18.01.2013 Views

PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hana Younis, Skice porodičnog života u Sarajevu posljednjih decenija osmanske vladavine<br />

Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 33-68.<br />

zemalja upravo na trgovačku elitu iz reda hrišćana koji u ovom periodu stiču osnovu<br />

svog kapitala. 136<br />

Kirije kao i cijene kuća su <strong>za</strong>visile od veličine kuće, ali i mjesta na kojem se nalazi.<br />

137 Pored prostora <strong>za</strong> stanovanje tu su još avlija i bašta. Svaka imućnija porodica<br />

je imala dvije avlije, žensku i mušku, a između njih nalazio se zid. Budući da je<br />

kuća predstavljala prostor u kojem se žena kretala, bio je uređen tako da ona makar<br />

prividno ima osjećaj izlaska u prirodu.<br />

SKETCHES OF FAMILY LIFE IN SARAJEVO<br />

IN THE LAST DECADES OF OTTOMAN RULE<br />

Hana Younis<br />

Summary<br />

In <strong>Sarajevo</strong> in the last decades of the Ottoman rule, there were many instances<br />

of modernisation of the Ottoman society and a growing influence of Western European<br />

countries. It was particularly visible in public life; i.e. shops began resembling,<br />

more and more, those in major European centres. Consequently, the structure of population<br />

in the city gradually changed.<br />

Changes of family life had a particularly strong social component, since the wealthier<br />

families could afford to adopt these new habits and customs, while the poorer<br />

segments of population continued with traditional family life. In the structure of<br />

families in <strong>Sarajevo</strong> in the first half of the 19 th century, there was a process of disso-<br />

136 Giljferding smatra da su “Dvije-tri stolice i jedan sto u kući znak (su) prosvijećenosti...”<br />

A. F. Giljferding, Navedeno djelo, 83.<br />

137 Navest ćemo samo da je kirija <strong>za</strong> kuću koju je austrijska vlast iznajmila <strong>za</strong> potrebe konzulata<br />

iznosila do 1862. godine 50 forinti, nakon čega je povećana na 80 forinti na godinu.<br />

Porodica Jeftanović prodala je jednu kuću godine 1868. i <strong>za</strong> nju dobila 290 dukata, dok je<br />

Dedaga Čengić kupio od Topal Osman-paše 1869. godine imanje, <strong>za</strong> 6.500 dukata, današnje<br />

naselje Čengić-Vila, koje se sastojalo od vile i velikog polja sa obje strane puta. Vidi; ABiH,<br />

AUGKR, 745/62.; IASA, Porodični fond, Zbirka porodice Jeftanović, kutija br. 2.; Fra Grga<br />

Martić, I<strong>za</strong>brani spisi - Zapamćenja, <strong>Sarajevo</strong>, 1956, 229.<br />

67

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!