PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hana Younis, Skice porodičnog života u Sarajevu posljednjih decenija osmanske vladavine<br />
Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 33-68.<br />
je “uoči utornika troje djece, dvoje muške i jedno žensko. Svo troje djece nalazi se u<br />
životu,” 61 objavio je zvanični list Bosna. Naredne godine nekoliko puta se desilo da<br />
je rođeno više od jednog djeteta. Jedna od sretnih majki bila je žena Šaćirage Jakupovića<br />
koja je rodila trojke. 62<br />
I pored tradicionalnih poimanja da su djeca nužno potrebna <strong>za</strong> sretan brak, <strong>za</strong>čuđujuće<br />
je da porodice nisu bile mnogobrojne. Prema proračunu Gustava Temela, austrijskog<br />
konzula, godine 1865. na jednu kuću u Sarajevu otpadalo je po sedam duša,<br />
dakle roditelji i petoro djece. 63 U ostalom dijelu Osmanskog carstva, prosječna porodica<br />
je imala od četiri do sedam članova. 64 Na <strong>za</strong>ključak da je brojnost porodice bila<br />
slična i u prethodnim desetljećima navodi nas pisanje Bašeskije koji smatra da u posljednjim<br />
decenijama XVIII i početkom XIX stoljeća prosječna porodica u Sarajevu<br />
ima po troje djece. 65 Strani podanici također nemaju velike porodice. Tako je u Sarajevu<br />
godine 1868. austrijski konzulat obavijestio svoju vladu da se u Sarajevu nalazi<br />
408 njihovih podanika od čega su 154 osobe na radu i 254 člana njihovih porodica,<br />
dakle u porodicu su ubrojani uglavnom samo supružnici. 66<br />
Analizom podataka Ali-pašine mahale iz 1841. godine i Ferhat-pašine mahale<br />
iz 1855. godine, ustanovili smo da je u Ali-pašinoj mahali bilo 56 kuća , 67 u kojima<br />
je stanovalo: 13 porodica sa jednim djetetom, deset sa dvoje djece, dvije sa troje djece,<br />
sedam porodica sa četvero djece. Niti jedna kuća nema petero djece, samo jedna<br />
ima šestero dok dvadeset i tri porodice nemaju djece uopšte. Napominjemo da u<br />
ovom popisu nisu ubrojana ženska djeca, te se ovi podaci moraju uzeti sa rezervom.<br />
U Ferhadija mahali sa 18 kuća rezultati su slični: pet porodica ima jedno dijete, isti<br />
broj ima dvoje djece, dok troje i četvero djece imaju po dvije porodice, u četiri kuće<br />
nema djece ili tačnije nema muške djece. 68 Podaci u popisu iz 1867. godine koji je<br />
61 Bosna, II; br. 71, <strong>Sarajevo</strong>, 25.09. i 05.10.1867, 1.<br />
62 Bosna, III; br. 93, <strong>Sarajevo</strong>, 02. i 16.03. 1868, 1.<br />
63 Đorđe Pejanović, Stanovništvo BiH. Beograd:SANU, Posebna izdanja, Knjiga CCXXXIX,<br />
Odelenje društvenih nauka, Nova serija, knjiga 12, 1955, 34.<br />
64 Historija Osmanske države i civili<strong>za</strong>cije. (priredio E. Ihsanoglu), <strong>Sarajevo</strong>: IRCICA - Ori-<br />
OriOrijentalni institut u Sarajevu, 2004, 657; Zanimljivo je da u Francuskoj u periodu 1840-1900,<br />
prosjek djece je sedmero. Vidi; Žorž Dibi, Filip Arijes, Istorija privatnog života, 4, 114.<br />
65 Mula Mustafa Ševki Bašeskija, navedeno djelo, 223.<br />
66 ABiH, AUGKSR,1609/68.<br />
67 U mahali ima ukupno 59 kuća ali u tri kuće žive samci bez porodica.<br />
68 Vidi: Alija Bejtić, Ali-pašina mahala, 36-51; Vladislav Skarić, Sarajevska mahala Ferha-<br />
dija 1850-1855, 331-332.<br />
51
Change language