan iznos izvezenog maslinovog ulja u 2005 god. Iznosio je 19.618,1 €. 

Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo. Izvoženo je takođe i u Bosnu & 

Hercegovinu. 

� Proizvodnja alkoholnih/bezalkoholnih pića 

Raspoloživi poljoprivredni resursi omogućavaju proizvodnju kvalitetnih i prepoznatljivih 

crnogorskih proizvoda kao što su: 

� visokokvalitetna vina (Vranac, Krstač i dr.), 

� prirodno čista voda najvećih kvalitetnih osobina mjerenih najstrožijim, svjetskim 

standardima 

Postojeće površine pod vinogradima iznose nešto ispod 4.000 ha, od čega je više od 

polovine u vlasništvu preduzeća „Plantaže“. Za proširenje površina pod vinogradima i 

znatno veću proizvodnju vina već postoje određeni preduslovi. 



1. Plantaže a.d. – Podgorica Proizvodnja visoko kvalitetnih vina, rakija i 

drugih crnogorskih pića 

2. Trebjesa a.d. – Nikšić Proizvodnja piva, sokova i bezalkoholnih pića 

3. Bjelasica-Rada a.d. – 

Bijelo Polje 

Proizvodnja prirodne mineralne vode 

4. Pirella d.o.o. – Podgorica Proizvodnja sokova i drugih bezalkoholnih 

osvježavajućih pića 

5. Milenko Sjekloća d.o.o. – Proizvodnja grožđa, visoko kvalitetnih vina, 

Bar 

rakija i drugih crnogorskih pića 

6. Gorska d.o.o. – Šavnik Proizvodnja visoko kvalitetne ‘pijaće’ vode sa 

Durmitorskih obronaka – slabo mineralna voda 

7. Neksan d.o.o.- Nikšić Alkoholna pića 

8. Lipovo d.o.o.- Kolašin Priozvodnja visokokvalitetne pijaće vode 


� Ukupan iznos izvezenog vina u 2005 god. Iznosio je 7.629.105 €, i to čini 17,6 

% ukupnog izvoza. Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo, a takođe je 

izvoženo i u Zapadnu Evropu (osim Španije i Portugalije), USA, Kanadu, Rusiju, 

Kinu i Australiju. 

� Ukupan iznos izvezenog piva u 2005 god. Iznosio je 5.831.078,4 €, i to čini 13,4 

% ukupnog izvoza. Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo, a takođe je 

izvoženo i u Bosnu & Hercegovinu, Albaniju ,Sloveniju, Hrvatsku. 

10

� Ukupan iznos izvezene mineralne vode u 2005 god. Iznosio je 250.568,3 €, i to 

čini 0,6 % ukupnog izvoza. Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo. 

� Mesna industrija 

Što se tiče proizvodnje svježeg mesa, trenutni proizvodni kapaciteti su sljedeći: 

� jagnjeće, ovčije i kozije meso – 4.830 t., 

� živinsko– 2.600 t.; 

� teleće, juneće i goveđe- 8.500 t. 

Ukupan godišnji obim proizvodnje mesa i mesnih prerađevina iznosi 11.748 t. 

U ovoj oblasti evidentirani su pozitivni trendovi u obimu proizvodnje i asortimanu 

proizvoda. Sanitarno–tehnološki uslovi u novim pogonima su na relativno visokom nivou 

i ti pogoni mogu da odgovore potražnji na lokalnom tržištu. 

Ovo je industrija koja je u pogledu povećanja kapaciteta napravila najveći iskorak u 

posljednjih nekoliko godina. Ostvareni kapaciteti su dovoljni da zadovolje domaću 

tražnju za mesnim prerađevinama i da ponude značajne količine proizvoda za izvoz. 


R.br. Naziv preduzeća 

1. Industrija mesa ”Goranović”- Nikšić 

2. Pantomarket – Herceg Novi 

3. Mesopromet – Bijelo Polje 

4. Gradina Company – Rožaje 

5. Niksen Trade Čavor – Kotor 

6. Martex - Cetinje 

7. Hertog Chickens – Golubovci 

8. Monteživ – Nikšić 


Ukupan iznos izvezenog mesa (svježeg i zamrznutog) i mesnih prerađevina u 2005 

god. Iznosio je 1.625.146,2 € i to čini 3,7% ukupnog izvoza. 

Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo, a takođe je izvoženo i u Bosnu & 

Herzegovinu, Austriju i Albaniju. 

� Prerada mlijeka 

Trenutni kapaciteti proizvodnje mlijeka i mliječnih prerađevina iznose 225.000 t. 

Ova industrija apsorbuje veoma mali udio primarne proizvodnje mlijeka (procjena je 

između 10 i 15 %). Uslovi za preradu mlijeka su specifični i ograničeni, ali je u 

11

posljednjih nekoliko godina izgrađeno više pogona za proizvodnju mliječnih proizvoda 

relativno širokog asortimana (različiti fermentisani proizvodi, UHT mlijeko, sirevi, itd.). 



1. Mljekara Podgorica 

2. Mljekara Lazine – Danilovgrad 

3. Mljekara Nika – Nikšić 

4. Mljekara Srna – Nikšić 

5. Mljekara Zora – Berane 

6. Ital Product – Podgorica 

7. Sirara Čevo 

8. Sirara Dona – Podgorica 

9. Žir – Bijelo Polje 

10. Mljekara Bjelasica – Bijelo Polje 

11. Donze d.o.o. – Podgorica 

Takođe postoje i manji kapaciteti za proizvodnju i preradu mlijeka, smješteni uglavnom 

na Sjeveru Crne Gore (Bijelo Polje, Rožaje, Žabljak, itd.). 


Ukupan iznos izvezenog mlijeka i mliječnih prerađevina u 2005 god. Iznosio je 

145.606,5 € i to čini 0,3 % ukupnog izvoza . 

Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo, a takođe je izvoženo i u Albaniju. 

� Proizvodnja i prerada ribe 

Trenutni kapaciteti za proizvodnju ribe u Crnoj Gori su 2.180,5 t. Od toga se u slatkovodnim 

vodama Crne Gore ulovi oko 1.300 tona ribe godišnje, a u morskim vodama oko 250 tona. 

Ukupni potencijal, samo za plavu ribu iznosi 123.427 t., od čega 81.965 t. Inćuna; 27.895 t. 

Srdele; 13.577 t. Ostalih vrsta plave ribe. 

Postoje značajni potencijali za intenzifikaciju i izvoznu orijentaciju, posebno u 

konfekcioniranju svježe ribe, kao i u preradi ribe. U Crnoj Gori postoje pogoni za 

pripremu svježe ribe koji su otpočeli izvoz, ali je obim realizacije još relativno skroman.: 



1. “Ribarstvo Rijeka Crnojevića” - Cetinje 

� Proizvodnja meda 

U Crnoj Gori se pčelarstvom bavi oko 3.300 registrovanih pčelara koji su učlanjeni u 25 

pčelarskih društava. Pored ovog broja računa se da ima još oko 400 manjih pčelara koji 

12

nijesu članovi nijednog društva. Ovih 3.700 pčelara posjeduju oko 45.000 košnica i 

proizvode 250-350 tona meda godišnje. 

Crnogorski med je trenutno cjenovno nekonkurentan u odnosu na uvozne proizvode (7-8 € / kg). 



1. Udruženje pčelara Crne Gore – Podgorica 

2. “Ilex” doo. 


Ukupan izvoz meda u 2005. god. Iznosio je 2.382,00 €, što čini 0,1 % ukupnog izvoza. 

Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo. 

� Sektor šumskog i ljekovitog bilja 

Ljekovito i aromatično bilje imaju dugu tradiciju u Crnoj Gori i dobro su poznati na 

zapadnoevropskom tržištu. Crna Gora je do raspada bivše Jugoslavije bila značajan 

trgovački centar medicinskog i aromatičnog bilja. 

U Crnoj Gori se nalazi oko 3.136 različitih vrsta biljaka, od kojih se preko 1.000 njih 

ubraja u ljekovito i aromatično bilje. 

Veoma značajan podatak predstavlja saznanje da se sa 659 biljnih vrsta koje se nalaze u 

Crnoj Gori trguje na svjetskim tržištima , a tri od 15 najbolje prodavanih biljnih vrsta 

mogu se naći u Crnoj Gori, a to su :Kantarion (Hypericum perforatum), Odoljen 

( Valeriana officinalis), borovnica (Vaccinum myrtillus). 

Na tlu Crne Gore uspijevaju i osobene kulture, kao što su šumski plodovi (borovnica, jestive 

gljive i dr.) i samoniklo ljekovito bilje, naročito kadulja. 

U 2005.god. prema podacima Direkcije šuma Crne Gore otkupljeno je 615.868 kg 

pečurki i 390.262 kg ljekovitog bilja i šumskih plodova, što je za 41,2 % više od otkupa 

ostvarenog u 2004 god. 

Veći dio otkupljenog ljekovitog bilja i šumskih plodova plasira se prodajom van Crne 

Gore kao sirovina, a manji dio se prerađuje do poluproizvoda. 



1. Export bilje Bar Eterična ulja i sušeno ljekovito 

bilje 

2. Sage export Bar Eterična ulja i sušeno ljekovito 

bilje 

3. In Spe Bar Eterična ulja, proizvodi na bazi 

13

ljekovitog bilja 

4. Agroprodukt Rožaje Pečurke, šumski plodovi, 

ljekovito bilje 

5. Flores Mojkovac Proizvodnja čajeva i eteričnih 

ulja 

6. Monte Salvia Destilerija i sušara 

7. Vidrovan Destilerija i sušara 

8. Katana Ulcinj Destilerija 

9. Smrčak Podgorica Pečurke i šumski plodovi 

10. Žalfija Risan Destilerija i otkup 

11. Mivex Pečurke i šumski plodovi 

12. Šioimpex Podgorica Eterična ulja i sušeno ljekovito 

bilje 

Raspoloživi sirovinski resursi i značajni kapaciteti predstavljaju dobru osnovu za znatno 

veći nivo proizvodnje u odnosu na postojeći. 

Trenutno je najzastupljenija primarna prerada, ali bi preduzeća trebala da teže kreiranju 

sopstvenih prerađivačkih programa, kao i proširenju postojećih kapaciteta u cilju 

dobijanja sekundarnih i finalnih proizvoda.Trenutni kapaciteti za preradu su oko 2.500 t. 

Mogućnosti izvoza ovog sektora su praktično neograničene, ali je izvoz suočen sa 

problemima vezanim za izmjene uslova poslovanja na domaćem tržišta, stalnih povećanja 

troškova izazvanih promjenom spoljnotrgovinskog režima, uvođenjem novih dažbina i 

taksi, zahtjevne i skupe procedure kontrole kvaliteta, itd. 

U 2005.god. je izvezeno oko 100-200 t žalfije i lovora, dok je izvoz pečurki (svježih, 

salamurenih, zamrznutih i jestivih) u 2005 god. iznosio 59.615,55 €. 

Izvoz eteričnih ulja je iznosio preko 100.000 €. Glavna izvozna tržišta za sektor 

ljekovitog bilja i šumskih plodova su: SAD, Italija, Švajcarska, Bosna i Hercegovina, 

Makedonija, itd. 

Analiza preduzeća iz ovog sektora pokazuje da je u njima potrebno uvesti set mjera za 

poboljšanje kvaliteta menadžmenta, kao i poboljšati znanje o mehanizmima trgovine. 

� Mlinska i pekarska industrija 

Crna Gora nema sopstvenu primarnu sirovinu, ali postoje kapaciteti koji prerađuju 

sirovinu nabavljenu iz Srbije ili iz drugih zemalja. Veći subjekti mlinske industrije imaju 

kapacitet čijim se optimalnim korišćenjem može zadovoljiti preko 80%, umjesto 

dosadašnjih 35% potreba Crne Gore. 

14



1. Inpek a.d. – Podgorica 

2. Aleksandrija d.o.o. – Bijela 

3. Žitopromet d.o.o. – Spuž 

4. Montemlin Šajo - Spuž 

5. Mlin Muharem Asović – 

Nikšić 

6. Mlin Abonus – Nikšić 

Takođe, širom Crne Gore postoji veliki broj malih privatnih pogona – mini pekara koje 

uglavnom snabdijevaju lokalno stanovništvo. 


Ukupan izvoz mlinskih i pekarskih proizvoda u 2005. god. Iznosio je 939.144 €, što čini 

2,2 % ukupnog izvoza. 

Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo, a takođe je izvoženo i u Albaniju, Bosnu 

& Hercegovinu i Hrvatsku. 

3.1.2. Drvna industrija 

Šume i šumska zemljišta rasprostiru se na površini od 720.000 ha i zauzimaju 54% površine 

Crne Gore, od čega se najveći dio (572.000 ha) nalazi na njenom sjeveroistočnom dijelu. 

Ukupna drvna masa procjenjuje se na 72 miliona m3: 

• 29,5 miliona m3 (41 %) otpada na četinare, 

• 42,5 miliona m3 (59%) čine lišćari. 

Ukupan prirast procjenjuje se na 1,42 miliona m3. 

Na tlu Crne Gore uspijevaju i osobene kulture, kao što su šumski plodovi (borovnica, jestive 

gljive i dr.) i samoniklo ljekovito bilje, naročito kadulja. 

Raspoloživi sirovinski resursi i značajni kapaciteti predstavljaju dobru osnovu za znatno 

veći nivo proizvodnje u odnosu na postojeći. 

Proizvodni kapaciteti drvne industrije su sljedeći: 

− prorez rezane gradje 200.000 m3 

− sušena rezana gradja 15.000 m3 

− parena rezana gradja 7.000 m3 

− furnir 3.000 m 3 (‘’Javorak’’ Nikšić,’’Vukman Kruščić’’ Mojkovac) 

− lamperija i brodski pod 450.000 m2 

− stolarija 50.000 jedinica 

− namještaj 10.000 (‘’Javorak’’ – Nikšić, ‘’Vukman Kruščić’’ Mojkovac) 

− montažne kuće 19.000 m 2 (Korporacija ‘’Jakić’’ – Pljevlja) 

15

− iverica 20.000 m 3 (Korporacija ‘’Jakić’’ – Pljevlja) 

− panel ploče 2.000 m 3 (‘’Gornji Ibar’’ – Rožaje) 

− lamerirane ploče 1.000 m 3 (‘’Gornji Ibar’’ – Rožaje) 

− šper ploče 1.500 m 3 (‘’Omorika komerc’’ – Berane) 

− impregnisani pragovi 8.000 m 3 (‘’Impregnacija drveta’’ – Kolašin) 

Sadašnji izvoz drvo-prerađivačkog sektora praktično je sveden na asortiman primarne 

prerade (oko 90% od ukupnog izvoza). Po evidenciji u Crnoj Gori ima 86 registrovanih 

preduzeća koja se bave primarnom preradom drveta. 

Rb. Veći izvoznici primarne prerade 

1. Duga - Nikšić 

2. Drvex – Nikšić 

3. Javorak - Nikšić 

4. Mil com - Nikšić 

5. Mi -rai - Nikšić 

6. Omorika – Nikšić 

7. Radulović plus – Nikšić 

8. Fagus elementi – Berane 

9. Mi – ma - Berane 

10. ŠIK Polimka – Berane 

11. Shher mont – Berane 

12. Boj comerc – Andrijevica 

13. Alpet – Plav 

14. Sip Lim – Bijelo Polje 

Da bi se ostvarilo značajnije povećanje izvoza, kao jednog od osnovnih strateških ciljeva 

budućeg razvoja drvne industrije, trebalo bi kreirati izvozne programe, koje bi činile 

sljedeće grupe proizvoda: 

1. namještaj i dijelovi za namještaj, 

2. rezana građa i obradci, 

3. ploče iverice, furniri, furnirske i panel ploče i furnirski otpresci, 

lamelirane drvne ploče, 

4. impregnisani željeznički pragovi i 

5. ostali finalni proizvodi /građevinska stolarija, parket, ambalaža 

Finalna proizvodnja (proizvodnja namještaja) učestvuje sa oko 5% u ukupnom izvozu. 

Po evidenciji ima ih 60 registrovanih preduzeća koja se bave finalnom proizvodnjom, a 

veći izvoznici iz ovog sektora predstavljeni su u narednoj tabeli: 

16

R.br. Veći izvoznici finalne prerade 

1. Bambis d.o.o. - Podgorica 

2. Doding & Sogal d.o.o. - Podgorica 

3. Dom d.o.o. - Berane 

4. Mediator Montenegro d.o.o. - Podgorica 

5. Gitanes Les d.o.o. - Nikšić 

6. Loris d.o.o. - Nikšić 

7. Mi-Rai - Nikšić 

8. Namještaj Babić – Luj d.o.o.- Rožaje 

9. Scan International d.o.o. - Podgorica 

10. Tilia d.o.o. - Pljevlja 

11. Jela komerc – Rožaje 

12. Euroflex – Ulcinj 

13. Tapacir Kurti- Ulcinj 

14. Aurora mobil - Ulcinj 


Ukupan izvoz proizvoda od drveta u 2005 g. je iznosio 16.566.009 € što čini 4 % 

ukupnog izvoza. 

Glavno izvozno tržište je bila Srbija i Kosovo, a takođe je izvoženo i u Albaniju, Bosnu 

& Hercegovinu, Hrvatsku, SAD, Bugarsku i Grčku. 

3.1.3. Ostala industrija 

Industrija se uglavnom zasniva na postojećim resursima i najveće učešće ima rudarsko-energetskometalurški 

reprolanac čija preduzeća i proizvodi ne predstavljaju ciljnu grupu prema kojoj će biti 

usmjerene osnovne aktivnosti. Činjenica je da postojeći resursi daju osnovu za mnogo 

razvijeniju preradjivačku industriju od postojeće. 

• Sektor turizma 

Sektor turizma važi za najvećeg svjetskog izvoznika.U isto vrijeme on je i najveći 

poslodavac i najprofitabilniji sektor. 

Turizam je grana koja se najdinamičnije razvija i već nekoliko godina zaredom ostvaruje 

dvocifrene stope ekonomskog rasta.Broj turista koji je posjetio Crnu Goru uvećan je za 

16,6%. 

Naročito ohrabruje tendencija porasta stranih turista.U odnosu na prethodnu 

godinu,njihov broj je povećan za 44,6% i oni sada predstavljaju jednu trećinu ukupnog 

broja turista. 

17

Vlada Republike Crne Gore je polazeći od opredjeljenja da je turizam jedan od prioriteta u razvoju 

Republike i oslonac razvojne koncepcije crnogorske privrede, krajem 2001. godine, usvojila 

strategiju, odnosno Master plan razvoja turizma do 2020. godine. 

Master plan jasno definiše ciljeve čije će ostvarenje omogućiti da crnogorska turistička ponuda 

prati međunarodni razvoj, da Crna Gora utvrdi svoj položaj na međunarodnom tržištu kao 

visokokvalitetna turistička destinacija, da poveća prihod, smanji nezaposlenost, kao i da se 

sačuvaju prirodni potencijali i resursi. 

Master planom je planirano povećanje hotelskih kapaciteta sa sadašnjih 26.000 na 50.000 

kreveta u 2010. godini, odnosno 100.000 kreveta u 2020. godini, pri čemu će se težiti 

međunarodnim standardima hotelskih jedinica koji će zadovoljiti kompleksne zahtjeve gostiju 

sa područja Zapadne i Srednje Evrope. 

Fizički i finansijski pokazatelji za 2005. godinu: 

Ostvareni promet Indexi 2005/2004 

Broj noćenja 3 5,2 miliona +15,5 % 

Strani 1,5 miliona +29 % 

Domaći 3,6 miliona + 9 % 

Posjetioci* 820 hiljada + 17 % 

Strani 272 hiljade + 45 % 

Domaći 548 hiljada + 6,4% 

Izvor Centralna banka Ostvareni prihodi (€) Indexi 2005./2004. 

Direktni prihodi od turizma 215,1 miliona +20 % 

- od stranih turista 97,3 miliona +18,4 % 

- od gostiju iz Srbije 117, 8 miliona +45 % 

U 2005. godini procijenjeni prihodi od turizma iznosili su 215,1 milion eura, što je za 20 % 

više nego u istom periodu 2004. godine. 

3 Izvor: Ministarstvo turizma 

18

Struktura gostiju u % 

Ostale zemlje 

22.06 

Velika Britanija 

3.07 

Italija 

3.11 

Slovenija 

3.64 

Slovačka 

4.04 

Francuska 

4.06 

Makedonija 

5.61 

Njemačka 

8.46 

Bosna i 

Hercegovina 

16.92 

Češka 

13.04 

Rusija 

15.99 

Povećani prihodi u turizmu rezultat su značajnih investicionih aktivnosti u infrastrukturu 

(izgradnja tunela „Sozina“, rekonstrukcija postojeće putne mreže, osvježenje hotelskih sadržaja, 

obogaćena je ponuda sa značajnim brojem malih hotela i pansiona) i medijske aktivnosti 

(promocija Crne Gore kao atraktivne destinacije od strane poznatih medijskih kuća kao što su 

CNN i EURO NEWS, itd). 

� Preduzeća iz ovog sektora su direktno podržana od strane Ministarstva turizma, 

obzirom da se radi o hotelima, restoranima, tur operatorima, turističkim 

agencijama, transportnim kompanijama u službi turizma i sl. 

� Međutim, ova preduzeća će biti u prilici da koriste usluge Odsjeka za podsticanje 

konkurentnosti i izvoza, koje se odnose na marketing savjetovanje, pomoć u 

nastupima na Sajmovima i poslovnim susretima, itd. jer se radi o perspektivnom i 

ekstenzivnom sektoru, koji pored ostalog pruža dobre mogućnosti za “nevidljivi 

izvoz”. 

Prijedlog moguće saradnje: 

Štampanje promotivnih “podsjetnika” koji se mogu distribuirati hotelima, poštama, 

filijalama banaka, itd. i koji bi sadržali npr. sljedeću poruku “ukoliko želite da kupujete 

crnogorske proizvode ili da sarađujete sa crnogorskim preduzećima, kontaktirajte nas”. 

Ovaj prijedlog se nakon adekvatne razrade može poslati Ministarstvu turizma i MIPA-i 

za eventualne sugestije ili zajedničku saradnju. 

• Velika preduzeća 

Ova preduzeća su u suštini veliki sistemi sa nespecijalizovanim robama/proizvodima koji 

imaju dugu tradiciju na izvoznim tržištima sa razrađenim kanalima distribucije, 

poslovnim vezama i sl. Oni su najvećim dijelom u nadležnosti Ministarstva ekonomije, i 

19

nisu uključeni u ciljnu grupu preduzeća (klasa A) iz razloga što su na određeni način 

“sama sebi dovoljna” (nezavisna), dobrim dijelom se samofinansiraju, imaju formirane 

sektore za marketing i izvoz, i sl.: 

• Velikim dijelom se samofinansiraju 

• Međutim, mogu koristiti informacije i usluge koje se pružaju u okviru Izvoznog 

Informativnog Centra, savjete pri izradi izvoznih marketing planova, učešću na 

poslovnim susretima i sl. 

3.2. Režim spoljnje trgovine 

3.2.1. Potpisani Sporazumi o slobodnoj trgovini 

Uspostavljanje zone slobodne trgovine u regionu Jugoistočne Evrope zasnovano je na 

Memorandumu o liberalizaciji i olakšanju uslova trgovine (MoU), potpisanom 27. 

juna 2001. godine u Briselu, u okviru aktivnosti Pakta Stabilnosti za Jugistočnu Evropu. 

Zemlje potpisnice Memoranduma su: 

1.Republika Makedonija 5 Republika Bugarska. 

2. Bosna i Hercegovina 6. Republika Albanija 

3. Republika Hrvatska 7. Republika Moldavija 

4. Rumunija 8. Savezna Republika Jugoslavija 

Sporazumi o slobodnoj trgovini zasnovani su na principima Opšteg sporazuma o trgovini 

i carinama (GATT-1994) i Sporazuma o osnivanju Svjetske Trgovinske Organizacije 

(STO). 

Uspostavljena je mreža od 28 bilateralnih sporazuma o liberalizaciji trgovinskih 

režima koji povezuju zemlje Balkana u jedinstveni investicioni prostor . Kreiranje zone 

slobodne trgovine Balkana takodje vrši pozitivan uticaj na privredni razvoj ovih zemalja, 

učlanjenje u STO, kao i na proces stabilizacije i pridruživanje EU. Državna zajednica 

Srbija i Crna Gora potpisala je svih 7 planiranih bilateralnih sporazuma, koji su stupili na 

snagu. Prelazni period za smanjenje odnosno ukidanje carina u međusobnoj trgovini 

između zemalja potpisnica ovih sporazuma, kao i smanjenje necarinskih barijera, 

završava se do 1.januara 2007.godine. 

Sada se u okviru Pakta stabilnosti, pokreću inicijative za kreiranje jedinstvenog 

sporazuma o slobodnoj trgovini, tzv. Multilateralnog sporazuma, kojeg bi potpisale sve 

zemlje Regiona (Single Free Trade Agreement – SFTA). 

Pregled ostvarenih rezultata potpisanih bilateralnih Sporazuma o slobodnoj trgovini 

Crne Gore sa zemljama Jugoistočne Evrope: 

20

• REPUBLIKA ALBANIJA 

Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Crne Gore i Republike Albanije, sa 

pripadajućim aneksima, potpisan je 13. novembra 2003. godine. Stupio je na snagu 01. 

avgusta 2004. godine. Sporazum ima simetrični model međusobne trgovine. 

Razmjena industrijskih proizvoda odvija se slobodno (carinska stopa 0%) osim za robe sa 

dvije liste osjetljivih industrijskih proizvoda, za koje je predviđeno postepeno snižavanje 

carina u periodu od 2004. godine do 2007. god. 

Za poljoprivredne proizvode dogovorena je jedna zajednička lista na kojoj su proizvodi 

koji se mogu razmjenjivati bez plaćanja carina i drugih dažbina. Dogovorene su i dvije 

liste osjetljivih proizvoda za čiju razmjenu su predviđene koncesije u formi godišnjih 

bescarinskih kvota, a čija je raspodjela dogovorena između Srbije i Crne Gore. Po 

iskorišćenju kvota na uvoz ovih proizvoda primjenjuje se redovan spoljnotrgovinski i 

carinski režim, kao i na uvoz poljoprivrednih proizvoda koji nisu sadržani u navedenim 

listama. 

U sprovođenju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Republikom Albanijom do sada nije 

bilo problema. 

• BOSNA I HERCEGOVINA 

SR Jugoslavija je sa Bosnom i Hercegovinom potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini 

01. februara 2002. godine, a u primjeni je od 01. juna 2002. godine. U Republici Crnoj 

Gori primjenjuje se od 01. septembra 2003. godine. 

Po odredbama ovog Sporazuma koji je asimetričnog karaktera, na robu porijeklom iz 

Bosne i Hercegovine (osim derivata nafte, sve vrste benzina, dizela i lož – ulja, 

protektiranih i upotrebljavanih pneumatskih guma), koja se uvozi u SCG, neće se 

naplaćivati uvozne dažbine, kao što su: carina, sezonske carine, dažbina za carinsko 

evidentiranje i posebna dažbina za uvoz poljoprivredno – prehrambenih proizvoda. 

Sa druge strane, na robu porijeklom iz SR Jugoslavije, koja se uvozi u Bosnu i 

Hercegovinu primjenjivale su se: uvozne carine, takse jednakog dejstva kao carine i 

ostale takse fiskalne prirode, koje su se primjenjivale u Bosni i Hercegovini sa 

postepenim sniženjem do 1.januara 2005.godine, od kada je predviđena potpuna 

liberalizacija u međusobnoj trgovini između dvije zemlje. 

Tokom primjene Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Bosnom i Hercegovinom dolazilo je 

do određenih problema u prethodnom periodu (provjera sertifikata o porijeklu robe 

EUR.1 i izjave na račun; uvođenje posebne takse na uvoz piva iz Srbije i Crne Gore u 

iznosu od 0,30€ / l), međutim Crna Gora trenutno nema problema u primjeni ovog 

Sporazuma. 

21

• REPUBLIKA BUGARSKA 

Sporazum o slobodnoj trgovini sa Republikom Bugarskom potpisan je 13. novembra 

2003. godine, a stupio je na snagu 1. juna 2004. godine. Sporazum ima simetričan model 

međusobne trgovine, sa posebnim aneksima za liste industrijskih i poljoprivrednih 

proizvoda. 

Prelazan period postepenog smanjivanja i ukidanja carina za osjetljive industrijske 

proizvode će trajati do 1.1.2007.godine. 

Za poljoprivredne proizvode postoje dvije zajedničke liste. Na jednoj su poljoprivredni 

proizvodi koji se razmjenjuju sa carinskom stopom 0%, dok su na drugoj osjetljivi 

proizvodi koji se razmjenjuju po preferencijelnoj carini u okviru utvrđene količinske 

kvote. 

U sprovođenju Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Bugarskom, do sada nije bilo 

problema. 

• REPUBLIKA MAKEDONIJA 

Sa Republikom Makedonijom SR Jugoslavija je zaključila Sporazum o trgovini, 

4.septembra 1996. godine, a u primjeni je od 7.oktobra 1996. godine. 

Zbog velike asimetričnosti u u pogledu uslova trgovine u korist makedonske strane, SCG 

je inisistirala na revidiranju postojećeg sporazuma sa ciljem zaštite određenih grupa 

poljoprivrednih proizvoda, ili donošenju i potpisivanju novog Sporazuma, koji bi svojim 

odredbama pratio pravila i principe STO. 

U junu 2005. sa Makedonijom je dogovoren tekst novog Sporazuma, kojim je definisana 

potpuna liberalizacija u trgovini industrijskih i poljoprivrednih proizvoda od 1. januara 

2006. god. 

Sporazum je usaglašen sa zahtjevima STO i EU u procesu sabilizacije i asocijacije, kao i 

sa smjernicama Memoranduma o razumijevanju, o trgovinskoj liberalizaciji i olakšicama 

u trgovini u okviru Pakta stabilnosti JIE. 

Odredbama Sporazuma definisana je mogućnost i način uvođenja zaštitnih mjera u 

slučajevima ugrožavanja domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza. 

• REPUBLIKA MOLDAVIJA 

Sporazum o slobodnoj trgovini sa Moldavijom potpisan je 13. decembra 2003. godine, a 

stupio na snagu 1.septembra 2004. godine. Sporazum ima simetričan model međusobne 

trgovine. 

Danom stupanja na snagu Sporazuma dogovoreno je recipročno ukidanje carina za 

industrijske proizvode. 

Za oblast poljoprivredno-prehrambenih proizvoda postignuta je skoro potpuna 

liberalizacija, sa izuzetkom pojedinih proizvoda za čiji uvoz su predviđene godišnje kvote 

22

sa preferencijalnim carinama. Po iskorišćenju kvota na dalji uvoz tih proizvoda 

primjenjuju se pune carine. 

• RUMUNIJA 

Sporazum o slobodnoj trgovini između Rumunije i Srbije i Crne Gore potpisan je 23. 

decembra 2003. godin, a primjenjuje se od 1. jula iste godine. Sporazum ima simetrični 

model međusobne trgovine. 

Razmjena većine industrijskih proizvoda odvija se slobodno, izuzev roba sa dvije liste 

osjetljivih industrijskih proizvoda (po dvije po zemlji) za koje je predviđeno postepeno 

sniženje carina (sa ubrzanom i usporenom dinamikom sniženja) u periodu od stupanja 

sporazuma na snagu pa do 2007. godine. 

Za poljoprivredne proizvode su formirane dvije liste, na jednoj su proizvodi koji se 

razmjenjuju sa carinskom stopom 0%, a na drugoj proizvodi koji se razmjenjuju sa 

preferencijalnom carinom unutar kvote. 

U proteklom periodu od stupanja na snagu ovog Sporazuma, nije dolazilo do problema u 

njegovoj primjeni. 

• REPUBLIKA HRVATSKA 

Sa Republikom Hrvatskom Sporazum o slobodnoj trgovini je potpisan 23. decembra 

2002. godine, a izmjene i dopune istog 14. januara 2004. godine. Ovaj Sporazum koji ima 

simetričan model međusobne trgovine, stupio je na snagu 1. jula 2004. godine. 

U oblasti industrijskih proizvoda Sporazumom se obezbjeđuje razmjena roba bez 

plaćanja carina za oko 70% industrijskih proizvoda. Ostali industrijski proizvodi nalaze 

se na tzv. osjetljivim listama i na njihov uvoz predviđeno je smanjivanje carina u 

tranzicionom periodu do 1.januara 2007. godine. 

U dijelu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ovo je jedini sporazum koji obuhvata 

sve proizvode iz glava 1-24 Carinske tarife. Tretman uvoza poljoprivrednih proizvoda 

definisan je kroz tri Aneksa. Prvim aneksom predviđena je razmjena određenih roba sa 

carinskom stopom 0%, drugim aneksom predviđeno je smanjivanje ili ukidanje carina u 

prelaznom periodu, a trećim razmjena po preferencijalnoj stopi u okviru količinskih 

kvota. 

Do sada nije bilo nepravilnosti u sprovođenju ovog Sporazuma. 

• RUSKA FEDERACIJA 

Prema bilateralnom sporazumu o slobodnoj trgovini koji je državna zajednica SCG 

potpisala sa Ruskom federacijom, 28. avgusta 2000. godine, predviđeno je postepeno 

uklanjanje carinskih barijera za izvoz proizvoda na rusko tržište. 

Carine su oslobođene različite vrste proizvoda i obzirom da se radi o višemilionskom 

tržištu, ono može biti jedno od potencijalnih ciljnih tržišta za crnogorske proizvode. 

23

Dobar primjer su „Plantaže“ koje izvoze svoje proizvode u Rusiju posljednjih četiri-pet 

godina. Na rusko tržište se izvoze vrhunska vina, vranac i pro korde, šardone, kaberne i 

krstač.Dobrom „proboju“ Plantaža na Rusko tržište pogoduje i to što je Rusko tržište od 

5. aprila ove godine zatvoreno za vina iz Gruzije i Moldavije čiji su proizvođači 

zadovoljavali 80 odsto ukupnih potreba. 

Razmotrene su mogućnosti i postoji velika zainteresovanost da se i prerađevine od mesa 

crnogorskih proizvođača plasiraju na ovom najmnogoljudnijem Slovenskom tržištu. 

Proizvođači koji izvoze robu u Rusiju, inače, imaju problema prilikom prelaska teritorije 

Ukrajine, gdje je zbog mogućih krađa potrebno platiti učešće u organizovanom konvoju. 

Sve to dodatno poskupljuje drumski prevoz. 

Prodaja robe sa konsignacionog skladišta je oproban metod kojim se služe zapadne 

kompanije, naročito ruskom partneru koji ima široku prodajnu mrežu, što olakšava 

plasman robe. To može biti jedan od načina, a crnogorska preduzeća sa ruskim 

partnerima mogu napraviti zajedničke firme i na taj način izvršiti transfer tehnologije, 

opreme i znanja, a zauzvrat dobijaju ulaznicu za tržište Ruske Federacije. Najveće 

mogućnosti leže u saradnji sa firmama iz Rostovske i Krasnodarske oblasti, koje 

zahvaljujući izvozu sirovina, mogu da plate uvezenu robu. Osim toga, ne postoji 

konkurencija zapadne robe kao što je to, recimo, slučaj sa Moskvom ili Sankt 

Petersburgom. 

3.2.2. Pristupanje Crne Gore STO 

U regionu Jugoistočne Evrope još jedino Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina nijesu 

članice ove Organizacije. 

Decembra 2004. godine, na osnovu zaključka Savjeta ministara Evropske unije o razvoju 

modela ”dvostrukog kolosjeka”, zahtjev za samostalan pristup Crne Gore STO-u 

dostavljen je Generalnom direktoru, g-dinu Supachai Panitchpakdi-u, 23.12.2004. godine. 

Na Generalnom savjetu, održanom 15.02.2005. godine, taj zahtjev je usvojen i donijeta je 

odluka, tj. data saglasnost za formiranje Radne grupe za pristup Crne Gore STO-u. Istog 

dana predat je Memorandum o spoljnotrgovinskom režimu Crne Gore. Pored ovog 

dokumenta, Sekretarijatu su dostavljeni su ACC/4 i ACC/5 (izvještaj o agrobudžetu i 

izvještaj o sektoru usluga), Lista specifičnih obaveza za usluge, kao i značajan broj 

traženih zakona kao što je Zakon o spoljnoj trgovini, Carinski zakon, Zakon o porezu na 

dodatu vrijednost, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o slobodnim zonama i drugi. 

Trenutno su u pripremi dokumenti ACC/8 i ACC/9 (odnose se na tehničke propise i 

standarde i zaštitu prava intelektualne svojine) i Ponuda za robe (pripremljena je i 

predstoji usaglašavanje i njena finalizacija). 

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije dr Gordanu 

Đurović, Vlada RCG je 3.02.2005. godine imenovala za glavnog pregovarača, a 

24

zamjenika šefa Misije SCG u Ženevi Milana Begovića za stalnog predstavnika Crne Gore 

u STO-u. 

Nakon pristupanja, Crna Gora mora početi sa primjenom uslova na koje se obavezala. 

Tako, nivo carina prema svim članicama ne smije biti viši od obavezujućeg. Stara lista 

carina može još jedino važiti za zemlje koje nisu članice STO-a, a takvih je danas veoma 

malo. Takođe, mora preuzeti obavezu notifikacije i podnošenja izvještaja na određeni 

period u cilju ispitivanja njene trgovinske politike. Posebno je bitno da zemlja ozbiljno 

shvati Organizaciju čiji član postaje i počne, ukoliko to nije već uradila, obuku kadrova u 

potrebnim oblastima kako bi iz spoljnotrgovinskih odnosa i članstva u ovoj Organizaciji 

izvukla što veću korist. 

3.2.3. Trgovinski odnosi sadržani u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU 

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU se odnosi na regionalnu saradnju i 

trgovinski režim sa zeljama EU - 25 kao i zemljama JIE, od trećeg do četvrtog odjeljka. 

Prema najnovijem SAA dokumentu koji je posljednji put revidiran 2.6.2006. Odjeljak 3 

se odnosi na regionalnu saradnju sa zemljama EU-25 i stvaranje slobodne trgovinske 

zone, dok je u odjeljku 4 određen modus slobodnog protoka roba. 

Poglavlje 1 se odnosi na tretman industrijskih roba (koncesije Crne Gore prema 

određenim industrijskim proizvodima i tempo njihovog oslobađanja), dok se poglavlje 2 

odnosi na tretman poljoprivrednih proizvoda. 

3.2.4. Opšti i autonomni trgovinski preferencijali 

Unaprjeđivanje trgovine i saradnja sa zemljama Zapadnog Balkana su ključne aktivnosti 

EU, kako u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja EU, tako i u okviru Pakta 

stabilnosti za Jugoistočnu Evropu. 

U cilju daljeg otvaranja tržista EU za proizvode iz zemalja Zapadnog Balkana, 

unapređivanja i prilagođavanja ranijeg sistema preferencijala novim uslovima, Savjet EU 

je 18.09.2000.godine donio odluku o uvođenju izuzetnih trgovinskih mjera za zemlje i 

teritorije (Albanija, BIH, Hrvatska, Kosovo) koje učestvuju ili su povezane sa Procesom 

stabilizacije i pridruživanja EU. 

Uvažavajući reformske procese i poziciju Crne Gore u regionu, ovom Odlukom Crnoj 

Gori su odobreni ograničeni trgovinski preferencijali za izvoz 50.000 tona aluminijuma 

(40.000 tona sirovog i 10.000 tona legura) na tržište EU, uz uslov da se isti ne proizvode 

u drugim djelovima SRJ, čime je Crna Gora stekla pravo da sopstvenim carinskim 

pečatom ovjerava bescarinski izvoz proizvoda od aluminijuma na ovo tržiste. 

Komisija EU je 23.11.2000. godine donijela Odluku o proširenju izuzetnih trgovinskih 

mjera (koje su bile utvrđene Odlukom od 18. septembra) i na SRJ, kojom se odobrava 

bescarinski izvoz za oko 95% industrijskih i poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore i 

25

Srbije na tržište Unije, čime se povećava konkurentnost naših roba za plasman na ovo 

tržiste. 

Na kvotama je manji broj poljoprivrednih proizvoda - određene ribe i riblji proizvodi i 

vino. Podjela kvota po zemljama kojima su odobrene ove mjere nije izvršena, već je 

zadržan princip globalnih kvota. To znači da se bescarinski izvoz odobrava onim 

zemljama koje prve realizuju izvoz na tržiste EU i do iscrpljenja kvota. 

Za baby beef (teleće meso) Crnoj Gori i Srbiji je odobrena godišnja carinska kvota od 

9.975 tona i za ovu vrstu mesa je snižena carinska stopa za 20%. Poslije iskorišćenja ove 

kvote na izvoz ove vrste mesa plaća se carina 20% plus još 20% posebne dažbine. 

Što se tiče izvoza tekstila, zbog nepostojanja bilateralnog sporazuma sa EU u ovom 

sektoru je do ove godine primjenjivan režim koji je bio uspostavljen sporazumom o 

saradnji između EEZ i bivše SFRJ. Odlukom Savjeta EU odobreni su i preferencijali 

odnosno utvrđene kvote za bescarinski izvoz i za doradne poslove odgovarajućih 

kategorija tekstilnih proizvoda za čiju proizvodnju je korišćen repromaterijal uvezen sa 

tržišta EU. Sada je na snazi sporazum o tekstilu kojim EU odobrava preferencijalni 

tretman tekstilnim proizvodima porijeklom iz Srbije. 

Trgovinski preferencijali olakšavaju pristup proizvodima na ovom tržištu, a izvoznicima 

se na taj način uvećava prihod od izvezene robe za iznos neplaćene carine. 

Kakav kvalitet odnosa će Crna Gora dostići i ubuduće razvijati sa EU, kojim tempom i 

dinamikom će se kretati i podizati sadržaj saradnje sa EU, zavisiće prije svega od Crne 

Gore, odnosno strukturne prilagođenosti njene privrede zahtjevima tog tržista. 

Imajući to u vidu, potrebno je preduzeti sve neophodne mjere za strukturne promjene u 

privredi, kako bi se stvorili preduslovi za povećanje proizvodnje namijenjene izvozu, a 

posebno proizvodnje finalnih proizvoda, koji svojim kvalitetom, standardima, 

asortimanom, cijenama, dizajnom i dr., mogu biti konkurentni na tržištu razvijenih 

zemalja po osnovu čega će crnogorska privreda ostvarivati i veće devizne prihode. 

3.3. Izvozne procedure i potencijalne barijere za izvoz 

Prema zakonu o Spoljnjoj trgovini, svako lice može da uvozi ili izvozi robu, odnosno 

predmete, a naročito: 

1) robu namijenjenu daljoj prodaji, aktivnom ili pasivnom oplemenjivanju, ili nekoj 

drugoj komercijalnoj transakciji, u skladu sa propisima za obavljanje djelatnosti; 

2) robu, odnosno predmete za lične, porodične, odnosno sopstvene potrebe pravnih 

lica; 

3) robu neophodnu za obavljanje djelatnosti (preduzetnici, poljoprivrednici i fizička 

lica koja obavljaju profesionalne djelatnosti ili pružaju usluge). 

Da bi jedno preduzeće počelo da se bavi izvoznim poslovanjem, neophodno je da: 

� bude upisano u carinski registar koji vodi Uprava carina Crne Gore 

26

� posjeduje izvoznički broj i dozvolu za izvoz, koji se za preduzeća iz oblasti 

poljoprivredne proizvodnje dobijaju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i 

vodoprivrede 

� od 2006. god. za izvoz u EU, preduzećima iz prehrambene industrije potreban je 

HACCP standard, kao i ISO standardi 

� posjeduje sertifikat EURO 1 koji se odnosi na porijeklo robe koja se izvozi 

Crna Gora svojim položajem, privrednom snagom i strukturom, te dostignutim stepenom 

ekonomske razvijenosti , može opstati samo kao otvorena i konkurentno prilagodljiva 

zemlja. Njen strateški cilj mora biti da gotovo svaki privredni subjekt postane izvozno 

orjentisan. 

Slobodna trgovina podrazumijeva eliminisanje prepreka svih vrsta za nesmetanu 

razmjenu roba, uključujući prije svega niske carine (i njihovo potpuno eliminisanje), 

liberalizaciju uvoznog režima, pojednostavljenje procedura i pravnu zaštitu. 

Analiza trgovinskog sektora u Crnoj Gori ukazuje da slobodna trgovina predstavlja jedan 

od osnovnih preduslova razvoja ekonomije. Sve protekcionističke mjere (carine, 

kontignetni, zabrane uvoza, itd.) direktno utiču na ekonomski razvoj. Međutim, 

nepoštovanje Sporazuma o slobodnoj trgovini predstavlja jedan od ključnih problema 

izvoznog poslovanja. 

Pored toga, Crna Gora nije u mogućnosti da utiče na cijene uvoznih roba. Zato visoke 

carinske stope dovode do smanjenja obima trgovine i/ili do dodatnog opterećenja krajnjih 

potrošača. 

U Crnoj Gori takođe postoji jaka međuzavisnost između uvoza i izvoza. To znači da 

svako povećanje uvoznih dažbina direktno utiče na povećanje cijene izvoznih proizvoda, 

što dovodi do nekonkurentnosti crnogorske privrede. 

Gore pomenute barijere za izvoz bi se mogle eliminisati kroz: 

• razvoj slobodnih carinskih – trgovinskih zona 

• povećanje ekonomske slobode – što će uticati na ubrzani ekonomski razvoj 

• smanjenje regulacije 

Jedna od najvećih prepreka povećanju izvoza jeste nedostatak kredita za pripremu 

izvozne proizvodnje, odnosno, visoke kamatne stope. Nedovoljno razvijeno finansijsko 

tržište i kamatne stope više nego u razvijenim privredama stavljaju domaće izvoznike u 

nepovoljan položaj i povećavaju njihove troškove poslovanja. Jedan od većih problema 

koji opterećuje agroindustriju Crne Gore je „naplata prodate robe”. Prema sprovedenim 

anketama i razgovorima sa preduzećima, nenaplata robe je veća od 85 %.U prosjeku se 

naplata čeka od 3 do 12 mjeseci. 

27

Stoga, Direkcija za razvoj MSP smatra da bi ovaj problem mogao biti riješen 

formiranjem Fonda za osiguranje izvoznih kredita i izvoznih transakcija na bazi depozita, 

u saradnji sa crnogorskim poslovnim bankama. 

U cilju eliminisanja postojećih i potencijalnih barijera za izvoz potrebna je stalna i 

aktivna saradnja relevantnih institucija u cilju poboljšanja postojećeg regulatornog okvira 

za izvoz roba iz Crne Gore koji bi uključio poboljšanja, pojednostavljenja procedura i sl. 

koja se tiču: 

� Izvozne regulative 

� Carinske regulative kada je u pitanju izvoz 

� Spoljnje politike u dijelu izvoza 

� Režima intelektualne svojine 

� Zaštite autorskih prava 

� Kreiranje institucionalne osnove za uspostavljanje trgovinskih i ekonomskih veza 

sa „trećim zemljama” 

4. CILJNA TRŽIŠTA 

Struktura izvoza po zemljama: 

Spoljnotrgovinski 

partneri 

Izvoz u 000 € % 

Srbija i Kosovo 159.969 36,82 

Italija 118.567 27,29 

Slovenija 29.616 6,81 

Grčka 39.663 9,12 

Hrvatska 6.504 1,49 

Bosna i Hercegovina 22.821 5,25 

Njemačka 1.314 0,30 

Austrija 1.035 0,23 

Švajcarska 2.964 0,68 

Madjarska 9.456 2,17 

Velika Britanija 6.964 1,60 

Holandija 2.641 0,60 

BJR Makedonija 1.654 0,38 

Ruska Federacija 1.992 0,45 

Albanija 4.830 1,11 

Ostale zemlje 24.468 5,63 

UKUPNO 434.458 100,00 

28

Napomena: Izvori statističkih podataka ne daju u potpunosti precizne brojke jer se radi o 

različitim izvorima - institucijama kao što su Monstat, Centralna Banka i Uprava Carina. 

Analizom njihovih podataka primijećene su varijacije u metodologijama, kategorizaciji i 

sl., i kao rezultat toga dolazi se do već pomenute nepotpune slike vezane za analizu 

crnogorske spoljne trgovine. 

Prikupljanje i analiza statističkih podataka će do kraja godine biti povjerena Monstatu, i 

to će nadamo se umnogome popraviti postojeću situaciju. 

Prema dobijenim podacima utvrđeno je da Srbija i Kosovo učestvuju sa skoro 37 % u 

crnogorskom izvozu, dok druge zemlje Balkanskog regiona učestvuju sa 13 %. 

25 zemalja Evropske Unije učestvuju sa 49 %, od čega je učešće Italije čak 27 %. 

U nekim slučajevima izvoz u Srbiju je prenaglašen, gdje se roba čija je tranzitna 

zemlja Srbija nije razlikovala od zemlje odredišta, tako da je to dovelo do nepreciznih 

brojki o iznosu izvoza u Srbiju, a time i u ostale zemlje. 

Ovo je bio slučaj sa izvozom vina i mesnih proizvoda. 

Bez obzira na to, sektori prerađivačke prehrambene industrije još uvijek u velikoj mjeri 

zavise od Srbije i drugih zemalja bivše Jugoslavije i imajući u vidu da je Srbija 

donedavno bila dio domaćeg tržišta za crnogorska preduzeća, može se reći da veliki dio 

njih nisu bili izvoznici u pravom smislu te riječi. 

Smatramo da najbolja perspektiva za Crnogorske kompanije leži u regionalnim tržištima, 

od kojih je Srbija među bitnijim. 

Strateška slabost Zapadnog Balkana je u tome da ima tako malo trgovine izmedju 

država unutar ovog regiona. Inicijative o slobodnoj trgovini popravljaju u određenoj 

mjeri ovu situaciju, ali u nekim dugoročnim planovima veoma je važno pitanje kako 

pomoći preduzećima da otpočnu izvoz. 

U Strateškom planu rada Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća posvećena je 

pažnja maximiziranju prilika za izvoz u Srbiju, Hrvatsku, BiH, Makedoniju, Sloveniju, 

Rusiju, Bugarsku, kao i tome da se pomogne novim izvoznicima da istraže mogućnosti za 

diverzifikaciju na regionalnom tržištu. 

Ovo uključuje i postepeno pružanje pomoći preduzećima da povećaju svoju 

konkurentnost i učešće na lokalnom tržištu. 

29

5. PROFILISANJE KLIJENATA I ANALIZA NJIHOVIH POTREBA 

Da bi se mjerio napredak u odnosu na postavljene ciljeve, Direkcija za razvoj malih i 

srednjih preduzeća mora biti sposobna da prati izvozne mogućnosti i aktivnosti svojih 

klijenata. 

Postoji nekoliko organizacionih i pristupačnih načina za profilisanje i praćenje klijenata 

Direkcije za razvoj MSP: 

• Kreiranje Baze podataka izvozno orjentisanih preduzeća i sistema za njihovo 

praćenje kao centralnog mjesta gdje će biti sadržane sve informacije vezane za 

klijentske kompanije, njihove aktivnosti, planove, kako bi se njihova interakcija – 

saradnja sa Direkcijom održala i unaprijedila. To će nam omogućiti da sagledamo 

pokušaje i stvarne aktivnosti preduzeća na planu izvoza, kao i aktivnosti Direkcije na 

tom planu. Ovo je vrlo upotrebljiv „Menadžment informacioni sistem“ koji će nam 

omogućiti monitoring i kontrolu realizovanih i planiranih aktivnosti, lakše 

sastavljanje izvještaja i praćenje razvoja samih preduzeća. Glavni izvori podataka će 

biti direktni razgovori sa klijentima. 

• Pored kreiranja ova dva sistema, Direkcija će sprovesti godišnju anketu klijenata 

kao detaljnije razrađenu verziju Upitnika za preduzeća. Ona bi služila da prikupi 

informacije o izvoznim aktivnostima preduzeća, kao i o problemima sa kojima se 

suočavaju, oblastima u kojima im je potrebna pomoć, itd. Ova anketa bi omogućila 

praćenje promjena u ponašanjima, prioritetima klijenata, itd. iz godine u godinu. 

5.1. Klasifikacija preduzeća u ciljne grupe 

Napravićemo analizu postojećih preduzeća i klasifikovati ih u grupacije: 

• Klasa A – prioritet / ciljna grupa 

To su preduzeća koja već izvoze, i koja žele da prošire svoju izvoznu aktivnost.Oni će 

imati na raspolaganju međunarodne i lokalne konsultante, pomoć pri nastupu na 

Sajmovima i finansijsku podršku. Njima će ići 50-60 % resursa Direkcije. 

• Klasa B 

Tu spadaju preduzeća koja imaju potencijal da postanu uspješni izvoznici. Njima će 

najviše trebati podrška u dijelu sertifikacije, tehnološkog napretka ili tržišnog nastupa.Oni 

su ciljna grupa za seminare, istraživanja tržišta, sektorske inicijative i takođe mogu 

koristiti međunarodne konsultante i finansijsku podršku.Vršiće se stalni monitoring 

njihovih aktivnosti, kako bi vremenom postali klijenti A klase. Njima će ići 30 % resursa 

Direkcije. 

30

• Klasa C 

Kompanije sa niskim izvoznim potencijalom, nedostaje im konkurentnost, imaju 

neadekvatan menadžment, nedovoljne tehnološke ili finansijske resurse, itd.Njima se 

može pružiti pomoć kroz informacije i obuku. Njima će ići 10 % resursa Direkcije. 

• Klasa D 

Čine je preduzeća koja se bave trgovinom roba, inostrane kompanije sa zavisnom 

marketing funkcijom ili velika preduzeća, koja su više nadležnost Ministarstva 

ekonomije. 

31

6. CILJEVI PLANIRANIH AKTIVNOSTI 

Opšti ciljevi: 

• Rast izvoza 

• Nove izvozne prodaje 

• Veći broj izvoznika 

• Izlazak preduzeća na nova tržišta 

• Diverzifikacija proizvoda na tržištima 

• Direkcija prepoznata kao ključna promotivna institucija za crnogorski izvoz 

• Direkcija podržana od strane Vlade, preduzeća, industrijskih asocijacija i 

udruženja, donatora 

• Uticaj Direkcije na poboljšanje izvoza i poslovnog okruženja 

Ciljevi sa aspekta preduzeća: 

• Broj preduzeća koja posjeduju sertifikate i zadovoljavaju standarde 

• Broj preduzeća koja pripremaju izvozne marketing planove 

• Broj preduzeća sa izvoznim vještinama i jezičkim sposobnostima 

• Broj preduzeća sa dobrim izvoznim promotivnim materijalima 

• Broj preduzeća koja učestvuju na promotivnim događajima (sajmovima) 

• Broj preduzeća koja dobijaju znak »Made in Montenegro« 

Ciljevi sa aspekta Direkcije: 

• Proučavanje tržišta 

• Mreža tržišnih kontakata 

• Politika preporuka 

• Informativne usluge 

• Istraživačka sposobnost 

• Izvozne savjetodavne sposobnosti 

• Program podizanja izvozne svijesti 

Osnovne oblasti rada: 

• Finansijska pomoć preduzećima u izvoznim marketing aktivnostima 

• Izvozne marketing konsultacije 

• Trgovinski promotivni događaji (sajmovi, misije) 

• Tržišna istraživanja - tržišta, sektori, industrije, preduzeća 

• Trgovinski informativni servis 

• Obuka za preduzeća 

• Informativna baza podataka o standardima i usluge upućivanja na nadležne 

institucije 

• Seminari, PR , press kampanje, izvozne nagrade 

• Vodič za izvoznike 

• Analiza izvoznih barijera 

32

7. OSNOVNE AKTIVNOSTI I MJERE PODSTICAJA I PROMOCIJE 

IZVOZA 

Na osnovu opisane izvozne situacije, Direkcija za razvoj MSP vjeruje da može pružiti 

veliki doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore ostvarivanjem postavljenih ciljeva : 

1. Kreiranje i održavanje baze podataka crnogorskih izvoznika (postojećih i 

potencijalnih) 

2. Povećanje svjesnosti – bolje informisanosti crnogorskih preduzeća o izvozu. 

3. Pozicioniranje Direkcije kao važnog izvora informacija za crnogorske izvoznike i 

generisanje zahtjeva od strane klijenata kako bi kvalitetnije definisali usluge 

unutar Odsjeka 

4. Pružanje informacija o inostranim tržištima, trgovačkoj praksi i zakonskoj 

regulativi 

5. Omogućavanje pojedinim preduzećima individualno savjetovanje od strane 

eksperata povodom određenih izvoznih pitanja – tema 

6. Omogućavanje finansijske podrške za marketing aktivnosti 

7. Omogućavanje / olakšavanje crnogorskim preduzećima nastupa na inostranim 

tržištima 

8. Sprovođenje određenih aktivnosti u cilju podsticanja izvoza preduzeća, kao što su 

organizovanje izvoznih misija i učešće na Sajmovima 

9. Doprinos trgovinskoj politici 

10. Saradnja sa različitim institucijama, biznis asocijacijama, organizacijama za 

podršku preduzetništva i MSP, kao i sa potencijalnim donatorima 

Da bi se ostvarili postavljeni ciljevi, Direkcija će koristiti mjere i aktivnosti u cilju 

promocije i podsticanja izvoza crnogorskih preduzeća, koji predstavljaju primjere „dobre 

prakse“ i koriste se u institucijama / organizacijama za promociju izvoza širom svijeta. 

Predložene mjere se mogu podijeliti u pet kategorija: 

I Informisanje izvoznika 

II Finansijska podrška 

III Savjetodavne usluge, istraživanja, pomoć 

IV Edukacija izvoznika 

V Promotivne aktivnosti 

7.1. Informisanje izvoznika 

7.1.1. Osnivanje Izvoznog Informativnog Centra 

Pristup tržišnim informacijama je osnovni zahtjev svakog izvozno orjentisanog 

preduzeća. Troškovi dobijanja tržišnih informacija za MSP mogu biti prilično veliki i 

prevazilaziti njihova sredstva. 

33

Stoga se predlaže osnivanje Izvoznog Informativnog Centra čija bi svrha bila da 

pomogne sadašnjim i budućim izvoznicima da bolje razumiju svoja ciljna tržišta i u 

skladu sa tim razviju odgovarajuće strategije i planove. 

Izvozni Informativni Centar bi investirao u mogućnost pristupa relevantnim bazama 

podataka, publikacijama i ostalim izvorima poslovnih informacija, u cilju njihove 

dostupnosti preduzećima uz minimalnu nadoknadu ili besplatno. 

Obzirom da je Direkciji za razvoj MSP Strategijom podsticanja izvoza dodijeljena uloga 

podrške izvoznim aktivnostima MSP, novoformirani Odsjek za podsticanje 

konkurentnosti i izvoza u okviru Direkcije predstavlja idealno mjesto za pružanje 

navedenih informativnih usluga. 

Ovome u prilog ide i činjenica da u okviru Direkcije za razvoj MSP od 2002.god. 

egzistira Euro Info Korespondentni Centar Crne Gore (EICC) koji je dio Euro Info mreže 

koja se sastoji od oko 300 sličnih centara sa oko 1,600 zaposlenih u 44 zemlje. Efekat 

ovako široko rasprostranjene mreže je jedna od ključnih prednosti Euro info centara, koji 

su međusobno i u kontaktu sa Evropskom Komisijom preko elektronske mreže koja se 

administrira u Briselu. Uloga koju su Euro info centri u zemljama kandidatima sa pristup 

EU imali u predpristupnom periodu, t.j. priprema preduzeća iz ovih zemalja za nastup na 

velikom evropskom tržištu je od strane Evropske Komisije ocijenjena vrlo značajnom. 

Jedna od osnovnih i najviše traženih usluga koju EICC Crne Gore i Euro info centri 

uopšte pružaju preduzetnicima je usluga traženja poslovnih partnera. 

Kako je ta, kao i ostale usluge EICC-a koje se sastoje od pružanja praktičnih informacija i 

pomoći MSP komplementarna sa budućom ulogom Izvoznog informativnog centra, 

potpuno je prirodno povezati ih i objediniti sa uslugama koje bi pružao Izvozni 

Informativni Centar, t.j. to bi bila jedinstvena baza čime bi se iskoristili postojeći 

kapaciteti (oprema, zaposleni, postojeća baza podataka). 

Time bi se u okviru Direkcije formirala jedna Centralna informativna tačka koja bi 

omogućila klijentima pristup svim neophodnim tržišnim informacijama, podršku pri 

izvoznim aktivnostima, kao i pomoć preduzećima da iskoriste svoje resurse na najbolji 

mogući način. 

� Identifikacija ciljnog tržišta predstavlja najvažniju fazu u izvoznom procesu.U 

ovoj fazi preduzećima je neophodan pristup i analiza relevantnih tržišnih 

informacija u cilju identifikovanja potencijalnih šansi na inostranim tržištima. 

� Izvoznik takodje treba da bude sposoban da prati tržišne promjene u cilju 

identifikovanja dodatnih šansi, ili adekvatnog odgovora na nastale “prijetnje”. 

� Na kraju, i ostale Vladine institucije, kao i druge organizacije koje se bave 

podrškom preduzetništva i MSP mogu imati velike koristi od pristupa ovim 

podacima. 

Efikasnost Izvoznog Informativnog Centra i EICC će zavisiti od odgovarajućeg 

finansiranja u cilju stalnog ažuriranja informacija, kao i od sposobnosti i stručnosti 

osoblja ovog Centra da pomogne preduzećima da izvuku sto veću korist od dostupnih 

informacija. 

34

“Paleta usluga” koja se nudi klijentima je sljedeća: 

� Pristup informacijama u obliku brošura, publikacija, izvještaja i sl. u štampanom 

obliku ili omogućavanje online pristupa informacijama preduzećima koja žele da 

samostalno vrše svoja istraživanja. 

� Pružanje tržišnih informacija na zahtjev preduzeća ili drugih institucija i 

organizacija. Ova vrsta usluga je naročito korisna za preduzeća sa sjedištem 

izvan Podgorice ili za ona preduzeća koja nisu u mogućnosti da samostalno 

sprovedu svoja istraživanja; 

� Pružanje informacija “šireg spektra” kao što su: izvještaji o odredjenim sektorima, 

specifične informacije o pojedinim izvoznim sektorima/proizvodima, pomoć pri 

izradi marketing planova, itd. 

� Pripremanje informacija preduzećima o odredjenom tržištu “po narudžbi”, 

� Pripremanje kratkih pregleda najvažnijih sektora prioritetnih tržišta, koji bi se 

mogli downloadovati sa web sajta Direkcije za razvoj MSP 

� Obuka za to kako pristupiti tržišnim informacijama i kako ih koristiti–može biti 

organizovana kao opšti poziv preduzećima ili može biti prilagodjena specifičnim 

zahtjevima samih preduzeća. 

Usluge informisanja će biti prilagodjene potrebama i zahtjevima preduzeća, kao i 

potencijalnih korisnika u skladu sa njihovim potrebama. Ova inicijalna istraživanja i 

analize će omogućiti da se donese adekvatna odluka o kupovini najrelevantnijih izvora 

informacija, i doprinijeti razvoju usluga koje će odgovoriti zahtjevima korisnika. 

1. Prvi korak u realizaciji osnivanja Izvoznog Informativnog Centra jeste da se 

sprovede istraživanje o potrebama i zahtjevima preduzeća, kao i drugih 

zainteresovanih institucija / organizacija (Ministarstvo za ekonomske odnose sa 

inostranstvom i evropske integracije, Privredna Komora, Unija poslodavaca, 

različita Udruženja i biznis asocijacije, itd.). 

2. Nakon sprovedenog istraživanja, utvrdiće se prioriteti u informacijama, 

metodima, proizvodima i ciljnim tržištima. 

3. Sa tim u vezi identifikovaće se relevantni izvori informacija i iskalkulisati 

troškovi.Uzeće se u obzir i besplatni izvori podataka. 

Mogući izvori informacija: 

� Zvanični publikovani statistički podaci (podaci o uvozu/izvozu, proizvodnji, 

ekonomski pokazatelji i sl.); 

35

� Publikovani izvještaji o prioritetnim sektorima; 

� Direktorijumi po relevantnim ciljnim tržištima, po sektorima, po specifičnim 

detaljima koji mogu biti interesantni za izvoznike (cijene, kanali distribucije, 

kvote i sl.); 

� Materijali sa seminara i konferencija; 

� Katalozi sa Sajmova; 

� Publikacije Udruženja i Biznis asocijacija; 

� Podaci dobijeni od Vladinih institucija i sl.; 

� Podaci dobijeni od istraživačkih, obrazovnih i drugih institucija; 

� Organizacije za podsticanje trgovine, izvoza i sl.; 

� Komercijalni odsjeci u ambasadama; 

� Carinske institucije; 

� Godišnji obračuni i promotivni materijali preduzeća; 

� Novine; 

� Trgovački žurnali; 

� Institucije koje se bave pitanjima standarda; 

� Internet 

Neki od navedenih izvora informacija se mogu dobiti besplatno putem Interneta, ali veći 

dio ažuriranih tržišnih informacija se može dobiti isključivo putem on-line registrovanja 

za pristup izvještajima, bazama tržišnih informacija i sl. 

Smatramo da bi za veću operativnost i efikasnost rada ovog Centra bila od značaja 

tehnička pomoć medjunarodnih institucija. 

7.1.2. Informisanje preduzeća o neophodnim sertifikatima i standardima kvaliteta 

U ovom dijelu aktivnosti Direkcija će se usmjeriti na pružanje tehničke pomoći 

izvoznicima kroz obezbjeđivanje informacija o procesu dobijanja standarda, sertifikata i 

sistema kvaliteta, kao i na organizovanje radionica / seminara na temu standarda / 

sertifikacije. 

I pored ukidanja carina na izvoz proizvoda, domaći izvoznici se suočavaju sa brojnim 

tehničkim preprekama u vidu potrebnih sertifikata o ispunjenosti različitih uslova za pristup 

inostranim tržištima. U ovoj oblasti je potrebna aktivna uloga države, koja treba da se ogleda 

u institucionalnom riješavanju pitanja izdavanja sertifikata koje prihvata EU i primjeni 

Sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama u regionu. Neophodno je stimulisati uvođenje 

standarda kvaliteta (ISO 9000 i drugih) i podržati preduzeća pri njihovoj primjeni. 

Ove godine započinje primjena novog sertifikata HACCP (Hazard Analysis Critical Control 

Points) koji se odnosi na kvalitet hrane i uglavnom se uvodi zajedno sa sertifikatom ISO 

9000, jer imaju veći broj sličnih procedura. 

HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points) je sistem upravljanja kvalitetom koji se 

zasniva na analizi i kontroli potencijalnih bioloških, hemijskih i fizičkih rizika kojima su 

36

izloženi prehrambeni proizvodi. Primjena HACCP-a je rasprostranjena u svijetu, dok je u EU 

i zakonski obavezujuća od januara 2006. godine odgovarajućom direktivom Savjeta Evrope. 

HACCP predstavlja integralan sistem kontrole bezbjednosti hrane u svim fazama njene 

proizvodnje i distribucije. Od 1. januara 2006. godine, primjena ovog sertifikata je 

obavezna za sva preduzeća izvoznike u Evropsku uniju, koja posluju sa prehrambenim 

proizvodima. Ovaj standard, prije svega, predstavlja analizu i kontrolu kvaliteta, kao i 

procesa proizvodnje prehrambenih proizvoda. Primjena ovog standarda znači da je hrana 

koja se proizvodi u potpunosti bezbjedna za ljudsku upotrebu. Prednosti primjene ovog 

sertifikata su očigledne kako za potrošače tako i za proizvođače. Za potrošače primjena 

HACCP-a znači da koristi zdravstveno bezbjedne prehrambene proizvode, što redukuje 

pojave bolesti izazvane hranom, dok kompaniji primjena ovog sertifikata omogućava 

efikasniji i efektivniji rad, povećava konkurentnost na svjetskom tržištu, omogućava 

uvođenje novih tehnologija, uklanja barijere i povećava profit. 

U Crnoj Gori su, za sada, tri preduzeća dobila sertifikat ovog standarda –„Plantaže“i 

„Marteks “ i „Pirella“, dok se ostala preduzeća pripremaju, ispunjavajući posljednje uslove, 

za dobijanje sertifikata. 

„Marteks“je jedina firma u Crnoj Gori koja ima tzv. izvozni broj za Treće zemlje. 

Vlada Crne Gore dodijelila je koncesiju na dvadeset godina za korišćenje zemljišta od 62 

hektara i voda na Grahovu za organizovanje proizvodnje po principima HACCP-a. 

Očekuje se potpisivanje ugovora o koncesiji kako bi mogle da počnu pripreme za 

proizvodnju flaširane vode za piće. Prema analizama koje su do sada izvršene, izvor „Božja 

voda“ je svrstan u odlične vode. Voda ima nepromjenljiv kvalitet i kapacitet tokom čitave 

godine. 

Kroz usvajanje HACCP standarda, domaće tržište se može efikasno zaštititi od uvoza robe 

neodgovarajućeg kvaliteta, a time se postiže i adekvatna zaštita domaćih proizvođača. Ovo je 

jedna od mjera koja uz spriječavanje nelegalnog i prekomjernog uvoza, antidampinga i 

kompenzatorne carine dovodi do korekcije spoljnotrgovinske neravnoteže. 

Za izvozna preduzeća iz sektora prehrambene industrije, kao i ljekovitog bilja i šumskih 

plodova vrlo je značajno uvođenje higijenskih mjera (GAP), jer i pored toga što je 

preduzeće uvelo HACCP to ne znači da zadovoljava sve higijenske standarde.Takođe, 

značajno je pomenuti i standarde poput Dobre poljoprivredne i proizvođačke prakse, 

sertifikate organske proizvodnje, itd. 

Što se tiče standarda ISO 9000 (Sistem upravljanja kvalitetom), to je sistem koji se danas 

koristi u cijelom svijetu, a sertifikacija tog sistema opste je prihvaćen način dokazivanja 

sadašnjem i potencijalnom partneru da će proizvod ili usluga zadovoljiti njegove zahtjeve 

koji se tiču kvaliteta.Standard ISO 9000 je element koji svako preduzeće mora da 

zadovolji ukoliko želi da poboljša kvalitet svog poslovanja i proizvoda, i ukoliko želi da 

se orjentiše na izvoz. 

ISO 9001 je sistem kvaliteta za proizvode i usluge posmatrane u cjelosti. 

37

U Crnoj Gori veliki broj preduzeća koja se bave različitim djelatnostima posjeduju 

sertifikate JUS ISO 9001:2001.Između ostalih, to su: Cungu & Co. Ulcinj, Đurković 

company doo. Nikšić, Zavod za građevinske materijale i geotehniku a.d. Nikšić, Mi-Rai 

doo. Nikšić (pored ovog posjeduje i sertifikat JUS ISO 14001 koji se odnosi na zaštitu 

životne sredine), Nimont doo. Bar, Colorprom Nikšić. 

Preduzeća Martex doo Cetinje, Montemlin Šajo Danilovgrad je u procesu dobijanja 

sertifikata standarda ISO 9001. 

Preporuka potrebnih standarda za proizvode iz oblasti mesne industrije: 

1. Uvođenje sistema menadžmenta kvalitetom – QMS, sa serijom standarda 

ISO 9000. 

QMS predstavlja uvodni korak u uvođenju standarda kvaliteta serije ISO 9000, 

kao elementa kojeg svako preduzeće mora da zadovolji ukoliko želi da poboljša 

kvalitet svog poslovanja, proizvoda i ostvaruje međunarodnu saradnju (izvoz). 

2. Uvođenje standarda ISO 22000 - HACCP. 

3. Uvođenje sistema zaštite životne sredine - EMS, sa serijom standarda ISO 

14000, predstavlja nadogradnju sistemu menadžmenta kvalitetom i standarda 

kvaliteta. 

Preduzećima je dostupan prevod Uredbi EVROPSKOG PARLAMENTA I SAVJETA, 

koje propisuju posebna pravila: 

1. 852/2004 o higijeni namirnica (sa aneksima) 

2. 853/2004 posebna higijenska pravila za hranu životinjskog porijekla (sa 

aneksima) i 

3. 854/2004 organizaciju zvaničnih kontrola proizvoda životinjskog porijekla 

namijenjenih životinjskoj ishrani (sa aneksima). 

4. 2081/92 Uredba o zaštiti geografskih oznaka i oznaka porijekla 

poljoprivrednih proizvoda i namirnica. 

5. 2082/92 Uredba o sertifikatima posebnog karaktera za poljoprivredne 

proizvode i namirnice 

Takođe Direkcija za razvoj MSP je u saradnji sa MCP/USAID-om pripremila i 

odštampala brošuru “Etiketiranje za američko tržište“ koja je na raspolaganju 

zainteresovanim preduzećima. 

7.2. Finansijska podrška 

Nedostatak izvoznog finansiranja, pred izvoznog finansiranja i izvoznih garantnih šema / 

osiguranja izvoza su prepreke koje koče rast izvoza. 

38

7.2.1. Grant šeme za podjelu troškova 

Iako su koristi od izvoznog poslovanja velike, ono je takođe praćeno i rizikom, 

troškovima i dugim pregovorima. Uspjeh ne može biti zagarantovan, ali su šanse veće 

ukoliko preduzeće uloži profesionalan i održiv marketinški napor. 

Jedno od rješenja su grant šeme za podjelu troškova. Ova mjera za osnovni cilj ima 

podsticanje konkurentnosti na nivou pojedinačnih preduzeća, i u prvom redu se odnosi na 

menadžment kvaliteta i sertifikaciju, poboljšanje produktivnosti i razvoj proizvoda. 

Osnovne karakteristike ovog modela finansiranja su: 

• Pomoć kompanijama u početnim fazama tržišnog proboja /razvoja 

• Namijenjene su za aktivnosti unutar tržišta, kao i za aktivnosti na nacionalnom 

nivou (sertifikati, promotivni materijali, i drugo) 

• Finansijska podrška je usmjerena na pokriće troškova izvoznih marketing 

aktivnosti 

• Poboljšavaju kvalitet izvoznog marketing planiranja, istraživanja tržišta, itd. 

• Poboljšavaju šanse preduzeća za uspješnije vođenje poslovanja 

Planirani procenat odobravanja iznosi 50 %, ali on može biti veći ili manji zavisno od 

okolnosti tj. od tržišne politike. Preporučljivo je da se ne pređe 60 % od ukupne tražene 

sume. 

Šema uključuje apliciranje, odobrenje sredstava, izvještaj o realizovanim aktivnostima i 

isplatu odobrenog iznosa. Isplata se vrši naknadno, npr. kada je određena aktivnost 

okončana, a dokaz o utrošku sredstava priložen. 

Grant šeme za podjelu troškova su bazirane na principu refundacije (povraćaja troškova). 

Troškovi se direktno nadoknađuju kompanijama nakon realizacije odobrenih aktivnosti i 

podnošenja izvještaja koji sadrži ostvarene i planirane rezultate. Izvještaj mora sadržati 

prateću dokumentaciju i dokaz troškova. 

Zahtjevi se razmatraju i odobravaju od strane menadžera Direkcije za razvoj MSP, 

odnosno posebnog stručnog tima. To podrazumijeva da kompanija vrši kompletnu uplatu 

iznosa za odobrenu aktivnost, a zatim zahtijeva povraćaj dijela novca od strane Direkcije 

dostavljajući izvještaj i dokaz o već izvršenoj uplati. 

Koristi od ovog modela finansiranja: 

• Pristup finansijama će omogućiti preduzećima da sprovedu – realizuju dodatne 

aktivnosti po većim standardima 

• Pružaju neku vrstu „moralne podrške“ preduzećima, jer je Direkcija spremna da 

radi sa njima na praktičan način i da učestvuje u ostvarenju njihovih poslovnih 

ciljeva. Ovo će pomoći jačanju poslovnih veza između preduzeća i Direkcije. 

39

• Dodatna i dugoročna korist je što će se preduzeća ohrabrivati da pripreme Izvozni 

marketing plan. Na kratak rok, on će biti prepoznat kao način da se pribave 

finansijska sredstva, dok će se koristi od strukturiranog i realističnog pristupa 

izvozu pokazati kasnije, po završetku aktivnosti i utroška sredstava. 

Odsjek za podsticanje konkurentnosti i izvoza će pružiti savjetodavne usluge 

preduzećima u pripremi marketing planova i izradi realnih aplikacija – prijava. 

Proces odobrenja sredstava će zahtijevati relevantnu evaluaciju i razmatranje svake 

prijave pojedinačno, kao i pomoć u budućoj realizaciji sredstava. 

7.2.2. Osiguranje izvoznih kredita 

U dijelu finansijske podrške izvoznicima ova mjera će biti veoma korisna i važna. 

Podrazumijeva finansijske olakšice za pokriće / osiguranje transakcija. Omogućava 

preduzećima pristup finansijama pod atraktivnim / konkurentnim uslovima. 

Direkcija za razvoj MSP će razmotriti mogućnost kreiranja Fonda za osiguranje izvoznih 

kredita u saradnji sa crnogorskim poslovnim bankama. 

Fond će funkcionisati na taj način što će depoziti biti položeni kod poslovnih banaka, a 

Direkcija će upravljati sredstvima Fonda. 

Osnovne aktivnosti Fonda će biti usmjerene na: 

• Osiguranje izvoznih potraživanja 

� Osiguranje komercijalnih rizika 

� Osiguranje nekomercijalnih ( političkih) rizika 

• Kreditiranje i garancija za obrtni kapital 

• Garancija za dobro izvršenje posla i garancije za avans 

• Tehnička pomoć pri izvoznim procedurama i izvoznim transakcijama 

Takođe, obzirom na to da je sadašnja uloga SMECA-e nedefinisana, trebalo bi razmotriti 

mogućnost potencijalnog transfera sredstava, posebno dijela sredstava namijenjenih za 

finansiranje projekata u Crnoj Gori. 4 

4 

Prema našim informacijama nijedan izvozno orjentisani projekat u Crnoj Gori nije podržan od strane 

finansijskog fonda SMECA-e. 

40

7.3. Savjetodavne usluge, istraživanja, pomoć 

7.3.1. Pomoć preduzećima pri izradi i implementaciji Izvoznog razvojnog programa 

Ovo je jedna od najvažnijih usluga koju će pružati Direkcija.Povezana je na više načina 

sa istraživanjima koje Odsjek za podsticanje konkurentnosti i izvoza sprovodi. Ova 

usluga će se pružati u kontinuitetu, ali je u samom početku za njenu realizaciju 

neophodna međunarodna tehnička pomoć. 

Stvarna vrijednost Izvoznog razvojnog programa je u konsultacijama i savjetima 

preduzećima kako da sprovedu različite „korake” u određenom vremenskom periodu. 

Izrada Izvoznog razvojnog programa je mehanizam za jačanje potencijala preduzeća da 

razvijaju svoje izvozne “šanse” sa dugoročnim ciljem povećanja izvoza i poboljšanja 

bilansa plaćanja. 

Osnovni cilj Izvoznog razvojnog programa je da poboljša kapacitete preduzeća da 

razvijaju svoja izvozna tržišta. Omogućava preduzećima da nauče kako da planiraju svoj 

nastup na izvoznom tržištu, i kako da na najbolji način iskoriste vještine, znanje i 

iskustvo svojih zaposlenih. 

Faze izrade izvoznog razvojnog programa: 

1. Ispitivanje izvoznog kapaciteta preduzeća 

Ova faza se odnosi na jasno definisanje ciljeva preduzeća, kao i na procjenu prednosti i 

slabosti preduzeća u odnosu na kapacitete za izvozni marketing. 

2. Identifikacija tržišta 

Cilj je da se izabere tržište na kojem preduzeće ima najrealnije mogućnosti za 

pozicioniranje. Informacije o odabranim ciljnim tržištima se prikupljaju i analiziraju, tako 

da je ovo u isto vrijeme i faza istraživanja tržišta. 

3. Izrada Marketing Strategije/Plana 

Ova faza je rezultat uspješne realizacije prethodne dvije faze. Marketing Strategija / Plan 

treba da odslikava sposobnost preduzeća da razvija nova izvozna tržišta (Identifikacija 

tržišta) i realne izvozne mogućnosti preduzeća (Ispitivanje izvoznog kapaciteta 

preduzeća). 

4. Priprema izvoznog marketinga 

Aktivnosti koje preduzeća sprovode u ovoj fazi uključuju pripremu promotivnog 

materijala, redizajniranje proizvoda i pakovanja i obuku zaposlenih. 

5. Implementacija izvoznog marketinga 

41

7.3.2. Marka proizvoda / prepoznatljivost zemlje 

Cilj ove mjere je da utiče na povećanje prepoznatljivosti zemlje / proizvoda / sektora na 

izvoznom tržištu. Ova mjera je dodatni podsticaj preduzećima u marketinškim 

aktivnostima. Takođe utiče i na podizanje svjesnosti kupaca – potrošača. 

U ovom pravcu, Direkcija je već pokrenula projekat „Made in Montenegro“, koji 

podrazumijeva brendiranje (uvođenje robne marke) za nacionalne proizvode. Ove 

aktivnosti bi bilo poželjno nastaviti u cilju prepoznavanja crnogorskih proizvoda na 

inostranom tržištu. U cilju brendiranja nacionalnih proizvoda, pored oznake „Made in 

Montenegro“, značajno je uvesti i međunarodno priznatu oznaku geografskog porijekla u 

skladu sa EU pravilima.Na ovaj način će prepoznatljivost crnogorskih proizvoda i Crne 

Gore kao zemlje na međunarodnom tržištu biti poboljšana. GTZ bi mogao pružiti 

Direkciji stručnu i tehničku pomoć u ovom dijelu, obzirom na to da je od strane GTZ-a 

predloženo uvođenje oznake geografskog porijekla za Njegušku i Crnogorsku pršutu. 

7.3.3. Usluge dizajna proizvoda 

Ova mjera podrazumijeva savjetovanje preduzećima kako da prilagode dizajn samog 

proizvoda i pakovanja da bi na najbolji način izašli u susret tržišnim potrebama (testiranje 

kvaliteta i sertifikacija), savjetovanje vezano za promotivne materijale, izradu web sajta, 

itd. 

Realizacija ove mjere će doprinijeti poboljšanju pozicije proizvoda na tržištu, imidža 

preduzeća, kao i kredibiliteta u očima potencijalnih potrošača. 

Obzirom da je ovo tehnička oblast i da zahtijeva specijalističko znanje, predlaže se 

uspostavljanje moguće saradnje sa USAID-om u okviru MCP projekta, čija bi tehnička 

pomoć u ovom dijelu specijalističkog marketinga bila od značajne koristi. 

7.3.4. Pomoć preduzećima u nastupu na međunarodnim sajmovima trgovine 

Ova aktivnost između ostalog podrazumijeva organizovanje individualnih i grupnih 

štandova i predstavlja izvanrednu mogućnost za preduzeća da ostvare kontakt sa 

potrošačima i upoznaju konkurenciju. 

Podrazumijeva odgovarajuće finansiranje, izbor sajma i potencijalnih učesnika. 

Sajmovi predstavljaju izvanrednu priliku za proširenje poslovanja na tržište izvoza. 

Naročito je važno isplanirati vrijeme, troškove i aktivnosti kako bi se ostvarila 

maksimalna korist. Sajmovi predstavljaju samo jednu od mogućnosti koja stoji 

preduzećima na raspolaganju, tako da je potrebno razmotriti i ostale mogućnosti, npr. 

misije prodaje, imenovanje agenata i distributera i sl. 

Koristi preduzećima od nastupa na međunarodnim sajmovima: 

• Šansa za reklamiranje proizvoda 

• Jasnija slika određenog tržišta 

42

• Analiza konkurencije u cilju dobijanja ideja za nove proizvode, pakovanja i sl. 

• Uspostavljanje ličnih kontakata sa postojećim i potencijalnim potrošačima 

• Povoljna pregovaračka klima 

• Biti viđen kao „igrač“ na tržištu uz vodeće kompanije 

Sajmovi su dobra prilika da preduzeća vide i da budu viđena.Razlog posjete Sajma 

može biti i istraživanje određenog tržišta, tako da se mogu organizovati sastanci sa 

potencijalnim kupcima bez troškova izlaganja proizvoda. 

7.3.5. Spoljnotrgovinske misije 

Ova mjera podrazumijeva organizovanje posjete grupe preduzeća određenom izvoznom 

tržištu u cilju identifikacije poslovnih šansi (za prodaju i istraživanje tržišta). Ova mjera 

zahtijeva profesionalnu organizaciju sa unaprijed dogovorenim sastancima za svako 

preduzeće pojedinačno. 

Posjete izvoznim tržištima se mogu organizovati u okviru poslovnih delegacija ili kao 

individualne posjete. U svakom slučaju, najkorisniji su individualni sastanci izmedju 

izvoznika i kupaca-jedan na jedan. 

Grupni sastanci mogu biti korisni za pribavljanje informacija ali oni nisu preporučljiva 

poslovna klima za povjerljive razgovore, diskusije ili poslovne pregovore. 

7.4. Edukacija izvoznika 

7.4.1. Podizanje svijesti o izvoznom poslovanju 

Edukacija je veoma bitna i za postojeće i za potencijalne izvoznike. 

Ona podrazumijeva izradu različitih programa čiji će cilj biti poboljšanje razumijevanja 

izvoznih procedura i prakse. 

Za realizovanje ovih aktivnosti najbolje je unajmiti profesionalnog predavača koji dobro 

razumije praksu, načela i procedure izvoza. 

Planirano je da u nekom budućem periodu osoblje Odsjeka za podsticanje konkurentnosti 

i izvoza organizuje tematske radionice za izvoznike. 

7.4.2.Podsticanje izvoznika na učenje stranih jezika 

Jedan od programa koji može biti realizovan u saradnji sa Direkcijom je i poboljšanje u 

korišćenju i razumijevanju stranih jezika od strane samih izvoznika kao veoma bitnog 

instrumenta komunikacije izmedju preduzeća i tržišta. Ova aktivnost se može sprovesti 

uz unajmljivanje predavača po ugovoru. 

43

7.4.3.Praktična obuka 

Ovo može biti jedna veoma korisna inicijativa vezana za edukativnu oblast, veza izmedju 

teorije i prakse. Prijedlog uključuje aktivnu ulogu Univerziteta ukoliko bude postojalo 

interesovanje sa njihove strane. 

Na primjer Univerzitet (Ekonomski fakultet) može odabrati 10 studenata završne godine 

ili diplomaca koji će sticati praktično iskustvo radeći u preduzećima i lično saradjujući sa 

direktorima i zaposlenima. 

Preduzeća koja su spremna da prihvate da zaposle jednog/dva studenta će biti u 

mogućnosti da dobiju odredjenu nadoknadu za prihvatanje studenata na rad u preduzeću. 

Ova mjera će omogućiti preduzećima stručno savjetovanje na temu izvoznog marketinga 

kao dodatni izvor pomoći, a u isto vrijeme ova mjera će pružiti praktično iskustvo 

studentima koji su nedavno diplomirali. 

7.5. Promotivne Aktivnosti 

7.5.1. Štampanje publikacije „Vodič za izvoz“ 

Postoje mnoge praktične informacije koje mogu biti pružene preduzećima i distribuirane 

sa manje troškova, na ekonomičniji način - u obliku publikacije «Vodič za izvoz». 

Ova publikacija će biti štampana, i biće još jedan u nizu promotivnih materijala koji se 

odnose na aktivnosti Direkcije za razvoj MSP. 

Sadržaj Vodiča će biti mix-jedna vrsta osnovnih informacija na temu izvoza i izvor 

informacija ne tehničke prirode. 

Štampanje «Vodiča» je dobra promotivna šansa, a materijali se mogu koristiti za 

organizaciju trening radionica ili seminara na temu «Kako započeti izvoz». 

7.5.2. Izbor „Najboljeg izvoznika godine“ 

Ova mjera bi se odnosila na dodjeljivanje nagrade izabranom izvozniku za ostvarena 

izvozna dostignuća i dobru praksu u izvozu. 

Ova aktivnost može biti realizovana po istom principu kao u projektu ''Izbor najboljeg 

preduzeća godine''. 

44

7.5.3. Dizajniranje Web sajta 

U okviru postojećeg Web sajta Direkcije za razvoj MSP, dizajniraće se poseban dio koji 

će se odnositi na opis usluga koje pruža Odsjek za podsticanje konkurentnosti i izvoza, i 

biće centralno mjesto za informisanje izvoznika o svim oblastima koje imaju uticaja na 

njihovo poslovanje. 

7.6. Podsticaj inovativnih projekata za izvoz 

7.6.1. Projekat – Finalni proizvod 

Cilj ovog projekta je da se podstakne domaća proizvodnja na što viši nivo finalizacije 

proizvoda. 

Ukoliko je namjera preduzeća orjentacija na izvozno tržište, preduzeća bi sa adekvatnim 

marketing planom aplicirala za finansijsku pomoć u sljedećim segmentima: 

� istraživanje tržišta, promocije proizvoda, izrada propagandnih materijala i sl. 

� korišćenje usluga naučnih institucija i/ili drugih subjekata u razvoju finalnog 

proizvoda i njegove legalizacije na tržištu 

Pored odobravanja sredstava za ove namjene, u okviru Direkcije bi im se pružila i 

odgovarajuća edukacija. 

7.6.2. Projekat – Zajednički proizvod 

Cilj ovog projekta je da se podstakne međusobno povezivanje MSP iz istog sektora 

djelatnosti u cilju višeg stepena finalizacije proizvoda, racionalizacije procesa i povećanja 

konkurentnosti sa mogućnošću uspješnijeg zajedničkog nastupa na inostranom tržištu sa 

određenom vrstom proizvoda. 

Ovaj cilj bi se ostvario kroz formiranje Udruženja, trgovačkih asocijacija i drugih vidova 

zajedničkog rada,-npr. kroz formiranje cluster-a . 

U realizaciji ovog projekta, aktivnosti bi se usmjerile na: 

� Pomoć pri organizovanju Udruženja i ostale predradnje (savjetodavne usluge, 

usluge obrazovanja i sl.) na povezivanju preduzetnika u svrhu stvaranja 

zajedničkog proizvoda ili usluge. 

� Pružanje stručno-konsultantskih usluga u dijelu marketinških planova i sličnih 

analiza ekonomsko-finansijske opravdanosti povezivanja. 

� Ispitivanja, atestiranja i sl. proizvoda od strane ovlašćenih institucija (podrška 

kroz grant šeme) 

45

� Podršku marketinških aktivnosti: istraživanja tržišta, promotivne i medijske 

prezentacije, učestvovanje na sajmovima, izradu web stranica, kataloga, 

promotivnog materijala , dizajna i standardizacije zajedničkog proizvoda i sl. 

(podrška kroz grant šeme) 

7.6.3. Projekat – Novi proizvod 

Cilj ovog projekta je da se podstakne razvoj novih proizvoda, novih procesa i primjena 

novih tehnologija. 


� ispitivanja proizvoda, dizajna, marketinške aktivnosti 

� pomoć pri tehnološkom razvoju – da li poboljšati postojeću tehnologiju ili se 

odlučiti za uvođenje nove 

� Podsticanje preduzeća da uvode inovacije, da koriste licence, pomoć pri 

patentiranju proizvoda 

7.6.4. Projekat – Domaći proizvod 

Cilj ovog projekta je da se podstakne razvoj domaće proizvodnje u cilju smanjenja 

uvozne zavisnosti. 


� Pomoć pri uvođenju u proizvodnju proizvoda u cilju smanjenja uvoza 

� Istraživanje tržišta, marketinške aktivnosti i učešće na sajmovima 

� Sticanje prava na upotrebu znaka – ''Made in Montenegro'' 

� Podsticanje na veću ponudu domaćih proizvoda inostranim turistima -“nevidljivi 

izvoz” 

� Animiranje maloprodajne mreže i ugostiteljskih kapaciteta da kupuju u većoj 

mjeri domaće proizvode u odnosu na one iz uvoza. 

46

8. INICIJATIVE ZA RAST IZVOZA 

8.1. Inicijativa za podsticaj izvoza – Srbija i Kosovo 

Statistički podaci o izvozu govore da oko 37% crnogorskog izvoza ide u Srbiju i 

Kosovo. 

I u Strategiji podsticanja izvoza, koju je pripremilo Ministarstvo za ekonomske odnose sa 

inostranstvom i evropske integracije naglašen je značaj tržišta Srbije i Kosova za izvoz 

crnogorskih proizvoda. 

Ovo će biti jasnije izraženo naročito sada nakon odvajanja ove dvije države, obzirom da 

Crna Gora i Srbija sad funkcionišu kao odvojena carinska područja, da su im tržišta usko 

povezana usljed dugogodišnjih dobrih trgovinskih veza i „tržišne zavisnosti”. 

Pored činjenice da najveći dio crnogorskog izvoza malih i srednjih preduzeća ide u 

Srbiju, ovo tržište je u isto vrijeme i mjesto na kojem najveći broj preduzeća može biti 

konkurentan zahvaljujući dugogodišnjim vezama, direktnoj isporuci, nepostojanju 

jezičkih barijera i relativno velikoj zastupljenosti i navikama u potrošnji crnogorskih 

proizvoda. 

Iako će se usluge Odsjeka za podsticanje konkurentnosti i izvoza bazirati na pomoć 

preduzećima da diverzifikuju svoje tržišne strategije, Srbija i Kosovo će biti tržište od 

velikog značaja, naročito za ona preduzeća koja izvoze po prvi put. 

Takođe, od vitalnog značaja će biti da se zadrže i održe uspostavljene poslovne veze, kao 

i da se novi trgovinski režim između ove dvije države prilagodi za slobodan i nesmetan 

protok roba. 

Što se crnogorske strane tiče, odgovornost je kako na Vladi, tako i na samim 

izvoznicima. 

Mogući doprinos Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća: 

� Sa Vladom RCG 

Kao jedna od ključnih institucija za promociju izvoza crnogorskih preduzeća, Direkcija bi 

trebalo da prati i notira moguće probleme i sl. koji bi mogli stajati na putu uspješnog 

obavljanja trgovine sa Srbijom i Kosovom. To se naročito odnosi na eventualne promjene 

u izvoznim procedurama i prepreke za ulazak na tržište, koje moraju biti identifikovane i 

razmotrene u pregovaračkoj fazi, kako ne bi “ugrozile” dalju realizaciju procesa 

trgovine. 

Direkcija za razvoj MSP može ostvariti ovu svoju ulogu kroz dijalog sa izvoznicima i 

kroz uspostavljanje direktnih kanala komunikacije. 

47

Jedan od prijedloga Direkcije za razvoj MSP može biti organizacija foruma izvoznika 

koji izvoze u Srbiju i Kosovo, kako bi se “iz prve ruke” saznali eventualni problemi i 

prepreke koji prate izvozno poslovanje na ova tržišta. 

� Sa preduzećima 

Pored “advokatske” uloge koju bi Direkcija preuzela u razgovoru sa Vladom, njen 

doprinos bi mogao biti i u pomoći preduzećima da zadrže svoje poslovne veze u Srbijiina 

Kosovu. Trebalo bi ih podsjetiti na značaj održavanja ličnih kontakata sa potrošačima, 

distributerima, itd. i ohrabriti ih da aktivnije traže mogućnosti za opstanak na ovom 

tržištu, kao i da prate eventualne poteškoće koje mogu nastati u novom okruženju. 

Direkcija za razvoj MSP će razmotriti i određene trgovinsko-promotivne inicijative, kao 

što je organizacija poslovnih susreta sa preduzećima iz Srbije i Kosova. 

Ovaj događaj bi olakšao uspostavljanje i razvoj trgovačkih veza, i pružio mogućnost 

preduzećima za neformalne sastanke sa potencijalnim potrošačima. 

Eventualna realizacija ove misije bi mogla biti razmotrena u saradnji sa Vladom Srbije ili 

sa SIEPA-om, uz učešće preduzeća u podjeli troškova. 

8.2. Inicijativa za podsticaj izvoza - region (Sporazumi o slobodnoj trgovini) 

Kao što je navedeno u Strategiji podsticanja izvoza “regionalna trgovina nema tradiciju, 

ako izuzmemo saradnju među bivšim Jugoslovenskim republikama”. Na to je uticao 

nedostatak informacija o regionalnim tržištima, kao što su Albanija, Rumunija i 

Bugarska, ali je dodato i “da je od vitalnog značaja identifikovanje glavnih izvoznih 

proizvoda koji su perspektivni sa aspekta domaće efikasnosti i koji se mogu pozicionirati 

na regionalnim tržištima.” 

Sa izuzetkom Srbije i Kosova, Crna Gora ne izvozi značajnije u okviru regiona i još 

uvijek nije do kraja istražila sve tržišne mogućnosti koje se nude kroz mrežu potpisanih 

Sporazuma o slobodnoj trgovini. 

U međuvremenu, neke zemlje regiona su postigle značajne uspjehe – npr. izvoz Albanije 

na Kosovo je porastao za preko 100 % od implementacije Sporazuma o slobodnoj 

trgovini 2004.god. 

Dajući primat susjednim tržištima, Direkcija za razvoj MSP će izraditi Program razvoja 

regionalnog tržišta kako bi podstakla ulazak crnogorskih MSP na ista, kao i 

diverzifikaciju njihovih proizvoda u cilju smanjenja zavisnosti od tržišta Srbije i Kosova. 

• Prvi korak bi predstavljala analiza ostvarenih rezultata u okviru potpisanih 

Sporazuma o slobodnoj trgovini koje je Crna Gora potpisala sa zemljama regiona. 

48

• Drugi korak bi predstavljala analiza obrazaca regionalne trgovine, sa naglaskom na 

značajnije promjene koje su se desile od implementacije Sporazuma o slobodnoj 

trgovini. 

• Direkcija za razvoj MSP će organizovati diskusije sa svojim klijentima na temu 

pozicioniranja na regionalnim tržištima. 

• Na osnovu analiziranih rezultata i diskusije sa klijentima, kreiraće se informaciona 

osnova za izradu razvojnih strategija za ciljna regionalna tržišta, i napraviće se plan 

realizacije ovih aktivnosti. 

8.2.1. Ispitivanje šansi/mogućnosti na regionalnom tržištu 

Većina zemalja najveći dio svoje trgovine realizuje sa svojim susjedima, ali i sa drugima, 

dok za sada to nije slučaj sa Crnom Gorom, čiji je izvoz u zemlje Balkana ograničen i 

malog obima. Studija će obuhvatiti analizu prilika za pozicioniranje crnogorskih 

proizvoda na tržištima Balkana, i predložiti prioritete i strategije za proboj na ciljna 

tržišta. 

Potpisani Sporazumi o regionalnoj slobodnoj trgovini će uticati na podsticanje 

crnogorskog izvoza na tržišta regiona, i u isto vrijeme na razvoj i konkurentnost izvoznog 

sektora. 

Studija će za svoj prvi zadatak imati analizu tržišta zemalja sa kojima Crna Gora ima 

potpisane Sporazume o slobodnoj trgovini. 

Drugi zadatak studije će se fokusirati na Italiju, kao Crnoj Gori susjedno i 

najpristupačnije EU tržište. 

Tržište Grčke bi kasnije moglo biti razmotreno za realizaciju neke slične studije. 

Ova studija će biti dobar putokaz u planiranju i realizaciji aktivnosti Odsjeka za 

podsticanje konkurentnosti i izvoza. 

Studija će takodje biti od koristi i za MIPA-u jer će pružiti informacije o strategijama za 

odabir prioritetnih sektora za promociju Crne Gore kao strateške lokacije za inostrane 

investitore. 

Crnogorski izvoz karakteriše sljedeće: 

• već duže vrijeme postojan i raznovrstan izvoz u Srbiju i Kosovo (oko 37 %), 

zavisnost od tržišta Italije i Grčke ( 33 %, uglavnom izvoz aluminijuma) 

• Relativno nizak nivo poslovne saradnje sa susjedima na Balkanu, a takođe i sa 

ostalim evropskim tržištima 

Postojeći izvoz za Italiju i Grčku se odnosi isključivo na bazne metale i ostale primarne 

proizvode (aluminijum). Međutim, ova dva tržišta su u suštini „netaknuta“, posmatrano 

sa aspekta izvoza proizvoda malih i srednjih preduzeća. 

Nerazvijena regionalna trgovina je strateška slabost za čitavi region zapadnog Balkana. 

Ovo inhibira rast malih domaćih kompanija i smanjuje atraktivnost za unutrašnje 

49

investicije. Potpisani regionalni Sporazumi o slobodnoj trgovini će vremenom poboljšati 

ovu situaciju. 

Dugoročno posmatrano, ovo je veoma važno pitanje za Direkciju u cilju pomoći 

kompanijama da započnu izvoz. 

Razvojna strategija Direkcije za razvoj MSP ima dva cilja: 

• maksimiziranje šansi / mogućnosti na tržištu Srbije i Kosova (i drugim 

regionalnim tržištima na kojima su crnogorske kompanije već uspostavile 

određenu poziciju) i 

• razmotriti mogućnosti da se razvije izvozno poslovanje preduzeća u Italiju. 

8.2.2. Analiza tržišta Italije 

Italija je za sada najvažnije potencijalno evropsko tržište za Crnu Goru, kao i za ostale 

zemlje na zapadnom Balkanu. Kao trenutno najbogatija zemlja u regionu, Italija ima 

veoma dobre trgovinske veze sa nekoliko balkanskih zemalja sa kojima obavlja trgovinu 

u oba smjera. Italija ima veoma dobre ekonomske veze sa zemljama u regionu, sa aspekta 

investicija u različite industrije, na principu ugovaranja i korišćenja nižih troškova radne 

snage. 

Crna Gora do sada nije učestvovala u ovim trgovinskim aktivnostima na ovaj način kao 

što jesu neke od zemalja susjeda. U crnogorskom izvozu za Italiju dominiraju bazni 

metali i drvo, dok su crnogorski potencijali u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji 

još uvijek nedovoljno iskorišćeni. 

Ipak, treba imati u vidu da je Italija glavni uvoznik, prerađivač i konzument 

prehrambenih proizvoda, tako da u ovom dijelu postoje realne šanse za crnogorske 

izvozne kompanije da uspostave poslovne veze sa italijanskim preduzećima. 

U nekom kratkom vremenskom periodu nije realno očekivati da će crnogorski proizvodi 

moći da se efikasno nadmeću sa brendiranim proizvodima prehrambenog sektora u Italiji, 

ali bi mogle postojati dobre šanse za snadbijevanje Italijanskog tržišta određenim 

sastojcima (sirovinama) koje se koriste u proizvodnji hrane. 

Glavna pitanja sa kojima će se suočavati crnogorska preduzeća su standardi, stalnost 

isporuke i cijene. 

Ukoliko preduzeća budu sposobna da odgovore ovim zahtjevima, tada će istraživanje 

Italijanskog tržišta biti produktivno. 

• Kao prvo, Direkcija za razvoj MSP će se konsultovati sa industrijskim sektorom i 

identifikovati preduzeća koja imaju potencijala da nastupe i razviju svoju poziciju 

na tržištu Italije. 

• Kao drugo, treba identifikovati adekvatan izvor istraživanja kako bi se razmotrili 

potencijali proizvodnih sektora/proizvoda. Poželjno je početi sa kancelarijskim 

istraživanjem, a kasnije se usmjeriti na istraživanje na terenu. 

50

• Rezultat ovog istraživanja bi trebao da bude izvještaj koji će identifikovati 

najostvarivije šanse, i ostala prateća pitanja na koja bi trebalo obratiti pažnju. 

• Po završetku ove analize kreiraće se tržišno-razvojni i promotivni program u 

konsultacijama sa odabranim preduzećima. 

• Studija će se fokusirati na prehrambeni sektor, ali će se razmotriti i druge 

potencijalne poslovne šanse, npr. udruživanje preduzeća u cilju povećanja dodate 

vrijednosti proizvoda (npr. u sektoru drvne industrije) 

• Očekivani rezultati ove inicijative su brojne aktivnosti Direkcije za razvoj MSP u 

saradnji sa crnogorskim preduzećima koje će značajno uticati na povećanje izvoza 

i unaprjeđenje trgovinskih veza sa Italijom. 

8.3. Supstitucija uvoza 

U Strategiji podsticanja izvoza kao jedan od ciljeva je naveden i “smanjenje trgovinskog 

deficita kroz supstituciju uvoza.” 

Među navedenim mjerama je i “povećanje ponude domaćih proizvoda inostranim 

turistima, kao i veće korišćenje lokalnih resursa za izvozno-orjentisanu proizvodnju”. 

Direkcija za razvoj MSP će izraditi program uvozne supstitucije kako bi doprinijela 

ostvarenju ovih ciljeva i kako bi pomogla preduzećima da se pripreme za izvoz kroz 

povećanje kvaliteta svojih proizvoda, ponudu proizvoda inostranim potrošačima 

(“nevidljivi izvoz”) i veće razumijevanje tržišne dinamike. 

U skladu sa ciljevima navedenim u Strategiji podsticanja izvoza, ovim će biti obuhvaćeni 

i robni potrošački sektor, kao i materijali za dalju proizvodnju (komponente, sirovine i sl. 

koje se koriste za izvozno-orjentisanu proizvodnju). 

Prvi cilj bi bile prehrambene maloprodaje i ugostiteljski sektor, obzirom da Crna Gora 

ima da ponudi veliki broj roba, kao što su: alkoholna i bezalkoholna pića, voće i povrće, 

med, maslinovo ulje, mesni i mliječni proizvodi, pekarski i konditorski proizvodi i sl. 

Ovome u prilog ide i činjenica da hotelski i ugostiteljski sektor bilježi stalan rast i da je 

najvećim dijelom orjentisan na inostrane potrošače, a i domaći maloprodajni sektor je 

takođe u fazi rasta (planirani ulazak Delta Holding-a na crnogorsko tržište). 

Sa izuzetkom proizvođača vina i piva, ostali lokalni snabdjevači još uvijek nisu uspjeli da 

se u dovoljnoj mjeri pozicioniraju na domaćem tržištu. Mogući razlozi za ovu situaciju 

su: cijene, marže, kvalitet, distribucija, prepoznatljivost marke, tražene količine, itd. 

Ovo nije slučaj samo sa Crnom Gorom, ovo je zajednički problem svih malih 

snabdjevača da “uđu” u već uspostavljene lance prodaje i distribucije velikih 

maloprodajnih sistema. Slično ovome, i hotelski lanci se snabdijevaju širokom paletom 

proizvoda preko jednog distributera i nemaju praksu da uspostavljaju pojedinačne 

aranžmane o kupovini sa individualnim lokalnim dobavljačima. 

Planirani program uvozne supstitucije će uzeti u obzir ove realne poslovne prilike, a 

strategija izrade će obuhvatiti (a) identifikovanje proizvoda i tržišnih područja u kojima 

51

postoje najveće “šanse” (b) rad sa potencijalnim potrošačima i snabdjevačima u cilju 

razvoja programa od obostrane koristi, koji će na profitabilan način zadovoljiti krajnje 

potrebe potrošača. 

Ovaj program bi se mogao povezati sa kampanjom “Made in Montenegro” u cilju 

podsticanja kupovine ovih proizvoda od strane veleprodaja / maloprodaja, hotela i 

preduzeća koja se bave kateringom, i sl. Na taj način bi domaći proizvodi imali primat, i 

bili atraktivniji za domaće tržište u odnosu na one iz uvoza. 

Kako bi se uticalo na svjesnost o važnosti marke proizvoda, potrebno je riješiti određena 

pitanja koja se tiču logistike i distribucije. Npr. preduzeća koja žele da budu snabdjevači 

Delta Holdinga koji planira da započne svoje aktivnosti u Crnoj Gori, trebaju se suočiti sa 

izazovom da snadbiju cijelu Delta Holding maloprodajnu mrežu. 

Troškovi ulaska i zahtjevi za proizvodima i rokovima isporuke mogu prevazilaziti 

mogućnosti preduzeća. Imajući navedeno u vidu, Direkcija za razvoj MSP će razmotriti 

svoju ulogu u rješavanju ovih pitanja, kao i sličnih problema koji nastaju u mogućnostima 

ulaska u sisteme kupovine međunarodnih hotelskih grupa koje posluju u Crnoj Gori. 

52

I Informisanje izvoznika 

OPERATIVNI PLAN RADA 

1. Osnivanje Izvoznog Informativnog Centra 

Aktivnost Rok 

Sprovesti istraživanje o potrebama i zahtjevima preduzeća za 

informacijama, kao i drugih zainteresovanih institucija / organizacija 

Na osnovu rezultata istraživanja utvrditi prioritete u informacijama, 

metodima, proizvodima i ciljnim tržištima 

Identifikovati i razmotriti relevantne izvore informacija (baze 

podataka koje se plaćaju, besplatni izvori) 

Operativan pristup kupljenoj bazi podataka i početak rada sa 

klijentima 

Treći kvartal 2006 



Prvi kvartal 2007 

U skladu sa iskustvom drugih medjunarodnih institucija, smatramo da bi budžet od 

20,000 € bio dovoljan da zadovolji postojeće i srednjeročne potrebe za dobijanjem 

informacija neophodnih za efikasno funkcionisanje Izvoznog Informativnog Centra. 

2. Informisanje preduzeća o neophodnim sertifikatima i standardima kvaliteta 

Aktivnost Rok 

Prikupljanje informacija o neophodnim sertifikatima i standardima 

kvaliteta koje izvozno orjentisana preduzeća treba da posjeduju 


Stvaranje baze podataka Treći kvartal 2006 

Pružanje informacija klijentima Tokom 2007 god. 

II Finansijska podrška 

1. Grant šeme za podjelu troškova 

Aktivnost Rok 

Definisanje kriterijuma Treći kvartal 2006 

Napraviti listu aktivnosti koje se obuhvataju grant šemama Treći kvartal 2006 

Raspisati javni konkurs Prvi kvartal 2007 

53

Formiranje Komisije za evaluaciju prijava Prvi kvartal 2007 

Prikupljanje prijava od strane preduzeća Tokom 2007 god. 

Razmatranje i analiza prijava i izvoznih marketing planova Tokom 2007 god. 

Evaluacija podnesenih izvještaja i odobravanje sredstava Tokom 2007 god. 

Grant šeme za podjelu troškova funkcionišu na sljedeći način: 

Prvo, sredstva moraju biti opredijeljena, kao i odgovorni ljudi za njihovu 

realizaciju.Najčešće su to Program menadžer i administrator, ili posebna komisija 

sastavljena od različitih eksperata 

� Kriterijumi koji se odnose na preduzeća. Opšte je pravilo da je preduzeću 

neophodna finansijska podrška, ali će se podržati samo one aktivnosti koje su 

usmjerene na izvoz. 

� Lista aktivnosti obuhvaćenih grant šemama. Grantovi su usmjereni na 

aktivnosti, a ne na nabavku opreme ili pokriće operativnih troškova. Politika je 

da se utvrdi procenat koji će predstavljati maksimalni iznos koji može biti 

dodijeljen jednom preduzeću (zavisi od veličine raspoloživih sredstava, kao i 

broja zainteresovanih preduzeća) 

� Proces prijave. U prijavi, preduzeća specificiraju aktivnosti, načine njihove 

realizacije i ciljeve. 

� Uz Prijavu se prilaže i Izvozni marketing plan koji bi trebalo da sadrži planirane 

aktivnosti kao dio opšte strategije, a ne kao pojedinačnu i oportunističku ideju. 

� Izvozni marketing plan mora biti urađen po propisanoj metodologiji 

� Samo aktivnosti koje se realizuju nakon odobravanja sredstava će biti 

refundirane. 

� Retroaktivno odobravanje sredstava nije dozvoljeno. 

� Za proces odobravanja sredstava osnovaće se Komisija. Članovi komisije mogu 

biti predstavnici Direkcije za razvoj MSP, Ministarstva za ekonomske odnose sa 

inostranstvom i evropske integracije ili neke donatorske organizacije, kao i 

organizacije koje se bave podrškom malim i srednjim preduzećima. 

� Prijave će se primati i razmatrati na redovnim sastancima (npr. kvartalno). 

Preduzeća će biti obaviještena o odluci i detaljima procedure za eventualne 

prigovore/ zahtjeve. 

54

� Troškovi će biti nadoknađeni direktno preduzeću nakon odobrenja aktivnosti, 

nakon dostavljanja kompletnog izvještaja o očekivanim i ostvarenim rezultatima. 

Uz izvještaj se dostavlja i prateća dokumentacija, kao i dokaz troškova. 

Kriterijumi za odobravanje sredstava: 

• Proizvodna preduzeća koja proizvode ili planiraju da proizvode finalni proizvod veće 

dodate vrijednosti. 

• Preduzeća koja imaju razvijenu marketing kao i menadžment/upravljačku funkciju 

• Privatna preduzeća ili u procesu privatizacije. 

• Preduzeće treba da predloži izvozni program ili razvoj novih tržišta. Fokus može biti 

na regionalnom i tržištu EU, kao i na drugim međunarodnim tržištima. 

• Podobnost proizvoda u skladu sa sistemom kvaliteta i očekivanjima na izabranim 

tržištima 

• Predloženi projekat treba da prikaže jasnu strategiju prodaje na željenim tržištima 

• Predloženi projekat treba da prikaže veliku vjerovatnoću održivosto izvoza na novom 

tržištu. 

• Preduzeće finansira 100 % svih troškova do završetka projekta ili do završetka 

definisanih i mjerljivih faza u okviru projekta, a onda mu se odobravaju sredstva u 

okviru grant šema. 

Pored ovih administrativnih kriterijuma, potencijalni korisnici grant šema bi trebalo da 

budu preduzeća koja mogu lako: 

• Poboljšati konkurentnost 

• Poboljšati produktivnost 

• Povećati dodatu vrijednost proizvodnje 

• Razviti proizvodnju u odnosu na tržišne zahtjeve i strategije komercijalizacije 

• Poboljšati efikasnost menadžmenta i tehničkih kapaciteta unutar preduzeća 

• Poboljšati znanje i stručnost menadžera 

• Usvojiti nove tehnologije u cilju razvoja preduzeća 

Uslovi za prijavu: 

• Mala i srednja preduzeća će biti glavni korisnici, ali mikro i velika preduzeća 

neće biti isključena ukoliko zadovolje zadate uslove 

• Privatna preduzeća ili u procesu privatizacije. 

• Preduzeće treba da predloži izvozni program ili razvoj novih tržišta. Fokus može 

biti na regionalnom i tržištu EU, kao i na drugim međunarodnim tržištima. 

• Manadžment preduzeća treba da razumije kako marketing tako i ciljno tržište. 

• Redovno plaćaju poreze i doprinose 

55

Prijedlog aktivnosti koje mogu biti obuhvaćene Grant šemama za podjelu troškova 

1. Istraživanje tržišta 

Troškovi koji se odnose na “kupovinu” različitih izvještaja i angažovanje 

kvalifikovanih marketing istraživača. Ukoliko preduzeća žele da samostalno vrše 

istraživanja tržišta, mogu kupiti pristup bazama podataka koje se nude ili ukoliko žele 

da angažuju marketing stručnjaka iz određene institucije, mogu konkurisati za 

refundaciju troškova preko grant šema. 

2. Sertifikacija 

Testiranje i sertifikacija proizvoda za tržišne potrebe. 

3. Troškovi putovanja 

Troškovi avio prevoza (ekonomska klasa) za zaposlene u preduzećeu koji će putovati 

radi direktnog istraživanja tržišta. Takođe i dnevnice i neki računi mogu biti 

refundirani u zavisnosti od politike funkcionisanja šema. 

Putni troškovi za kupce ili potencijalne distributere koji bi posjetili preduzeće, takođe 

mogu biti razmotreni 

4. Promocija prodaje 

Troškovi reklamiranja, publiciteta i prodaje na izabranim tržištima, demonstracija 

proizvoda i troškovi izlaganja. 

5. Web-site i drugi promotivni materijali 

Troškovi prevoda i dizajna mogu biti pokriveni. Troškovi dizajna ambalaže za 

potrebe određenog tržišta takođe mogu biti pokriveni. (Troškovi štampe ambalaže se 

ne pokrivaju) 

6. Komercijalni i troškovi pravne regulative 

Troškovi patenata, dobijanja robne marke, licenci, testiranje proizvoda po lokalnim 

tržišnim standardima. 

7. Obuka 

Troškovi obuke zaposlenih u prodaji i proizvodnim uslugama.Institucija za obuku i 

predavači bi trebali biti izabrani u skladu sa dobrom praksom i ratifikovanim 

angažovanjem. 

Pored finansijske podrške pojedinačnih preduzeća, moguće je razmotriti i eventualnu 

podršku pojedinih sektora, npr.djelimično finansiranje zajedničkog štanda na nekom 

Sajmu, istraživanje tržišta za potrebe cijelog sektora, troškove uvođenja oznake 

geografskog porijekla, itd. 

56

Aktivnosti koje ne mogu biti obuhvaćene Grant šemama za podjelu troškova: 

• Troškovi koji se direktno odnose na proizvodnju i distribuciju proizvoda (troškovi 

izrade proizvoda, transportni troškovi, troškovi kapitalnih investicija, troškovi 

administracije, amortizacije, plaćanje kamata i sl. bančinih troškova, komisiona 

plaćanja, slični troškovi koji se odnose na sprovođenje ugovora, plaćanje provizija 

i sl.) 

• Troškovi koji postoje od početka poslovanja 

• Tekući troškovi nabavke i različitih obaveza 

• Aktivnosti koje su već podržane od strane drugih finansijskih institucija, npr. 

Vlade RCG, EU, USAID, Privredne Komore ili sličnih fondova. 

• Zarade zaposlenih u preduzećima, agenata, distributera, itd. 

• Nelegalne aktivnosti. 

Potrebna dokumentacija za proces prijave: 

Kroz proces prijave za odobravanje grantova, od potencijalnog preduzetnika se traži da 

podnese: 

• popunjen Prijavni formular (Upitnik) i 

• razrađen Marketing Plan. 

Marketing Plan je biznis plan fokusiran na prodaju i marketing. Treba da sadrži razvojni 

izvozni aspekat da bi se razmotrile mogućnosti finansijske podrške kroz ovaj Grant.. 

Marketing Plan generalno treba da odgovori na sljedeća pitanja: 

Kakva je situacija u preduzeću, kao i na ciljnim tržištima? 

Koji su ciljevi za odabrano tržište? 

Koje aktivnosti treba sprovesti da bi se ostvarili zadati ciljevi? 

Osnovna namjena Marketing plana je da se definišu elementi koji će doprinijeti 

povećanju obima prodaje. 

57

Metodologija izrade marketing plana 

Da bi se kompletirala aplikacija (prijava) od preduzeća će se zahtijevati da kreiraju svoj 

marketing plan prema datoj metodologiji i uputstvima. 

Uvod 

Marketing plan je biznis plan koji je prevashodno fokusiran na prodaju i marketing. 

Samo ukoliko u Marketing planu postoji aspekt razvoja izvoza, preduzeća mogu 

konkurisati za podršku i finansijsku pomoć od strane Odsjeka za podsticanje 

konkurentnosti i izvoza. 

Marketing plan je osnova na kojoj će ova pomoć biti formulisana i dogovorena. 

On bi trebao da pruži odgovor na tri pitanja: 

1.Kakva je situacija u preduzeću i na cijelom tržištu? 

2.Kakvi su ciljevi preduzeća definisani za određeno tržište? 

3.Kolika su neophodna sredstva za ostvarivanje ovih ciljeva? 

Ne postoji neka unificirana forma marketing plana.Njegova osnovna svrha je da definiše 

elemente koji moraju biti razmotreni i analizirani da bi se povećao obim/veličina 

prodaje. 

Pri razmatranju prijava za finansijsku podršku, zahtijevaće se da sljedeći elementi budu 

uključeni, kao i da se prati zadata metodologija i uputstva izrade. 

Struktura marketing plana 

1.Opšti cilj. 

2.Pregled potencijalnih tržišta i razlozi za odabir 

3.Specificirati ciljeve koji se odnose na ciljna tržišta. 

4.Akcioni plan, definisanje zadataka/aktivnosti i Budžeta. 

Ovi elementi su obrađeni detaljnije u pratećem Prijavnom formularu i Uputstvu za izradu 

marketing plana. 

1. Opšti cilj 

Treba da sadrži rezime sta sve kompanija očekuje da postigne pozicioniranjem na ciljnom 

tržištu u nekom prihvatljivom vremenskom periodu - npr. u roku od godinu dana. 

58

2.Pregled tržišta 

Svrha pregleda tržišta je da opiše situaciju na potencijalnom tržištu.U ovaj pregled bi 

trebalo uključiti sljedeće stavke: 

a) Tržište 

b) Proizvod 

c) Konkurenciju 

d) Lance distribucije 

a)Tržište (odabir i pregled) 

- Zašto odabrati određeno tržište? 

- Koji kriterijumi su korišćeni u odabiru ovog tržišta? 

- Koja je ukupna veličina tržišta u odnosu na obim i vrijednost? 

- Kakav je bio trend rasta na tržištu u prethodnim godinama? 

- Kakva je mogućnost rasta u budućim godinama? 

- Kakvi su potencijali prodaje pojedinog preduzeća na tržištu? 

- Koji su faktori uticaja na aktivnosti tržišta? 

- Koji spoljašnji faktori mogu biti od značaja? (npr.ekonomija, Vladina 

regulativa, prednosti i slabosti dobavljača, zahtjevi i tražnja potrošača, kanali 

distribucije,ulazne barijere/prepreke, itd.) 

- Opisati / definisati sadašnje i potencijalne kupce na ciljnom tržištu. (Da li su 

to maloprodaja, veleprodaja, agenti, preprodavci, distributeri, individualni 

kupci, industrijske kompanije ili dr.) 

- Da li se tržište može segmentirati? 

- Opisati i naznačiti sa kojim se tržišnim segmentima proizvod poklapa 

- Da li taj tržišni segment doživljava ekspanziju/rast i da li se to očekuje i 

ubuduće? 

b) Proizvod 

c) Konkurencija 

- Koje proizvode planirate da prodajete na odabranom tržištu? 

- Koji su tehnički zahtjevi i standardi primjene na vašem proizvodu? 

- Da li ispunjavate ove standarde u potpunosti? 

- Koje su najvažniji zahtjevi potrošača/klijenata u odnosu na vaš 

proizvod koje treba uzeti u razmatranje (trend, boja, ukus, tehnički 

aspekt, sigurnost ,isporuka, cijena, itd.) 

- Da li se zahtjevi potrošača/klijenata mijenjaju često, i ako je tako, koji 

su razlozi tih promjena. 

- Koja preduzeća snadbijevaju ciljno tržište sličnim proizvodima? 

- Odakle su? 

59

Viši nivo 

Isti 

Niži 

d)Distribucija i Cijene 

3. Specifični ciljevi 

- Kakva je njihov udio na tržištu? 

- Koja preduzeća snadbijevaju sličnim proizvodima vaš tržišni 

segment? 

- Odakle dolaze? 

- Kakav je njihov udio na tržištu? 

- Kakve su karakteristike vašeg proizvoda koje ga čine 

prihvatljivijim nego proizvod konkurencije? 

- Komparacija vašeg proizvoda sa konkurencijom po sljedećim 

segmentima: 

Tehnologija Kvalitet Cijena 

- Da li ste uskoro vršili veće promjene u razvoju proizvoda koje 

bi mogle da imaju uticaja na tržište. 

- Koje kanale distribucije koristite za servisiranje tržišta? 

(Direktna prodaja, prodaja preko agenata i veleprodavaca ili 

sl.) 

- Koje zakonske proizvodne dozvole i ostale administrativne 

procedure moraju biti ispunjene za pojedini proizvod? 

- Na koji način vršite kalkulaciju cijene proizvoda? 

- Kakva je vaša cjenovna strategija u odnosu na konkurenciju 

Navedite specifične ciljeve za odabrano tržište bazirane na analizi preuzetoj iz odjeljka b) 

koja se odnosi na proizvod. 

Posebno se osvrnite na očekivani rast prodaje i proizvodnje. 

4. Akcioni plan i Budžet 

Navedite korake koji su potrebni za ostvarivanje postavljenih ciljeva. 

Akcioni plan će biti najbolje prezentovan kroz tabelu, i predstavljamo vam mogući format 

tabele: 

R.br. Zadatak Pod-zadatak Rokovi Očekivani 

rezultati 

Odgovorna 

osoba 

Budžet Komentar 

60

Prijedlog PRIJAVNOG FORMULARA za Grant šeme za podjelu troškova 

A. Podaci o preduzeću: 

1. Naziv preduzeća: 

2. Kontakt osoba: Funkcija: 

3. Adresa: 

4. Telefon: Fax: E-mail: 

5. Godina osnivanja: _______________ 

6. Pravni status: ___________________ 

7. Vlasništvo: 

Privatno: % 

Državno: % 

Fondovi: % 

8. Osnovni proizvodi/ usluge: Izvoz Da / Ne 

_______________________________ _______________ 

_______________________________ _______________ 

_______________________________ _______________ 

9. Članstvo u biznis asocijacijama i udruženjima: 

Naziv Udruženja Telefon i Fax 

61

B. Poslovanje preduzeća: 

1. Promet 2004 2005 2006 2007 (Procjena) 

Ukupna prodaja 

% izvoza 

2. Broj zaposlenih 

3.Korišćenje 

kapaciteta 

% % % % 

4. Proizvodi: 

Proizvedeni na osnovu: 

Licence % 

Ugovora % 

Za izvoz % 

Za domaće tržište % 

Ukupno 100% 

5. Izvozna tržišta 

Zemlje 2004 2005 2006 2007 

izvoza: 

Procjena 

1 % % % % 

2 % % % % 

3 % % % % 

Ostalo % % % % 

Ukupno 100 100 100 100 

C. Informacije o projektu. 

Ciljna tržišta 

1. Za koje tržište prijavljujete Marketing plan i zašto ste se odlučili za ovo tržište? 

2. Opis ciljeva projekta 

3. Kad će projekat biti implementiran? _______________________ 

62

4. Da li je ovo tržište novo za Vaše preduzeće? Da / Ne 

4.1 Da li je ovo novi proizvod za Vaše preduzeće ? Da / Ne 

D. Ciljevi i budžet 

1. Koji su ciljevi prodaje u ovom projektu ? 

Ciljevi prodaje 

Ukupni izvoz 

Izvoz na ciljno tržište 

2004 2005 2006 2007 

procjena 

2. Kakvi rezultati i koristi se očekuju od ovog projekta? 

3. Budžet projekta: 

Priroda troškova Iznos 

2. Osiguranje izvoznih kredita 

Ukupno 

Aktivnost Rok 

Formiranje Fonda – potpisivanje Ugovora sa bankom partnerom Prvi kvartal 2007 

Javni konkurs Prvi kvartal 2007 

Formiranje Komisije za evaluaciju kreditnih prijava Prvi kvartal 2007 

Predaja i evaluacija kreditnih prijava za osiguranje izvoznog posla Tokom 2007 god. 

Odobravanje finansijskih sredstava (olakšica) Tokom 2007 god. 

Direkcija za razvoj MSP će razmotriti mogućnost kreiranja Fonda za osiguranje izvoznih 

kredita u saradnji sa crnogorskim poslovnim bankama.Fond će funkcionisati na taj način 

63

što će depoziti biti položeni kod poslovnih banaka, a Direkcija će upravljati sredstvima 

Fonda. 

Osnovni ciljevi Fonda: 

• Osiguranje izvoznih potraživanja 

Osiguranje izvoznih potraživanja ima za cilj zaštitu izvoznika od rizika nenaplate 

potraživanja, i to od: 

A) komercijalnih (rizik kupca) i 

B) nekomercijalnih (rizik zemlje) 

nakon što izvoznik izvrši sve obaveze iz ugovora. 

Takođe, postoji mogućnost provjere kreditne sposobnosti inostranog kupca i stalno 

praćenje dok je ugovor na snazi, što omogućava razvoj novih tržišta. 

A) Osiguranje komercijalnih rizika 

• Stečaj ili likvidacija kupca 

• Produženo neplaćanje u ugovorenom roku 

Osiguranje obuhvata ukupan promet po svim kupcima koji su prihvaćeni od strane Fonda 

i za koje je utvrdjen kreditni limit. Najčešće se pokriva 85% potraživanja. 

B) Osiguranje nekomercijalnih ( političkih) rizika 

- Rizik transfera - Ograničenje u izvozu 

- Ratni rizik - Ograničenje u uvozu 

- Konfiskacija, eksproprijacija - Neplaćanje javnih preduzeća 

- Otkaz ugovora - Dodatni troškovi transporta i osiguranja 

Osiguranje se zaključuje uz polisu osiguranja za komercijalne rizike. 

• Kreditiranje i garancija za obrtni kapital 

Predvidja finansiranje izvoznih preduzeća koja imaju potpisane izvozne ugovore. 

Sredstva finansiranja su namijenjena za pokriće troškova nabavke materijala, 

troškova rada i opštih troškova. 

Realizacija ovog programa predvidjena je uz saradnju sa poslovnim bankama uz 

korišćenje sredstava koja će Fond obezbijediti kao depozit na računu poslovne banke. 

Uslov koji mora biti ispunjen je da kupci imaju zaključeno osiguranje izvoznih 

potraživanja za najmanje dio kredita koji je finansiran od strane Fonda. 

• Garancija za dobro izvršenje posla i garancije za avans 

Cilj je da se pomogne preduzećima koja se suočavaju sa ovakvim zahtjevima 

inostranih naručilaca, i to kako za investicione radove u inostranstvu, tako i za 

poslove koji se obavljaju u zemlji. 

64

• Tehnička pomoć pri izvoznim procedurama i izvoznim transakcijama 

Uz pomoć Fonda za osiguranje izvoznih kredita biće olakšan pristup medjunarodnim 

tenderima za značajne projekte. 

Pored navedenih ciljeva, u saradnji sa bankom partnerom, mogu se razmotriti i drugi 

ciljevi i aktivnosti Fonda, kao što su faktoring, forfeting, akreditiv i sl. 

III Savjetodavne usluge, istraživanja, pomoć 

1. Pomoć preduzećima pri izradi i implementaciji Izvoznog razvojnog programa 

Aktivnost Rok 

Ispitivanje izvoznog kapaciteta 

preduzeća 

Identifikacija ciljnog tržišta 

Izrada Marketing Strategije/Plana 

Priprema izvoznog marketinga 

Implementacija izvoznog marketinga 

Ovo je aktivnost koja se sprovodi „po narudžbi“, pa se 

ne može odrediti precizno vrijeme trajanja pojedinih 

faza.Zavisi od saradnje samih preduzeća u realizaciji 

predviđenih aktivnosti.Predviđeno je da se sprovodi 

tokom cijele godine. 

U saradnji sa preduzećima 




Ova mjera podrazumijeva stručno savjetovanje preduzeća kako da započnu izvoz, tj.da 

donesu odluku o ciljnom tržištu i da isplaniraju tekuće i buduće aktivnosti. 

Za uspješnu realizaciju ove mjere neophodno je obučeno i iskusno osoblje Odsjeka za 

podsticanje konkurentnosti i izvoza, a takođe je poželjna i tehnička pomoć od strane 

međunarodnih institucija, naročito u dijelu obuke osoblja, praktičnog rada, itd. 

Fundamentalna aktivnost u okviru izvoznog marketing procesa je proces istraživanja 

tržišta koji će omogućiti preduzećima dobijanje osnovnih informacija o funkcionisanju 

tržišta, njegovim mehanizmima, itd. Ovaj proces podrazumijeva sistematsko prikupljanje 

i analizu tržišnih informacija koje se tiču kako domaćeg, tako i potencijalnih izvoznih 

tržišta. 

Istraživanja pomažu preduzećima da identifikuju tržišta na kojima postoje potencijalne 

šanse za biznis, ili da identifikuju ozbiljnije prepreke za ulazak na nova tržišta i na taj 

način izbjegnu eventualne greške. Takođe će pružiti bitne informacije koje se tiču 

65

potencijalnih kupaca, konkurenata, lanaca distribucije, trendova na tržištu, tržišnih i 

tehnoloških zahtjeva, kao i uslova za ulazak na tržište. Ukoliko je informacija negativna, 

uštedjeće se vrijeme, energija i troškovi za pozicioniranje na tržištu bez potencijala. 

Aktivnosti istraživanja tržišta mogu sprovoditi sektor za marketing u samom preduzeću, 

Odsjek za podsticanje konkurentnosti i izvoza ili specijalizovana agencija za istraživanje 

tržišta. Nakon što preduzeće definiše svoje ciljeve na planu izvoznog marketinga, 

potrebno je da definiše i potencijalna tržišta, u čemu će im pomoći istraživanje tržišta. 

Istraživanje tržišta je preduslov za izradu izvozne marketing strategije. 

Aktivnosti istraživanja tržišta imaju za cilj da odgovore na sljedeća pitanja: 

• Ko su kupci? 

• Gdje su locirani? 

• Ko su “glavni igrači” na tržištu? 

• Kako je tržište segmentirano? 

• Kakvi su modeli tražnje? 

• Kakvi su modeli tržišnog ponašanja? 

• Koji proizvodi se traže, u kojim količinama i kakvog kvaliteta? 

• Veličina tržišta? 

• Kakve su tržišne cijene? 

• Kakvi su trendovi na tržištu? 

• Kakvi su kanali distribucije? 

Istraživanje tržišta predstavlja proces prikupljanja informacija dizajniranih u skladu sa 

zahtjevima samih preduzeća. 

Prvi korak je definisanje ciljeva preduzeća u skladu sa naručenim istraživanjem i kakvi 

rezultati se očekuju.Ovo je korak od krucijalnog značaja, ukoliko želimo da istraživanje 

bude uspješno. 

Drugi korak se odnosi na sistematsko prikupljanje i analiziranje tržišnih informacija. 

Postoje dva načina (metoda) prikupljanja podataka: kancelarijsko (sekundarno) 

istraživanje i istraživanje na terenu (primarno). Njačešće se koristi kombinacija ova dva 

istraživanja. 

Kancelarijsko istraživanje (sekundarno) 

Kancelarijsko istraživanje se sastoji u proučavanju svih relevantnih štampanih izvora 

informacija. Uvijek je “osjetljivo” započeti neko novo kancelarijsko istraživanje, čak i 

kada će akcenat biti na istraživanju na terenu. Logična početna tačka za kancelarijsko 

istraživanje je poslovna biblioteka na temu izvoznog tržišta 

U ovoj fazi se sprovodi Opšte istraživanje tržišta. 

Ono podrazumijeva izradu tržišnih pregleda, trendova i sl. koji se odnose na ciljna 

izvozna tržišta. Obezbjeđuje podatke na kojima preduzeća mogu bazirati svoje izvozne 

strategije. Podaci se mogu kupiti od strane međunarodnih baza podataka, a neke 

66

trgovinske informacije se mogu dobiti i besplatno, ali treba imati u vidu da je neophodno 

određeno vrijeme za njiovo prikupljanje. 

Međutim, za najveći dio ključnih ažuriranih tržišnih informacija koje su neophodne 

preduzećima treba platiti. Ovi podaci se mogu kupiti, ili koristiti na osnovu upisnine 

(registracije), i predstavljaće vrlo važnu uslugu i praktičnu pomoć koju će pružati 

preduzećima Izvozni Informativni Centar. Za kupovinu ove informacione baze podataka 

pomoć donatora je dobrodošla, kao i tehnička pomoć, itd. 

Kada se završi kancelarijsko istraživanje i prikupe i analiziraju zahtjevi za 

informacijama,donijeće se određeni zaključci i dati preporuke.Analiza će pokazati 

postojanje šansi, kao i prijetnji na tržištu od strane novih konkurenata. 

Istraživanje na terenu (primarno) 

Sljedeći korak je istraživanje na terenu (primarno istraživanje). Ono je najvjerodostojnije 

i sprovodi se unutar ciljnog tržišta. Predstavlja potvrdu i dodatak informacijama 

prikupljenim u okviru kancelarijskog istraživanja. Ovo istraživanje bi trebalo da odgovori 

na specificirana pitanja koja se tiču izvoznog proizvoda, a odnose se na uslove, 

očekivanja i zahtjeve ciljnog tržišta.Na ova pitanja kancelarijsko istraživanje rijetko može 

dati odgovor. Npr, informacije o cijenama je vrlo često teško pribaviti na osnovu 

kancelarijskog istraživanja, izuzev kada se radi o organizovanom tržištu roba. 

Osnovni metodi za sprovođenje (primarnog) istraživanja na terenu su: 

1. Intervju “licem u lice” 

2. Telefonski intervju 

3. Anketa putem pošte 

4. Grupni sastanci 

5. Istraživanja 

Koji metodi će se koristiti zavisi od vrste proizvoda i zahtijevanih informacija.Osnovni 

instrument za istraživanje na terenu je Upitnik. Dizajniran je tako da se od ispitanika 

dobiju željene informacije, i temelji se na otvorenim i zatvorenim pitanjima, ili 

jednostavno može biti dizajniran kao vodič u dobijanju traženih informacija i mišljenja 

od strane ispitanika.Upitnici se mogu poslati poštom, faxom i e-mailom. 

Istraživanja na terenu uključuju istraživanje ciljnog tržišta.Prve informacije o 

konkurentnim proizvodima, cijenama, kanalima distribucije, maloprodajnim i 

promotivnim aktivnostima su manje vrijedne i ne mogu se dobiti iz štampanih izvora 

informacija. 

Istraživanja na terenu ne pružaju vrijedne informacije u odnosu na preciziranje zahtjeva u 

odnosu na ciljna tržišta, ali takođe se mogu koristiti za: 

* Ugovaranje sastanaka sa budućim izvoznicima 

* Identifikacija adekvatnih agenata/distributera/partnera 

* Organizacija posjeta pojedinim sajmovima (kao posjetioci ili učesnici) 

* Pomoć izvoznicima da dobiju informacije o ciljnim tržištima “iz prve ruke” 

67

* Poboljšati karakteristike budućih izvoznih proizvoda preduzeća 

U okviru aktivnosti koje vezane za izvozna istraživanja, od velikog značaja su sljedeća: 

• Istraživanja tržišta/industrijske grane/sektora 

Ovo istraživanje se odnosi na informacije o pojedinim tržišnim sektorima – njihovoj 

veličini, trendovima rasta, kanalima distribucije, maržama, konkurentima i sl. 

Realizacija ove aktivnosti pruža preduzećima osnovu za izradu detaljnog marketing plana 

u cilju pozicioniranja na tržištu. 

• Istraživanja koja se odnose na pojedina (odabrana) preduzeća 

Ova aktivnost obuhvata: procjena tržišnih potencijala pojedinog preduzeća; poređenje 

kvaliteta, cijena, itd. u odnosu na konkurenciju; dobijanje povratnih informacija od strane 

potencijalnih kupaca ili distributera na tržištu; preporuka budućih koraka. 

Ovo istraživanje pruža preduzećima jasnu sliku o njihovim potencijalima, mogućnostima 

i neophodnim akcijama. 

• Informacije koje se odnose na trgovinu 

Pružanje različitih informacija o carinskim procedurama, neophodnoj dokumentaciji, itd. 

za ulazak na izabrano izvozno tržište ili sl. Ove informacije omogućavaju preduzećima da 

izbjegnu/smanje čekanja na granicama ili određene troškove. 

2. Marka proizvoda / prepoznatljivost zemlje 

Aktivnost Rok 

Legalizacija i zaštita znaka „Made in Montenegro“ Prvi kvartal 2007 

Poziv preduzećima da uđu u proceduru dobijanja znaka ako je 

proizvod izvozno orjentisan 


Prikupljanje i analiza dostavljene dokumentacije Tokom 2007 god. 

Odobrenje za upotrebu znaka Tokom 2007 god. 

Organizacija promotivne kampanje „Made in Montenegro“ u 

inostranstvu 

3. Usluge dizajna proizvoda 

Aktivnost Rok 

Napraviti prijedlog moguće saradnje sa USAID-om u okviru 

MCP projekta 

Savjetovanje preduzeća kako da prilagode dizajn samog 

proizvoda i pakovanja u cilju međunarodne konkurentnosti 

Tokom 2007 god. 



68

4. Pomoć preduzećima u nastupu na međunarodnim sajmovima trgovine 

Aktivnost Rok 

Kreirati bazu informacija o najznačajnijim i najposjećenijim 

međunarodnim Sajmovima trgovine, koja će se stalno ažurirati 

Redovno obavještavanje klijenata, praćenje zainteresovanosti, 

odabir potencijalnih učesnika 

Prikupljanje i evaluacija marketing planova vezanih za nastup 

preduzeća na sajmu (odobravanje sredstava kroz grant šeme) 

Organizacija učešća (rezervacije, osmišljavanje grupnih i 

individualnih štandova, zakazivanje sastanaka i duge prateće 

aktivnosti) 

5. Organizacija Spoljnotrgovinskih misija 

Aktivnost Rok 

Sprovesti anketu o zainteresovanosti preduzeća da posjete ciljno 

izvozno tržište 



U zavisnosti od termina 

održavanja konkretnog 

događaja 



događaja 



događaja 

Oformiti grupu potencijalnih učesnika U zavisnosti od termina 


događaja 

Objava održavanja događaja u medijima U zavisnosti od termina 


događaja 

Organizovati sastanke „jedan na jedan“ sa preduzećima iz 

inostranstva uz aktivnu saradnju sa komercijalnim odsjekom 

crnogorske ambasade u toj zemlji 

IV Edukacija izvoznika 

1. Podizanje svijesti o izvoznom poslovanju 

Aktivnost Rok 

Izraditi program edukacije u cilju poboljšanja razumijevanja 

izvoznih procedura i prakse 



događaja 


Oformiti ciljnu grupu polaznika U zavisnosti od termina 

održavanja 

69

Unajmiti profesionalnog stručnjaka koji dobro poznaje ovu 

tematiku 

(potpisivanje Ugovora ili donacija – tehnička pomoć od strane 

međunarodnih institucija) 

2. Podsticanje izvoznika na učenje stranih jezika 

Aktivnost Rok 

Ugovoriti sprovođenje obuke sa profesionalnim predavačem ili 

sa npr. Institutom za strane jezike ili sl. 


održavanja 


Animirati izvoznike na učenje stranih jezika Tokom 2007 god. 

Unajmiti profesionalnog stručnjaka za sprovođenje programa U zavisnosti od termina 

održavanja 

Oformiti ciljnu grupu polaznika U zavisnosti od termina 

održavanja 

3. Praktična obuka 

Aktivnost Rok 

Razmotriti mogućnosti za saradnju sa npr. Ekonomskim 

fakultetom 


Animirati preduzeća – predočiti im koristi od ove mjere Prvi kvartal 2007 

Prijedlog studenata zainteresovanih za praktičnu obuku Prvi kvartal 2007 

Izbor studenata od strane Direkcije i samih preduzeća Prvi kvartal 2007 

Potpisivanje Ugovora između studenata i preduzeća Prvi kvartal 2007 

Uplata dijela nadoknade preduzećima za prijem studenata na rad Po završenoj aktivnosti 

V Promotivne Aktivnosti 

1. Štampanje publikacije „Vodič za izvoz“ 

Aktivnost Rok 

Prikupljanje informacija, tekstova i sl. na temu izvoza Prvi kvartal 2007 

Dizajniranje sadržaja publikacije Prvi kvartal 2007 

Štampanje i distribucija Prvi kvartal 2007 

70

Izrada publikacije: 

Publikacija bi trebalo da pokrije sljedeće oblasti / teme interesantne za izvoznike: 

• IZVOZNO POSLOVANJE – OSNOVE 

Izvozno poslovanje se odnosi na identifikovanje i iskorišćavanje prodajnih šansi 

preduzeća izvan domaćeg tržišta. Uspjeh na izvoznom tržištu predstavlja niz izazova 

kako zbog fizičke udaljenosti od klijenta – potrošača, tako i zbog svih nesigurnosti i 

nepoznanica jednog novog stranog okruženja. 

• TRANSPORT 

Veoma važan dio bilo koje izvozne transakcije predstavlja snadbijevanje klijenata – 

potrošača proizvodima na vrijeme, pod dobrim uslovima i po prihvatljivoj 

cijeni.Troškovi transporta mogu zahtjevati veći iznos novca za svaku pojedinačnu 

izvoznu narudžbu tako da je veoma korisno najprije odabrati najefikasniji metod 

transporta ( avio prevoz, pomorski prevoz, drumski prevoz), a takođe je vrlo važna stavka 

i tranzitno osiguranje. 

• NAČINI PLAĆANJA 

Postoje razni načini plaćanja, sa različitim stepenima sigurnosti za izvoznike. Izbor 

metoda će zavisiti od trenutnog položaja kupca i prodavca, konkurentskog pritiska, kao i 

od stepena sigurnosti kojeg zahtjevaju obije strane. 

Mogući načini plaćanja: 

• avans 

• kreditno pismo 

• otvoreni račun 

• akreditiv 

• FINANSIRANJE IZVOZA 

Ova oblast će obraditi različite izvore finansiranja koje preduzeća koriste u obavljanju 

izvoznih transakcija. 

Mogući izvori finansiranja: 

• Prekoračenje bakovnog računa 

• Uslovni ili projektni zajam 

• Diskontni računi 

• Faktoring 

• Klirinško plaćanje 

• Forfeting 

• Lizing 

71

• Osiguranje izvoznih kredita 

• KORISTI OD ORGANIZACIJE NASTUPA NA MEĐUNARODNIM 

SAJMOVIMA TRGOVINE 

Sajmovi trgovine su samo jedan od načina koji stoji na raspolaganju preduzećima, a 

preduzeća sama bi takodje trebala da razmotre i druge opcije kao što su poslovni 

susreti,imenovanje agenata i distributera i sl. 

Oblasti na koje treba naročito obratiti pažnju: 

-Razlozi izlaganja na sajmovima trgovine 

-Postaviti cilj 

-Početi sa pripremama ranije 

-Koji sajam odabrati 

-Veličina izložbenog prostora, lokacija 

-Dizajn štanda 

-Transport i skladištenje 

-Servisiranje i održavanje štanda 

-Osoblje 

-Promotivne aktivnosti 

• Na sajmu 

• Nakon sajma 

• Pripreme za sljedeću godinu 

• KORISTI OD ORGANIZACIJE POSLOVNIH SURETA 

Poslovni pregovori imaju najbolji učinak kada se realizuju lično i ovo je naročito 

značajno kada su u pitanju novi potrošači/klijenti gdje interesne strane prvo moraju 

upoznati jedne druge. Za uspostavljanje medjunarodne saradnje vrlo je važan lični 

kontakt. 

Većina sastanaka koje izvoznici sprovode/realizuju sa potencijalnim izvoznim 

potrošačima/klijentima trebali bi da se odigraju u zemljama potrošača/klijenta a 

inicijativu za organizovanje poslovnih sastanaka mora preuzeti izvoznik (prodavac). 

Veoma je važno da put u inostranstvo obezbijedi najbolje moguće rezultate što 

zahtijeva temeljnu pripremu i detaljno planiranje da bi dobar rezultat bio ostvaren. 

Oblasti na koje treba obratiti pažnju: 

-Planiranje putovanja 

-Vodjenje/realizacija sastanaka 

-Praćenje razvoja situacije, nadgledanje samog procesa 

• SMJERNICE ZA TRŽIŠNO ISTRAŽIVANJE 

• IZVOZNI MARKETING PLAN 

72

ANEKS 1 RJEČNIK MEĐUNARODNIH POSLOVNIH TERMINA I IZRAZA 

ANEKS 2 IZVOZNE PROCEDURE 

ANEKS 3 KORISNE ADRESE I LINKOVI 

2. Izbor „Najboljeg izvoznika godine“ 

Aktivnost Rok 

Raspisivanje oglasa za prijavu preduzeća Treći kvartal 2007 

Formiranje Komisije za evaluaciju prijava Treći kvartal 2007 

Prikupljanje i evaluacija prijava preduzeća Treći kvartal 2007 

Odabir najboljeg preduzeća Treći kvartal 2007 

Organizacija manifestacije proglašenja najboljeg izvoznika 

godine 

3. Dizajniranje Web sajta 

Aktivnost Rok 


Prikupljanje informacija za web sajt Prvi kvartal 2007 

Postavljanje na web sajtu Direkcije za razvoj MSP sekcije koja 

se odnosi na Odsjek za podsticanje konkurentnosti i izvoza 


Ažuriranje web sajta Tokom 2007 god. 

VI Realizacija inicijativa za podsticaj izvoza- analiza mogućnosti i šansi 

na tržištima u regionu 

1. Srbija i Kosovo 

Aktivnost Rok 

Organizovati Forum preduzeća koja izvoze u Srbiju – razmotriti 

eventualne probleme, zastoje i sl. 


Organizovati poslovne susrete preduzeća iz Crne Gore i Srbije Drugi kvartal 2007 

Organizacija učešća crnogorskih preduzeća na Sajmovima koji 

se organizuju u Srbiji 



događaja 

73

2. Regionalna tržišta 

Aktivnost Rok 

Analiza tržišta zemalja sa kojima CG ima potpisane Sporazume 

o slobodnoj trgovini. 


Fokus na tržište Italije, Rusije, Grčke, itd. Drugi kvartal 2007 

Identifikacija preduzeća koja imaju potencijal da se 

pozicioniraju na ovim tržištima 

Drugi kvartal 2007 

Prijedlog prioriteta i strategija za proboj na ciljna tržišta Drugi kvartal 2007 

Uspostavljanje kontakata sa komercijalnim odsjecima 

crnogorskih ambasada u tim zemljama ili angažovanje lokalnih 

konsultanata po Ugovoru 

3. Izrada programa uvozne supstitucije 

Aktivnost Rok 

Konsultacije sa preduzećima i maloprodajnom mrežom, 

ugostiteljskim sektorom i sl. i izrada detaljnog programa 

aktivnosti 

Izrada programa podsticanja upotrebe domaćih (lokalnih) 

resursa za izvozno orjentisanu industriju 

Drugi i treći kvartal 2007 


Drugi kvartal 2007 

VII Prijedlog projekata Direkcije za razvoj MSP u cilju podsticanja 

izvoza 

1. PROJEKAT - FINALNI PROIZVOD 

Aktivnost Rok 

Raspisivanje oglasa za prijavu preduzeća 


Pružanje pomoći preduzećima pri istraživanju tržišta, promociji Prvi kvartal 2007 

proizvoda, izradi propagandnih materijala i sl. 

Upućivanje preduzeća na korišćenje usluga naučnih institucija i/ili 


drugih subjekata u razvoju finalnog proizvoda i njegove legalizacije 

na tržištu 


74

Prikupljanje i evaluacija prijava preduzeća Prvi kvartal 2007 

Odobravanje sredstava Prvi kvartal 2007 

2.PROJEKAT - ZAJEDNIČKI PROIZVOD 

Aktivnost Rok 

Pomoć pri organizovanju Udruženja i ostale predradnje 

(savjetodavne usluge, usluge obrazovanja i sl.) na povezivanju 

preduzetnika u svrhu stvaranja zajedničkog proizvoda ili usluge. 


Raspisivanje oglasa za prijavu preduzeća 


Pružanje stručno-konsultantskih usluga u dijelu marketinških 


planova i sličnih analiza ekonomsko-finansijske opravdanosti 

povezivanja. 

Upućivanje na ovlašćene institucije radi ispitivanja, atestiranja i sl. 

proizvoda 





Podrška marketinških aktivnosti: istraživanja tržišta, promotivne 

i medijske prezentacije, učestvovanje na sajmovima, izrada web 

stranica, kataloga, promotivnog materijala , dizajna i 

standardizacije zajedničkog proizvoda i sl. 

3.PROJEKAT - NOVI PROIZVOD 

Aktivnost Rok 


Raspisivanje oglasa za prijavu preduzeća Prvi kvartal 2007 

Pružanje stručno-konsultantskih usluga u dijelu marketinških 

planova, razvoja novih i poboljšanja postojećih tehnologija 


Upućivanje na ovlašćene institucije radi ispitivanja, atestiranja i sl. 

proizvoda 


Pomoć u dizajnu proizvoda, sprovođenju marketinških aktivnosti, i 

sl. 


Podsticanje preduzeća na uvođenje inovacija, korišćenje licenci, 

patentiranje proizvoda i sl. 



75



4.PROJEKAT – DOMAĆI PROIZVOD 

Aktivnost Rok 

Raspisivanje oglasa za prijavu preduzeća Prvi kvartal 2007 

Pomoć pri uvođenju u proizvodnju proizvoda u cilju smanjenja Prvi kvartal 2007 

uvoza 

Pomoć pri istraživanju tržišta, marketinškim aktivnostima i učešću 


na sajmovima, a sve u cilju promocije proizvoda koja nose oznaku 

«Made in Montenegro» 

Podsticanje preduzeća da povećaju ponudu domaćih proizvoda Prvi kvartal 2007 

inostranim turistima – “nevidljivi izvoz” 




76

TERMINSKI PLAN AKTIVNOSTI (OKTOBAR - DECEMBAR 2006) 

Aktivnost Cilj Rok 

Kreiranje baze Svaka ciljna grupa Direkcije detaljno Treći kvartal 2006 

podataka o obrađena (Preduzeća svrstana u A, B, C i D 

preduzećima kategorije ) 

Ispitivanje potreba Osnivanje Izvozno- Informativnog Centra Treći kvartal 2006 

klijenata 

informacijama, 

za 

ciljnim tržištima i sl. 

Promocija izvoza u Članci i promocija u medijima, kao i na web Treći kvartal 2006 

medijima 

sajtu Direkcije 

Izrada različitih Održavanje 5 regionalnih radionica Treći kvartal 2006 

programa edukacije 

Posjete preduzećima Svakog mjeseca posjetiti 10 preduzeća; 2 da 

postanu novi klijenti Direkcije 


Prikupljanje tema i Štampanje prvog broja Treći kvartal 2006 

informacija za 

publikaciju “Vodič 

za izvoznike” 

Kreirati 

Odobravanje npr. 15 Marketing planova Treći kvartal 2006 

metodologiju izrade godišnje 

marketing planova 

Konsultacije sa Izrada programa uvozne supstitucije Treći kvartal 2006 

preduzećima u vezi 

izrade programa 

uvozne supstitucije 

Prikupljanje 

informa cija 

neophodnih za 

istraživanje 

regionalnog tržišta 

I analiza tržišta zemalja sa kojima CG ima 

potpisane Sporazume o slobodnoj trgovini. 

II Fokus na tržište Italije, Grčke, itd. 


77

PRIJEDLOG KADROVSKOG POTENCIJALA 

Da bi se sproveo ovaj ambiciozni program podsticaja i razvoja izvoza, Odsjeku za 

podsticanje konkurentnosti i izvoza će biti neophodni zaposleni sa odgovarajućim 

znanjem i vještinama. Potrebna stručna pomoć u potpunosti nije dostupna u Direkciji za 

razvoj MSP, tako da će nam biti potrebna obuka kadrova i razvojni programi u vidu 

tehničke pomoći od strane međunarodnih institucija. 

U skladu sa međunarodnom praksom i iskustvima, predlažemo sljedeći sastav kadrova: 

1. Menadžer Odsjeka za podsticanje konkurentnosti i izvoza 

• Biće odgovoran za ukupne aktivnosti i planiranje u Odsjeku 

• Sprovodiće ključne aktivnosti kako bi se preduzećima pružila efektivna podrška; 

efikasno pozicioniranje Odsjeka unutar Direkcije, kao i unutar postojećeg 

institicionalnog okvira; pratiće učinak i razvoj kadrova 

• Biće u stalnom kontaktu sa institucijama kao što su Ministarstvo ekonomije, 

Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, 

Privrednom komorom, biznis asocijacijama i udruženjima, preduzećima, itd. 

2. Menadžer izvoznog informacionog centra 

• odgovoran je za sakupljanje i analizu tržišnih informacija i materijala dostupnih u 

centru. 

• Pribavljanje materijala relevantnih za potrebe preduzeća, Direkcije i ostalih 

institucija; pomoć preduzećima u analiziranju i razumijevanju informacija 

• Uspostavljanje dobrih odnosa sa preduzećima, biznis asocijacijama i udruženjima, 

itd. 

3. Izvozni savjetnici 

• Odgovorni su za pomoć i informisanje preduzeća, kao i za implementiranje 

izvoznog marketing plana 

• Razvijaju odnose sa portfoliom klijenata; razumiju njihove sposobnosti i planove; 

pomažu im u procesu pripreme za izvoz, u tržišnom istraživanju, odabiru tržišta i 

pravljenju akcionog plana; 

• Omogućavaju da relevantni servisi Direkcije budu na usluzi klijentima; promovišu 

servise Direkcije; identifikuju potrebne obuke i predlažu nove programe 

• Uspostavljaju odnose saradnje sa sadašnjim i potencijalnim izvoznicima, biznis 

asocijacijama kao i sa drugim institucijama 

Uloga menadžera iz druguh sektora Direkcije (parcijalna uloga) 

• odgovorni za organizaciju programa obuke, promotivnih događaja kao i odnose s 

javnošću ovog odsjeka 

78

• planiranje i upravljanje obukom, organizacija seminara, radionicama, uticaj na 

spoljašnje aktivnosti (trgovinski sajmovi, misije trgovine i sl. ); 

• održavanje i ažuriranje web sajta Direkcije koji se odnosi na Odsjek za podsticanje 

konkurentnosti i izvoza, štampanje promotivnog materijala Odsjeka, itd 

Veza sa Euro Info Korespondentnim Centrom: 

U okviru Direkcije za razvoj MSP od 2002.god. egzistira Euro Info Korespondentni 

Centar Crne Gore (EICC) koji je dio Euro Info mreže koja se sastoji od oko 300 sličnih 

centara sa oko 1,600 zaposlenih u 44 zemlje. Efekat ovako široko rasprostranjene mreže 

je jedna od ključnih prednosti Euro info centara, koji su međusobno i u kontaktu sa 

Evropskom Komisijom preko elektronske mreže koja se administrira u Briselu. Uloga 

koju su Euro info centri u zemljama kandidatima sa pristup EU imali u predpristupnom 

periodu, t.j. priprema preduzeća iz ovih zemalja za nastup na velikom evropskom tržištu 

je od strane Evropske Komisije ocijenjena vrlo značajnom. Jedna od osnovnih i najviše 

traženih usluga koju EICC Crne Gore i Euro info centri uopšte pružaju preduzetnicima je 

usluga traženja poslovnih partnera. 

Kako je ta, kao i ostale usluge EICC-a koje se sastoje od pružanja praktičnih informacija i 

pomoći MSP komplementarna sa budućom ulogom Izvoznog informativnog centra, 

potpuno je prirodno povezati ih i objediniti sa uslugama koje bi pružao Izvozni 

Informativni Centar, t.j. to bi bila jedinstvena baza čime bi se iskoristili postojeći 

kapaciteti (oprema, zaposleni, postojeća baza podataka). 

Time bi se u okviru Direkcije formirala jedna Centralna informativna tačka koja bi 

omogućila klijentima pristup svim neophodnim tržišnim informacijama, podršku pri 

izvoznim aktivnostima, kao i pomoć preduzećima da iskoriste svoje resurse na najbolji 

mogući način. 

Aktivnosti na čijoj realizaciji je moguća zajednička saradnja osoblja Odsjeka za 

podsticanje konkurentnosti i izvoza i EICC: 

• Pomoć u sprovođenju istraživanja o potrebama i zahtjevima preduzeća za 

informacijama, kao i drugih zainteresovanih institucija / organizacija, vezanim za 

osnivanje Izvoznog Informativnog Centra 

• Prikupljanje informacija o neophodnim sertifikatima i standardima kvaliteta koje 

izvozno orjentisana preduzeća treba da posjeduju 

• Prikupljanje i analiza dostavljene dokumentacije za dobijanje znaka „Made in 

Montenegro“ 

• Pomoć u kreiranju baze informacija o najznačajnijim i najposjećenijim 

međunarodnim Sajmovima trgovine, koja će se stalno ažurirati 

79

• Redovno obavještavanje klijenata o aktuelnim Sajmovima, praćenje 

zainteresovanosti, odabir potencijalnih učesnika 

• Prikupljanje informacija, tekstova i sl. na temu izvoza za štampanje „Vodiča za 

izvoznike“ 

• Organizacija poslovnih susreta preduzeća 

• Kreiranje mailing liste crnogorskih izvoznika koja bi služila za: 

• distribuciju redovnih publikacija EICC-a (EICC bilten), 

• distribuciju specijalizovanih publikacija EICC-a (fact-sheetovi i brošure o temama 

koje su interesantne za crnogorske izvoznike), a koje mogu uključivati: 

• analize interesantnih stranih tržišta, 

• propise i zakonsku regulativu interesantnih stranih tržišta, 

• ponude za saradnju stranih preduzeća itd. 

• uključivanje u projekat EICC klub - Internet dnevne vijesti, koji dnevno 

izvještava naše pretplatnike o: 

• tenderima na prostoru bivše Jugoslavije 

• poslovnim ponudama za saradnju 

• novostima iz Evropske Unije (sa akcentom na MSP) 

• poslovne vijesti iz bivše Jugoslavije 

• novim proizvodima i uslugama na tržištu 

• informacije o novim preduzećima 

• informacije o privatizaciji 

80

Podsticanje konkurentnosti i izvoza - strateÅ¡ki i operativni plan

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?