PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Iljas Hadžibegović, Socijalna struktura Slovenaca u BiH od sredine XIX stoljeća do 1991. godine<br />
Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 135-178.<br />
žija <strong>za</strong>tražila je od Fabrike duhana u Ljubljani (osnovana 1870.) da joj pošalje nekoliko<br />
radnica koje dobro znaju sve faze proizvodnje cigareta, i jednog kvalifikovanog<br />
knjigovesca. Proizvodnja cigareta štop-metodom bila je najveći pogon u ljubljanskoj<br />
fabrici i ona je uživala dobar poslovni ugled. Njeni radnici razumjeli su bosanski<br />
jezik, pa je Duhanska režija željela da pozvani radnici provedu nekoliko nedjelja<br />
u Fabrici duhana u Sarajevu sa <strong>za</strong>datkom da domaće radnice uvedu u sve faze proizvodnje<br />
cigareta. 33<br />
Molbi Duhanske režije je udovoljeno i Fabrika duhana iz Ljubljane uputila je<br />
četiri radnice u <strong>Sarajevo</strong>. One su osposobile 14 sarajevskih radnica <strong>za</strong> proizvodnju<br />
cigareta na malim ručnim spravama koje su omogućavale svakoj radnici izradu 800<br />
cigareta dnevno. 34<br />
Rudari i metalurzi. Starim načinom eksploatacije željezne rude, soli i nešto mrkog<br />
uglja <strong>za</strong> potrebe domaćinstava iscrpljivala se, posljednjih decenija osmanske<br />
vladavine, čitava rudarska aktivnost domaćeg stanovništva. Ljudsko iskustvo sticano<br />
stoljećima i povezivano sa tradicijom sjajnih saskih rudara ostalo je u naslijeđe<br />
privrednicima iz Austro-Ugarske. Domaći rudari, metalurzi i solari nastavljali su<br />
tradiciju svoga <strong>za</strong>nimanja, ali, u prvi mah, oni nisu dolazili u prvi plan. Rudna bogatstva<br />
Bosne i Hercegovine predstavljala su značajan ekonomski motiv okupacije,<br />
pa je njihovo iskorištavanje <strong>za</strong>htijevalo savremen tehničko-tehnološki pristup. Za takav<br />
rad bilo je neophodno obezbijediti dovoljan broj iskusnih stručnjaka iz Monarhije.<br />
Osim radnji koje su u tom pravcu preduzimali Zajedničko ministarstvo finansija<br />
i Zemaljska vlada <strong>za</strong> BiH kod odgovarajućih privrednih krugova u Austriji i Mađarskoj<br />
i štampa je sa svoje strane potpomagala čitav poduhvat, opisujući svoju novostečenu<br />
pokrajinu kao bogatu, egzotičnu i neotkrivenu zemlju. Već 4. septembra<br />
1879. godine Zajedničko ministarstvo finansija izvijestilo je Zemaljsku vladu u Sarajevu<br />
da se javilo 39 stručnjaka <strong>za</strong> predstojeće istražne rudarske radove u Bosni i<br />
Hercegovini. Oni su <strong>za</strong>jedno sa izvjesnim brojem iskusnih i probranih rudara, također<br />
iz Monarhije, imali <strong>za</strong>datak da rukovode istraživačkim radovima i otvaranjem<br />
prvih rudnika u područjima koja su ranije bila poznata po svom rudarstvu. U toku<br />
septembra 1879. i narednih mjeseci sti<strong>za</strong>le su u <strong>Sarajevo</strong> povoljne vijesti o ponudama<br />
iskusnih rudara.<br />
33 ABH, <strong>Sarajevo</strong>, ZMF, broj 2665/BH, 1882.<br />
34 Vidi: Spomenica proslave 50-godišnjice Fabrike duhana <strong>Sarajevo</strong>, <strong>Sarajevo</strong>, 1930, str. 12.<br />
Nakon uvođenja monopola duhana u Carigradu 1872, a u Bosni 1875. u Sarajevu su osnovane<br />
dvije manufakturne radionice <strong>za</strong> preradu duhana.<br />
148
Change language