Jasenovacke zrtve - Jovan Mirkovic - KrajinaForce

Jovan Mirković: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAČKIM LOGORIMA
Jasenovac Đorđa Miliše iz 1945. godine, 403 Grad mrtvih - Jasenovac 1943 Milka Riffera
iz 1946. 404 i dr. Ovde bi se takođe mogla ubrojiti i knjiga dr. Nikole Nikolića, 405 osobito
opisi duševnih oboljenja (psihoneuroze).
403Đorđe Miliša, U mučilištu - paklu Jasenovac, Zagreb, Nakl. piščeva, tisak Hrvatskog tiskarskog zavoda,
1945, 325. Ovo je jedno od prvih dela memoarske literature na temu logora Jasenovac (autor ga naziva:
logor Jasenovac - Stara Gradiška). Stoga, osim šta je autor vičan peru (novinar s istančanim osećajem
zapažanja, ne samo onog šta je lično doživljavao), ovo delo ima značaj i dokumenta - izvora, svedočenja
neposrednog učesnika sa još u svesti svežim sećanjima na događaje. Iako je još na lečenju od posledica
logora, fizički i psihički iscrpljen, bez ikakvih pribeležaka ili dokumenata, autor, na osnovu svojih utisaka,
koristeći slobodu u interpretaciji za ovu vrstu literature, daje slike grube stvarnosti koja je prevazilazila
svako moguće poimanje.
O strahotama logora on kaže (str. 10): "Sve što se piše i uopšte napiše o logoru Jasenovcu, tek može biti
blijeda slika, nimalo uvećana, već samo nikad dovoljno i ukupno prikazano" i (str. 11.): "Sve ono, što
ljudsko oko do tada nije vidjelo na zemlji ovoj, vidjelo je u toj krvavoj tami..."
O Milišinoj knjizi i značaju za obradu logora Ivan Medved u članku Jugoslavenska povijesna literatura o
logoru Stara Gradiška (SPZ, 23/1986/1-2, 173-186,) na str. 177.) kaže: "Autor na temelju svojih osobnih
sjećanja i utisaka piše o strahotama i jasenovačkog i starogradiškog logora. Neki zapisi imaju i određenu
književno-umjetničku vrijednost, jer se autor ne zadovoljava u njima samo vanjskim opisom logorskih
zbivanja nego pokušava proniknuti i u psihu nekih logoraša, kao i nekih animatora terora. Knjiga nije pisana
sa znanstvenim pretenzijama, ali svakako predstavlja vrijedan dokument s kojim će ozbiljno morati
računati svaki onaj koji se bude prihvatio monografske obrade logora Stara Gradiška" (i Jasenovac, nap.
JM).
404Milko Riffer, Grad mrtvih. Jasenovac 1943. Zagreb, Nakladni zavod Hrvatske, 1946,* 191. Drugo izdanje:
Jasenovac, Spomen-područje, 1981. Delo je, kako piše autor na zadnjoj stranici "Započeto u Beču,
nastavljeno u Zagrebu, završeno u Borovu u jesen 1945". Autor iznosi niz doživljaja i impresija koje
označavaju relativno "mirno" razdoblje logora od oktobra 1942. do oktobra 1943. godine. Iako nastalo isključivo
na osnovu autorovih sećanja i pripada po svim elementima u tzv. memoarsku literaturu, radi vremenske
blizine i svežine sećanja pominjemo ga i u ovom delu o izvorima u užem smislu (pogotovo imajući
u vidu i kvalifikaciju autora, da je kao lekar imao mogućnosti uvida u niz zbivanja u logoru).
* U Bibliografiji ČSP 1-2/1989. navedeno je ovo izdanje, a u istoj Bibliografiji ČSP u broju 1/1970. navedeno je: god. izd. 1964,
str. 194. (ovo drugo je verovatno greška)
405Nikola Nikolić, Jasenovački logor, Zagreb, Nakladni zavod Hrvatske, 1948, 456. Dokumentarni istorijat
jasenovačkog logora s posebnim osvrtom na sredstva i načine ubijanja ljudi i o psihoneurozama logoraša
(o čemu je, naravno, kao lekar mogao dati stručni sud). Pisano je na osnovu ličnih doživljaja autora i
iskaza drugih zatočenika. Dat je pregled osiguranja logora, te hronologija nekih masovnih zločina i nekih
pojedinačnih umorstava. U predgovoru izdanja Jasenovački logor smrti (Sarajevo, Oslobođenje, s.a.
84