PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

More documents

Recommendations

Info

Prikazi Prilozi, 36, Sarajevo, 2007, str. 211-303. Na kraju, sam Džanko (str. 255) priznaje nedostatke svoje knjige, ali se može sigurno zaključiti da je ovo najpotpunija panorama različitih pogleda na Bašagićevo djelo. U jednom dijelu ta panorama je veoma uspješna, kritički utemeljena, a u drugom površna, ali bez diletantizma. Stoga možemo smatrati kako je ovo vrijedna knjiga, dostojna samoga Bašagića, mada ostaje pitanje koje je Džanko postavio pred sebe prilikom početka rada na ovoj knjizi: “I dalje ostaje pitanje da li smo do danas dobili pravu studiju o Bašagiću, pisanu bez mržnje i naklonosti, ili ona i dalje stoji kao izazov za sve naše “kritičare” i naučne istraživače?” (str. 65). Mada je ova knjiga iz štampe izašla 2006. očito je nastala prije nekoliko godina, jer ne uzima u obzir neke radove koji su u međuvremenu nastali, a još nisu publicirani. Odbranjene su dvije doktorske disertacije o Safvet-begu Bašagiću: Lejla Gazić je odbranila svoju doktorsku disertaciju o Safvet-begu Bašagiću u Sarajevu, a u Parizu je Philippe Gelez doktorirao sa teomom o Bašagiću. Čini se, ipak, da izazova nikad nije dosta! 234 Husnija Kamberović Jiří Kuděla, Branka Dimitrijević, Ivo Vacík, Arhitekt Karel Pařík: Čeh koji je gradio evropsko Sarajevo, Ambasada Češke Republike u Bosni i Hercegovini, Muzej Sarajeva, 2007. Djelovanje i historijska prisutnost Čeha u Bosni i Hercegovini najviše su vidljivi u oblasti arhitekture. Brojne značajne građevine koje su projektirali češki arhitekti u Bosni i Hercegovini, prije svega u razdoblju od 1878. do 1918. godine, jednostavno nije moguće previdjeti. I danas, nakon svih ratnih razaranja, sjedišta mnogih gradskih i državnih organa, kao i neke od glavnih kulturnih institucija, smješteni su u zgradama koje su projektovali Česi. Ako se malo bliže upoznamo s njihovim radom, otkrit ćemo da kulturni utjecaj koji su imali daleko prevazilazi značaj i estetiku samih građevina. Oni su kod lokalnog stanovništva podsticali buđenje svijesti o važnosti urbanističkog reguliranja i planiranja, te neophodnosti zaštite kulturnog naslijeđa. Značajno su doprinijeli stvaranju i etabliranju tzv. “bosanskog stila” u arhitekturi. Kao pedagozi, odigrali su značajnu ulogu u odgoju prvih generacija bosanskohercegovačkih urbanističkih i arhitektonskih stručnjaka. Ukratko, doprinijeli su općem podizanju lokalne urbane kulture i samosvijesti. Činjenica je da su se bosanski stručnjaci dosad najviše bavili upravo tim, urbanističko-arhitektonskim aspektom češko-bosanskih odnosa. Odbranjeno je više dok-
Prikazi Prilozi, 36, Sarajevo, 2007, str. 211-303. torskih disertacija i objavljeno više monografskih publikacija u kojima se obrađuje djelovanje pojedinih čeških arhitekata, a također je upriličeno više tematskih izložbi. Naprimjer, udruženje građana češkog porijekla “Česka beseda Sarajevo” u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Češke Republike Ambasadom Češke Republike u Bosni i Hercegovini, Arhitektonskim fakultetom u Sarajevu – upriličilo je 2002. u prostorijama Arhitektonskog fakulteta izložbu “Radovi čeških arhitekata u Sarajevu”. Usprkos tome, nameće se dojam da u Bosni i Hercegovini iznimni značaj i utjecaj čeških arhitekata nije dovoljno ocijenjen, prije svega u široj javnosti, dok je u Češkoj gotovo potpuno zaboravljen. Kao ilustracija može poslužiti primjer jednog od najznačajnijih projekata koji su Česi uradili za Bosnu i Hercegovinu. Projekat Paviljona Bosne i Hercegovine na Svjetskoj izložbi u Parizu uradio je arhitekt Karlo Pánek, a unutarnju dekoraciju slikar Alfons Mucha. Cijelo stoljeće nakon toga, u Pragu je organizirana sjajna izložba pod nazivom “Alfons Mucha – Paříž 1900: Pavilon Bosny a Hercegoviny na světové výstavě” 1 , koja je na rad Alfonsa Muche i na Bosnu i Hercegovinu skrenula značajnu pažnju široke javnosti. U inače odličnom katalogu objavljenom uz izložbu – u kojem je obrađen ovaj dragocjeni segment češko-bosanskih odnosa – uvodi se da je bosanskohercegovački paviljon projektirao “danas potpuno nepoznati arhitekt Pánek – valjda Čeh?”. Iz fusnote doznajemo da ga autori kataloga ni u jednom od dostupnih leksikona čeških umjetnika nisu mogli pronaći. Ime Karla Páneka i njegovo djelo nisu u potpunosti zaboravljeni u Bosni i Hercegovini, barem ne u stručnim krugovima. Slučaj Páneka, nažalost, uopće ne predstavlja iznimku. Nemali broj značajnih čeških arhitekata koji su djelovali u inozemstvu, u Češkoj su pali u zaborav. To važi i za dvojicu najznačajnijih čeških arhitekata koji su djelovali u Bosni i Hercegovini, Karla Paříka i Josefa Pospíšila. U češkim biografskim leksikonima o njima se mogu naći samo osnovni podaci, a o njihovom djelovanju izvan teritorije Češke Republike obično nije zabilježeno ništa. Nakon što je 2002. godine Mehmed Hrasnica u izdanju Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu objavio monografiju Arhitekt Josip Pospišil – život i djelo, svjetlo dana ugledala je i monografija posvećena Karelu Paříku. Štoviše, slobodno možemo reći da je cijeli mjesec juni 2007. u Sarajevu protekao u znaku Karela Paříka. Naime, u povodu 150. obljetnice rođenja češkog arhitekte, Ambasada Češke Republike u Bosni i Hercegovini organizirala je manifestaciju pod nazivom “Karel Pařík”. Program je obuhvatao više aktivnosti. Prvo je 6. juna u sarajevskom Narodnom pozorištu odr- 1 Katalog je urađen dvojezično, na češkom i engleskom, a više primjeraka toga kataloga Slavenska biblioteka iz Praga poslala je svojim partnerima u Bosni i Hercegovini, tako da je dostupan i u nekim našim bibliotekama, npr., u NUB BiH ili u biblioteci Bošnjačkog instituta. 235
Page 1 and 2:
UDC 93/99 (058) ISSN 0350 1159 INST
Page 3 and 4:
UDC 93/99 (058) ISSN 0350 1159 Pril
Page 5 and 6:
UDC 93/99 (058) ISSN 0350 1159 Pril
Page 7:
Riječ redakcije Prilozi, 36, Saraj
Page 11 and 12:
Esad Kurtović, Prilog historiji vl
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31:
Page 34 and 35:
Hana Younis, Skice porodičnog živ
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Željko Karaula, Hrvatska (Republik
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
Page 82 and 83:
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Adnan Velagić, Obnova i društveni
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
Tomislav Išek, Koncepcije osnivač
Page 122 and 123:
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
Page 128 and 129:
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
Page 135 and 136:
Iljas Hadžibegović, Socijalna str
Page 137 and 138:
Page 139 and 140:
Page 141 and 142:
Page 143 and 144:
Page 145 and 146:
Page 147 and 148:
Page 149 and 150:
Page 151 and 152:
Page 153 and 154:
Page 155 and 156:
Page 157 and 158:
Page 159 and 160:
Page 161 and 162:
Page 163 and 164:
Page 165 and 166:
Page 167 and 168:
Page 169 and 170:
Page 171 and 172:
Page 173 and 174:
Page 175 and 176:
Page 177 and 178:
Page 179:
HISTORIJSKA GRAĐA
Page 182 and 183:
Mina Kujović, Prepiska iz 1941. i
Page 184 and 185: Mina Kujović, Prepiska iz 1941. i
Page 191: IZLAGANJA SA NUČNIH SKUPOVA
Page 194 and 195: Edin Radušić, Stav Islamske zajed
Page 204 and 205: Ibrahim Karabegović, Doprinos dr.
Page 206 and 207: Ibrahim Karabegović, Doprinos dr.
Page 209: PRIKAZI
Page 212 and 213: Prikazi Prilozi, 36, Sarajevo, 2007
Page 284 and 285:
Prikazi Prilozi, 36, Sarajevo, 2007
Page 286 and 287:
Page 288 and 289:
Page 290 and 291:
Page 292 and 293:
Page 294 and 295:
Page 296 and 297:
Page 298 and 299:
Page 300 and 301:
Page 302 and 303:
Page 305 and 306:
Indeks autora Prilozi, 36, Sarajevo
Page 307 and 308:
Upute sradnicima Prilozi, 36, Saraj
Page 309 and 310:
KATALOG IZDANJA INSTITUTA ZA ISTORI
Page 311 and 312:
Page 313 and 314:
Page 315 and 316:
Page 317 and 318:
Page 320:
PRILOZI INSTITUT ZA ISTORIJU U SARA
show all

PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?