PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prikazi<br />
Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 211-303.<br />
zbog malog broja radnika u Partiji (svega 1/3 ukupnog članstva) kao i zbog sporosti u<br />
emancipaciji žena i njihovom udjelu u partijskom članstvu (15,3%).<br />
U detaljnom prikazivanju stanja društva u navedenom periodu (1948-1953), Bećirović<br />
je na osnovama vjerodostojne arhivske građe analizirao prosvjetno-kulturnu<br />
politiku, aktivnosti na širenju pismenosti, afirmaciji i emancipaciji žena, pri čemu<br />
nije <strong>za</strong>boravio da naglasi glavne pregaoce tog posla među kojima se ističu omladinske<br />
sekcije, AFŽ, kao i djelatnost biblioteka, čitaonica i narodnih univerziteta.<br />
Izbijanje sukoba na liniji KPJ – Informbiro rezultiralo je podjelom u društvu po<br />
ovom pitanju gdje se kristaliziraju dvije strane: KPJ-ovska i informbiroovska, ali značajni<br />
poka<strong>za</strong>telji govore i o velikom broju onih kolebljivih. Ne<strong>za</strong>dovoljstvo ekonomskom<br />
situacijom i politikom KPJ rezultiralo je povećanjem broja pristalica Informbiroa<br />
(također, još se koristi i kratica IB pa se pristalice nazivaju ibeovcima). Tako je<br />
ovaj, isprva međunarodni, kasnije postao ozbiljan unutrašnjopolitički problem sa kojim<br />
se moralo suočiti. Iako su radili ilegalno, ibeovci su imali podršku i među članstvom<br />
Partije. Partija je reagirala mjerama isključenja svih osumnjičenih <strong>za</strong> simpatiziranje<br />
IB-a. U periodu od 1948. do 1953. godine 11,68% ukupnog broja članova isključeno<br />
je zbog IB-a. Na području sjeveroistočne Bosne, što je i uži predmet autorova<br />
interesovanja, prvi simpatizeri IB-a javit će se početkom 1949. godine. Sovjetska<br />
obavještajna služba je vrbovala simpatizere IB-a, a glavnu ulogu u obračunu sa njima<br />
na sebe je preuzela jugoslavenska Uprava državne bezbjednosti (UDB). Broj pristalica<br />
IB-a na ovom području je rastao u prve tri godine, a tendencija opadanja njihovog<br />
broja bilježi se u 1952. i 1953. godini. U socijalnom pogledu, najveći broj ibeovaca<br />
bio je iz reda radnika i službenika. U evidentnoj borbi korištena su razna sredstva <strong>za</strong><br />
stvaranje psihoze rata, a posebnu ulogu odigrale su poruke pisane na zidovima, podjela<br />
letaka kao i emitiranje programa Radio Moskve i Budimpešte. Glavni cilj propagande<br />
protiv KPJ je bio da se ukaže na skretanje Jugoslavije sa puta koji vodi u socijali<strong>za</strong>m.<br />
Autor ukazuje na saradnju ibeovaca i četnika (bez obzira na ogromne ideološke<br />
razlike) zbog postojanja neprijatelja koji im je bio <strong>za</strong>jednički, a to je bila KPJ<br />
(uz napomenu da je na VI kongresu donesena odluka o preimenovanju u Savez komunista<br />
Jugoslavije – SKJ). Svi ovi sukobi imali su i svoje dublje posljedice, a to je <strong>za</strong>tegnutost<br />
međunacionalnih odnosa kao i pooštravanje mjera protiv religijskih <strong>za</strong>jednica<br />
i širenje ateističke propagande čiji je krajnji cilj bio “da se raščisti sa religijom’’.<br />
Uvidjevši da se stanje na terenu pogoršalo, Partija je odlučila da krene oštrije u<br />
obračun sa ibeovcima koji su <strong>za</strong> ovu priliku etiketirani kao neprijatelji Partije, naroda<br />
i izgradnje socijalizma (str.139). Tako je svim partijskim organima naloženo da<br />
više pažnje poklanjaju kontroli “neprijatelja’’ i “neprijateljskih elemenata’’ i njihovog<br />
djelovanja. Partija je koristila masovne organi<strong>za</strong>cije kako bi intenzivirala kontakte sa<br />
stanovništvom, ali je ipak glavno sredstvo borbe protiv informbiroovaca bila repre-<br />
262
Change language