PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hana Younis, Skice porodičnog života u Sarajevu posljednjih decenija osmanske vladavine<br />
Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 33-68.<br />
U posljednjim decenijama osmanske uprave na ovim prostorima ubr<strong>za</strong>no se dešavaju<br />
pod <strong>za</strong>padnim utjecajima promjene koje su se reflektirale i na prilike u Sarajevu.<br />
Ovaj period je obilježen i važnim promjenama koje su nastupile donošenjem Vilajetskog<br />
ustava 1865. godine. 6 Od velikog značaja <strong>za</strong> <strong>Sarajevo</strong> je bilo to što je kompletna<br />
administracija imala sjedište upravo u gradu, te je time protok kapitala i ekonomski<br />
razvoj grada ubr<strong>za</strong>n. Također, ne treba <strong>za</strong>nemariti činjenicu da se time i broj<br />
intelektualaca u gradu znatno povećao, što je imalo uticaja na moderni<strong>za</strong>ciju prosvjete.<br />
Jedna od najvažnijih karakteristika ovog Ustava je ta što je predviđao obavezno<br />
otvaranje štamparije. Iako je to bilo prvenstveno <strong>za</strong> administrativne potrebe, ova<br />
naredba je imala veliki značaj i <strong>za</strong> opće potrebe. Ukidanje esnafa 1851. predstavlja-<br />
stanovnika. Kao što vidimo broj stanovnika od 1851. godine do 1865. godine, po zvaničnim<br />
popisima, se povećao <strong>za</strong> 15.793 stanovnika, što je dupli broj stanovnika u odnosu na popis iz<br />
1841. godine. S obzirom da su zvanični popisi povremeni i uglavnom podređeni utvrđivanju<br />
fiskalnih i vojnih obave<strong>za</strong> stanovništva, bilježeći samo muški dio populacije, ne omogućavaju<br />
pouzdano praćenje demografskih kretanja. Ako uporedimo zvanične podatke iz 1865.<br />
godine sa proračunom Johana Roskiewic<strong>za</strong> iz 1866. godine, koji smatra da u Sarajevu živi:<br />
36.000 muslimana, 500 katolika, 4.500 pravoslavnih, oko 3.000 Jevreja i 1.000 Cigana, dakle<br />
ukupno 45.000 stanovnika, ovim proračunom dobit ćemo da <strong>za</strong> jednu godinu imamo 9.205<br />
stanovnika više. Iako je nemoguče da se broj stanovnika Sarajeva <strong>za</strong> jednu godinu poveća <strong>za</strong><br />
četvrtinu ukupnog broja stanovništva ne treba <strong>za</strong>nemariti činjenicu masovnog doseljavanja<br />
stranih podanika u ovoj deceniji. Godine 1868. austrijski konzulat obavještava svoju vladu<br />
da sese u u Sarajevu Sarajevu nalazi nalazinalazi 408 408 408 njihovih njihovih njihovih podanika. podanika.podanika. . Kao Kao Kao što što što vidimo, vidimo, vidimo, svi svi svi zvanični zvanični zvanični i i i privatni privatni privatni prora- prora- prora-<br />
prora- prora-<br />
čuni međusobno se više ili manje razlikuju iz više razloga; dok su zvanični nepouzdani zbog<br />
neredovnosti i aljkavosti popisivača, proračuni stranaca rađeni su prvenstveno na slobodnoj<br />
procjeni samog istraživača, te su puni kontroverzi motiviranih simpatijama ili antipatijama<br />
prema vjerskim i etničkim <strong>za</strong>jednicama ili nekim ideološkim i državnim razlozima. Vidi:<br />
Mula Muhamed Mestvica, Popis u<strong>za</strong>jamnogjamčenjajamčenjačenjaenja stanovništva stanovništva stanovništva stanovništvastanovništvaštvatva u u u u u Sarajevu Sarajevu Sarajevu Sarajevu Sarajevu iz iz iz iz iz iz 1841. 1841. 1841. 1841. 1841. 1841. gogogogogo-<br />
go- go- go- go-<br />
dine, <strong>Sarajevo</strong>, 1970, (preveo Derviš Korkut); Slavko Kaluđerčić, Iz statistike Sarajeva, u:<br />
Glasnik Jugoslovenskog profesorskog društva, knj. XIX juli-august 1939, sveska 11 i 12,<br />
844; Đorđe Pejanović, Stanovništvo BiH, SANU, posebna izdanja knjiga CCXXXIX, Odjeljenje<br />
društvenih nauka, Nova serija knjiga 12, Beograd, 1955, Tabela: Stanovništvo Bosne<br />
i Hercegovine po Turskim izvorima 1865 godine; Johan Roskiewicz, Studien uber Bosnien<br />
und die Hercegovin., Leipzig und Wien: 1868, 159; Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje ABiH)<br />
austro-ugarski generalni konzulat <strong>Sarajevo</strong> regeste (dalje AUGKSR), 1609/68.<br />
6 Od novoosnovanih institucija najvažnija je vilajetska vlada na čijem čelu se nalazio valija, a<br />
sjedište štetejoj joj je je je bilo bilo bilo bilo u u u u u Sarajevu, Sarajevu, Sarajevu, Sarajevu, Sarajevu, , pored pored pored pored pored toga togatoga toga toga toga ustrojeni ustrojeni ustrojeni ustrojeni ustrojeni ustrojeni su: su: su: su: su: su: : Finansijska Finansijska Finansijska Finansijska Finansijska Finansijska uprava, uprava,uprava, uprava, uprava, uprava, uprava, , Ured Ured Ured Ured Ured Ured Ured Ured <strong>za</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong> korespon korespon- koresponkoresponkorespon-<br />
korespon- koresponkoresponkoresponkorespon-<br />
korespon- korespon- korespon- korespon- korespon- korespondenciju<br />
vilajeta na čijem se čelu nalazio mektubdžija koji je ujedno bio i upravnik Vilajetske<br />
štamparije, Katastarska uprava itd. Vidi: Ahmed S. Aličić, Uređenje Bosanskog ejaleta od<br />
1789. do 1878. godine, <strong>Sarajevo</strong>: Orijentalni institut, 1983.<br />
36
Change language