PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hana Younis, Skice porodičnog života u Sarajevu posljednjih decenija osmanske vladavine<br />
Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 33-68.<br />
Sklapanje braka bez pristanka roditelja <strong>za</strong>vršavalo se otmicom, koja je vrlo rijetka<br />
u gradu, dok je na selima oko grada bila mnogo uobičajenija. 17 Na slučajeve otmice<br />
u smislu odvođenja mlade bez njenog pristanka u posljednjim decenijama osmanske<br />
uprave u Sarajevu nismo naišli. Razlozi otmice u Sarajevu su bili uglavnom materijalne<br />
prirode, tj. na ovaj čin su se odlučivali nekad i uz znanje roditelja, samo<br />
kako bi izbjegli troškove vjenčanja. 18<br />
Kada se djevojka i momak dogovore da će se vjenčati, nastupaju pregovori koje<br />
vode rođaci, prijatelji, to jest osobe bliske porodici. Tom prilikom se razmotre svi<br />
faktori koji su se podrazumijevali da su bitni <strong>za</strong> budući život nove bračne <strong>za</strong>jednice.<br />
Izvori nam ukazuju da je najveću ulogu u sklapanju braka imao provodadžija. Kod<br />
jevreja je postojala osoba koja se isključivo bavila tim poslom, njen <strong>za</strong>datak je bio<br />
hvaliti svoje momke i djevojke i isticati njihove vrline, a zvali su se ka<strong>za</strong>menterosi. 19<br />
Bogate pravoslavne trgovačke porodice ugovaraju brakove između sebe ili sa porodicama<br />
istog ranga izvan Sarajeva. Kod muslimana je također postojalo provodadžisanje,<br />
prilikom kojeg su, uglavnom, angažovane žene. Jedino je njima u tradicionalnom<br />
muslimanskom društvu bilo moguće vidjeti djevojku, te na osnovu stečenog<br />
utiska preporučiti je kući koja ugledom i imovinom odgovara njenoj.<br />
17 Na takav <strong>za</strong>ključak nas navodi i jedno od pisama seoskog fratra u kojem stoji: “... molim<br />
također, da mi se dostojite dopustiti da mogu, ako bi potriba i stega bila, koje navištenje<br />
(ženidbeni oglas H.Y.) odpustit. ...Uzrok ovi samodošla jest zla i tužna godina lanska i ova i<br />
veoma teški danak koji je svit priteško i gotov umeo toliko, da se nitko ove godine ne ženi,<br />
ne imajući odkle troške potegnuti; a u ovoj župi po budalastom njiovu običaju jesu priko<br />
načina veliki. ....ove godine svit je od ženidbe posve odusto ne smijući u toliki trošak <strong>za</strong>gaziti<br />
i uplivat. ....<strong>za</strong> ljutu muku i od velika siromaštva i jedne i druge strane čine ovo, .......služe se<br />
načinom grešnih ženidbi, da jim cure same dojdu ter ne bude troška ni s jednu ni s drugu stranu.<br />
I da je to uzrok može se <strong>za</strong>ključiti iz pristanka roditelja koji ne odvraćaju, i upitani o ovim<br />
stvarima, ništa ne odgovaraju, nego radije slobodno daju svoj pristanak.” Andrija Zirdum,<br />
Pisma bosanskih franjevaca 1850-1870. Plehan: Slovoznak, 1996, Pismo br. 126, 177.<br />
18 Dževdet efendija piše da je “svadba (je) skopčana s velikim troškom, te se tako siromašniji<br />
ljudi i <strong>za</strong>duže. Da se tome izbjegne, djevojka obično pobjegne, i tako prođe bez troška kuća iz<br />
koje se djevojka udaje... Otac one djevojke koja pobjegne bude ljut po neko vrjeme, a kasnije<br />
se pomiri i <strong>za</strong>hvali Bogu što se na taj način spasio troška.” H. Kreševljaković, I<strong>za</strong>brana djela<br />
IV. <strong>Sarajevo</strong>: Veselin Masleša, 1991, 57.<br />
19 U Sarajevu su, u ovom periodu, bili poznati ka<strong>za</strong>menterosi: Mošo Isak Abinum, Hana di<br />
Leon itd. Vidi: Avram Pinto, Jevreji Sarajeva i Bosne i Hercegovine. <strong>Sarajevo</strong>: Veselin Masleša,<br />
1987, 35.<br />
39
Change language