PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hana Younis, Skice porodičnog života u Sarajevu posljednjih decenija osmanske vladavine<br />
Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 33-68.<br />
38<br />
Porodica u Sarajevu<br />
Porodica je osnovna socijalna grupa društva, a sastoji se obično od roditelja i<br />
djece. U strukturi porodice, u Sarajevu tokom druge polovine XIX stoljeća dolazi do<br />
promjena, gdje je evidentna razgradnja velikih porodica, koje obuhvataju širi krug<br />
srodnika. 14 Osnovu svake porodice čine muž i žena, a čin njenog osnivanja je sklapanje<br />
braka. Iako 19. stoljeće predstavlja reformni period, moderni<strong>za</strong>ciju Osmanskog<br />
carstva tj. period tanzimata, brak ostaje u domenu isključivo vjerske <strong>za</strong>jednice kojoj<br />
pripadaju supružnici. <strong>Sarajevo</strong>, kao grad u kome živi muslimansko, pravoslavno,<br />
katoličko i jevrejsko stanovništvo, predstavlja sliku multireligioznosti osmanskog<br />
društva i preplitanja raznih običaja.<br />
Shodno tome, vjerski <strong>za</strong>koni isprepleteni sa lokalnim običajima sačinjavaju pravila<br />
po kojima porodica živi i u Sarajevu kao i cijelom Bosanskom vilajetu, u periodu<br />
osmanske uprave. Upravo vjerski <strong>za</strong>koni daju porodici najveći značaj u očuvanju<br />
cjelokupnog društva, budući da od mjesta i uloge porodice u društvu <strong>za</strong>visi opstanak<br />
moralnog života u cjelini. Sve monoteističke religije nastoje uspostaviti društvo<br />
koje nije razuzdano, stoga njihov cjelokupan sistem djeluje ka jačanju i usavršavanju<br />
upravo porodice. 15 Ona je <strong>za</strong>štićena putem stroge <strong>za</strong>brane vanbračnog života<br />
i bluda.<br />
S obzirom da ne postoje <strong>za</strong>konske niti vjerske odredbe koje propisuju način<br />
upoznavanja mladih u svrhu osnivanja porodice, običaji životne sredine odigrali su<br />
ključnu ulogu u tome. 16 Sklapanje braka na tradicionalni način, koji je bio ustaljen<br />
u periodu o kojem govorimo, odvijao se po određenim etapama: prva je bila ašikovanje,<br />
<strong>za</strong>tim provodadžisanje, a na kraju bi se obavio i sam čin vjenčanja. Strani podanici,<br />
kojih je sve više u ovom periodu, u brak stupaju prema običajima zemlje iz<br />
koje dolaze.<br />
14 Od 117 porodica u Ali-pašinoj mahali samo 27 je proširenih. Vidi: Ali-pašina mahala u<br />
Sarajevu. <strong>Sarajevo</strong>: Prilozi <strong>za</strong> pručavanje istorije Sarajeva, Muzej grada Sarajeva, 1966,<br />
knjiga. II, 36-51. (Popis mahala iz 1867. nalazi se u Muzeju grada Sarajeva pod nazivom<br />
Saray kasabasinin nufusi musevedati.)<br />
15 Kanonsko ženidbeno pravo katoličke crkve. priredio dr. fra Vitomir Jeličić, <strong>Sarajevo</strong>: Tisak<br />
i naklada Hrvatske tiskare d. d, 1930; Kur’an časni. preveo Besim Korkut, <strong>Sarajevo</strong>: Orijentalni<br />
institut, Posebna izdanja, 1977.<br />
16 Zakoni se nisu bavili privatnim životom građana niti su se miješali u običaje bilo koje <strong>za</strong>- <strong>za</strong>jednice.<br />
S obzirom da je običaj imao snagu <strong>za</strong>kona, vjerski <strong>za</strong>koni izjednačavaju običaj upoznavanja<br />
sa <strong>za</strong>rukama u toku kojih se dvoje, koji su odlučili stupiti u brak, pobliže upoznaju.<br />
Detaljnije pogledati: Kanonsko ženidbeno pravo katoličke crkve, 29-56; Jusuf el-Qardawi,<br />
Halal i haram u Islamu. <strong>Sarajevo</strong>, Islamica, 1997, 239-246.
Change language