Jasenovacke zrtve - Jovan Mirkovic - KrajinaForce

Jovan Mirković: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAČKIM LOGORIMA
vlast formalnopravnim propisima ozakonjuje sistem terora. 7 U organizovani sistem terora
spadaju i koncentracioni logori.
Ustaše su organizovale "čitavu skalu različitih sabirališta i logora već prema svrsi
za koju su bili namjenjeni". 8 Iako je tek 25.11.1941. formalno donesena "Zakonska odredba
o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore"
9 mnogi od "logora smrti" već su postojali, pa čak bili i likvidirani (Slana i Metajna na Pagu,
"Danica" u Koprivnici, Jadovno kod Gospića, Kruščica kod Travnika). "Prve koncentracione
logore Pavelić je preuzeo od Banovine Hrvatske i bivšeg jugoslavenskog režima",
10 a prvi koga ustaše formiraju polovinom aprila 1941. godine je "Danica" u Koprivnici.
11 Maja 1941. osnovan je logor Jadovno kome je dodeljena uloga da se u njemu vrše masovne
likvidacije, 12 a ovu funkciju imao je i logor Slana na otoku Pagu. U ovim gubilištima
likvidirani su i zatočenici ne samo iz logora Gospić, već iz "Danice" i dr.
Ustaše, ustvari, osnivaju čitav sistem logora: "Danica" u Koprivnici, Kerestinec, Lepoglava,
Gospić sa Jadovnim, Kruščica, Caprag, Loborgrad, Sisak, Jastrebarsko, Tenje, Slana,
Đakovo, Gornja Rijeka, Feričanci, Vinkovci, Slavonska Požega, Bjelovar, Jasenovac, Stara
Gradiška i dr., ukupno 24 logora. 13
Zbog italijanske reokupacije demilitarizovane zone uslovljene razvojem narodnooslobodilačkog
ustanka (započeta 15.8.1941.), ustaše su morale brzo likvidirati logore Go-
7 O sistemu ustaškog zakonodavstva vidi: Nada Lazić, Ustaško kazneno zakonodavstvo i njegova primjena u
Slavoniji 1941. Okrugli stol "Jasenovac 1986", 65-78. Jedna od formi terora bila je i sudstvo. U NDH je postojao
čitav niz specijalnih sudova: "Deset izvanrednih narodnih sudova, deset prijekih sudova, dvanaest pokretnih
prijekih sudova i dva velika izvanredna narodna suda" (Šime Balen, Pavelić, Zagreb, 1952, 61). Samo
sudac Ivica Vidnjević, (isto, 74) predsednik Pokretnog prijekog suda Zagreb I izrekao je, kažu, preko 2
000 smrtnih presuda.
8 Mirko Peršen, Ustaški logori, Zagreb, 1952, 29.
9 Isto, 19-20. Tekst "Zakonske odredbe".
10 Isto, 37.
11Narcisa Lengel-Krizman, Logori za Židove u NDH, u: Antisemitizam, holokaust, antifašizam, Zagreb,
Židovska općina, 1996, 92-102, na str. 97; Ista, Kronologija židovskog stradanja 1938-1945, u: Isto, 247-
256, na str. 247; Zdravko Dizdar, Logori na području sjeverozapadne Hrvatske u toku drugog svjetskog
rata 1941-1945, Zagreb, ČSP, 1-2/1990, 96.
12 Peršen, o. c., 42.
13 Isto , 82.
8