Jasenovacke zrtve - Jovan Mirkovic - KrajinaForce

Jovan Mirković: OBJAVLJENI IZVORI I LITERATURA O JASENOVAČKIM LOGORIMA
zaboravljaju, 705 Zbornik o Zagrebu 1941-1945, 706 Za čoveka, 707 Hiljadu devetsto četrdeset
prva, 708 Žene Hrvatske u NOB, 709 Žene BiH u NOB710 i dr. 711
grobnica u šumama Predore (404-407); Dragoje Lukić, Čuvajte nam djecu - čuvajte rođene (408-418); Jelica
Ivanović-Erceg, Vjerovali smo da će dan slobode doći (419-430); Radoslava Blagojević-Sirovina, Pusto selo
Pucari ljeta 1942. (443-446); Mileva Perović-Dakić, Stradanja naroda sela Kijevaca u 1942. godini (447-
452): Ostoja Bulić, Selom će se oriti pjesma i igrati kolo kozaračko (453-456); Dušan Balaban, Pobjegli smo
iz logora Jasenovac (474-478); Mubera Berka Karabegović-Osmić, Godinu dana u ustaškim logorima smrti
(479-490); Mihajlo Desančić, Uspjeli smo ipak pobjeći iz Jasenovca (544-548); Nada Crnogorac, Te noći
umoriše Radmilu, Bosu, Ljubicu i Maru (567-578); Dušanka Dragić-Batić, Povratak iz fašističkog pakla rođenoj
Kozari (608-616); Rade Kesić, Živih više nije bilo (642-645); Ljubo Vranješ, Luburić je donosio smrt sa
sobom (549-561); Đoko Mijić, Masakr nad Kozarčanima u Hrvatskoj Dubici (499-505); Isti, Iz Jasenovca
preko Slavonije do Kozare (510-513); Lazarka Vranješ, Niko ni riječi (564-566); Ista, Ne, ne bojim te se!
(579-581); Ista, Opet na slobodi među partizanima (591-597); Simo Kotur, U koloni smrti (491-495); Isti, U
jasenovačkom mučilištu (506-509); Isti, Bjekstvo sa gubilišta u Gradini (530-534).
705Ljudi i događaji koji se ne zaboravljaju, knj. 1, Zagreb, Novinsko izdavačko poduzeće, 1961. U sećanju
Feliksa Hiršl, Dvije partije šaha, autor opisuje kako je 1942. godine uspešno organizovao beg sedam zatočenika
logora Jasenovac.
706Zagreb 1941-1945. Zbornik o Zagrebu, knj. 1, Zagreb, Spektar, 1972. Objavljeno je sećanje Emila Vičića,
Ulazak u Jasenovački logor 1941. (str. 347-348.). Autor opisuje ulazak u logor po zadatku, kao član jedne domobranske
komisije i uspostavljanje veze s Franjom Beretinom, tehničarem na službi u logoru, preko koga je
dostavio neke lekove za logoraše. U nizu sećanja pominje se inženjer (?) Berettin, ali kao zapovednik radova
na nasipu, dok se tehničar Beretin u drugim sećanjima ne pominje.
707Za čoveka. Zbornik zapisa i dokumenata iz Narodne revolucije, Zagreb, RO SRVIH, 1957, 582. Uz članak
Zdenka Leontala, Logori, koji predstavlja ustvari dokumentovani prikaz logora (str. 67-106.), objavljen je na
str. 107. pozdrav delegata II zasedanja AVNOJ-a upućen zatočenicima u tamnicama i logorima i ilegalnim
borcima neoslobođenog područja (Pozdrav AVNOJ-a, str. 107). U vezi s ovim dokumentom upor. Asim Gruhonjić,
Kako su odluke AVNOJ-a dospele među logoraše Jasenovca, "Politika", br. 19452 iz 1967. (prema
pričanju Riste Stepanovića). U zborniku Za čoveka objavljen je i odlomak iz knjige Jezera na planini Anđelke
Martić pod naslovom Zapis o braći (100-111) te sećanje Dane Miličević.
708 (Hiljadu devetsto četrdeset prva) 1941-1942. u svjedočenjima učesnika NOB, Vojnoizdavački zavod JNA,
Beograd, 1975. (25 knjiga). Svjedočenja o jasenovačkim logorima: Dušanka Kovačević, Banjalučanke između
Crne kuće i logora u Staroj Gradiški (knj. 11, str. 271-275); Miloš Carević, U Jasenovcu, logoru zločina (knj.
22, str. 229-244); Martin Šimić i Mato Jakšić, Od Jasenovca do Handelskeja i slobode (knj. 24, str. 559-604);
Simo Vidović, Zatočenik logora smrti u Jasenovcu i bjekstvo na slobodu (knj. 21, 338-357); Stevo Cvetković
Pop, Iz ilegalstva u Jasenovački logor i bijeg u partizane (523-542); U nekim sećanjima na dane okupacije i
ustanka pominju se i stradanja stanovništva u jasenovačkim logorima. Takvi zapisi su: Milan Prodanović,
140