Jasenovacke zrtve - Jovan Mirkovic - KrajinaForce

Jovan Mirković: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAČKIM LOGORIMA
UMESTO PREDGOVORA
(SISTEM JASENOVAČKIH KONCENTRACIONIH LOGORA)
A nas Gospode svakog dana razapinju
na ovaj krst jasenovački.
(Đorđe Radišić OČI TRAVA)
Na teritoriji Jugoslavije u II svetskom ratu postojao je 71 koncentracioni i sabirni
logor i 329 istražnih i drugih zatvora. Jugosloveni su bili zatočeni i u 69 različitih logora
van granica Jugoslavije .1
Koncentracioni logor Jasenovac je po broju ubijenih zatočenika bio najveće gubilište
na tlu Jugoslavije. Od 1 706 0002 izgubljenih života u ratu3 nekoliko stotina hiljada je
ubijeno u Jasenovcu. 4
1Nikola Živković, Pitanja za dalja istraživanja, "Naše teme", 9/1986, 1312-1314, na str. 1312; Isti, Antun
Miletić, Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945, Dokumenata, VIG, 1/1986, 333-335. Branislava Milošević:
Prezentacija Spomen-područja - muzeja koncentracionih logora, Okrugli stol »Jasenovac 1986«, Jasenovac,
Spomen područje, s.a., 274.
2Ljudske i materijalne žrtve u ratnom naporu 1941-1945. Reparaciona komisija pri vladi FNRJ, Beograd,
(1946.), 9.
3O stvarnim ratnim gubicima vidi i druga mišljenja: Kočović, Žrtve Drugog svetskog rata u Jugoslaviji
(1,014.000), Žerjavić, Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, (1 027 000). O broju od
1,700.000 vidi i: Vladeta Vučković, Žrtve rata, »Naša reč«, London, br. 368, oktobar 1985. (prema: Ljubo
Boban, Kontraverze iz povijesti Jugoslavije, 2 /dalje: Kontraverze, Školska knjiga, Stvarnost, Zagreb, 1989,
409-412); Životije Đorđević, Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svetskom ratu (1 838 000).
4Anđelko Barbić:, Prilozi problematici istraživanja žrtava u KCL Jasenovac od 1941. do 1945. Slavonski povijesni
zbornik (dalje: SPZ), 25 (1988.) 1-2, 81-97. Isti, Metode mučenja i oblici likvidacije u KCL Jasenovac,
Zbornik CDISB, 22 (1985.) 1, 153-178, nap. 2, str. 154-155. Barbić, posebno u prvom prilogu, navodi
podatke u literaturi o broju žrtava, a koji se kreću u relaciji od 400 000 do 800 000. Najčešće se navodi podatak
o 700 000 stradalih. Ima i minimizatora koji govore o 40 000 (kardinal Kuharić na komemorativnoj misi
za Alojzija Stepinca 10.2.1981; I. Supek i F. Tuđman: 50 000; (prema: Antun Miletić, Koncentracioni logor
Jasenovac 1941-1945, Dokumenta, knj. 1, nap. 11, str. 38; vidi i nap. u ovom radu: 809 i 815, pa do onih koji
govore preko 1 000 000 (Terzić, Bulatović i dr., vidi nap. 817 i 1020. I jedni i drugi ističu u prvi plan žrtve
svoje nacionalne pripadnosti.
6