PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

Hana Younis, Skice porodičnog života u Sarajevu posljednjih decenija osmanske vladavine
Prilozi, 36, Sarajevo, 2007, str. 33-68.
biti “primoran, da je odstrani” tako što će “napraviti zid ili pregradu od tahte (daske),
tako, da se ne mogu vidjeti žene.” 125
Ovdje je potrebno naglasiti da kuća ne predstavlja samo objekat u kojem se
stanuje. 126 Ona je ogledalo porodice i u svom imenu podrazumijeva njeno postojanje.
127
Vlast se nije miješala u unutrašnji raspored niti veličinu građenja kuće. Međutim,
godine 1866. se oglasila, po drugi put, putem zvaničnog lista Bosna, sa odredbama
o gradnji kuća u kojima saopštava način gradnje ili renoviranje objekata, posebno
u Sarajevu. Dotadašnji ustaljeni način gradnje i renoviranja stavlja se van snage,
te “svaki sahibija od miljkova kad bi htio kuću ili drugu kakvu zgradu da podigne, ili
opravlja bilo to malo ili veliko zdanje, treba to najprije ovom medžlisu beledijskom
da javi i ruhsat teskeru izdatu na temelju pregledanja inđinerskog, da izvadi.” 128 Kao
što se vidi, za izgradnju kuće ili njen popravak bila je potrebna posebna dozvola
koja se dobivala nakon izlaska na lice mjesta stručnog lica koje je Medžlis beledije
određivao, što možemo smatrati kao početak regulacionog plana i zakonske gradnje
u Sarajevu. Ne začuđuje da je ova naredba ponavljana više puta, s obzirom da je
Medžlis beledije poštivanjem ove naredbe morao biti upoznat sa svim novoizgrađenim
objektima. To je ukazivalo na imovinsko stanje njihovih vlasnika i porez koji će
ubuduće plaćati, pa je logično izbjegavanje ove obaveze. Dozvola nije bila potrebna
samo za gradnju novog objekta, ona je bila obavezna i za njeno renoviranje. 129
125 Otomanski gragjanski zakon, &1202; Bitno je naglasiti da je komšija prema istom članu
smio gledati u baštu s obzirom da se “bašta ne ubraja (se) u prostoriju, gdje se žene obično
zadržavaju.”
126 Kuća ima više značenja kao što su: moral, mjesto ustaljivanja, mjesto gdje se porodica
okuplja, ali i materijalnu stranu, pa kuća podrazumijeva i posjed tj. mjesto ulaganja. Vidi:
Filip Arijes, Žorž Dibi, Istorija privatnog života, 4, 246-248.
127 U jednom od pisama majke Vase Hadžiristića iz Beča, ona se žali svom sinu na izbor
mlade i pita: “Zar nisi mogao oženiti neku djevojku iz Jelića ili Fufića kuće”. Dakle, stara
hadžinica ne bira djevojku nego kuću s kojom će se prijateljiti. A pojam kuća upotrijebljen
je kao sinonim za postojanje same porodice. IASA, Porodični fond, Zbirka porodice Hadžiristić,
privatna pisma, kutija br.1.
128 Bosna, I; br. 2, Sarajevo, 23.05. i 04.06.1866, 1.
129 Godine 1865. Mustafa Čeberdžija, iz Koropović mahale, dobio je dozvolu za renoviranje
dijela kuće. Ovu dozvolu Mustafa je platio tri groša. Slučaj Mustafe jasno nam ukazuje da
je zakonska regulacija izgradnje stambenih objekata polako počela da se praktikuje. IASA,
Zbirka ACTA TURCIKA, kutija br. 5, dokument br. 196.
65