PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Iljas Hadžibegović, Socijalna struktura Slovenaca u BiH od sredine XIX stoljeća do 1991. godine<br />
Prilozi, 36, <strong>Sarajevo</strong>, 2007, str. 135-178.<br />
ljudi nisu se mnogo razlikovali od radnika, samo su bili znatno bolje plaćeni i <strong>za</strong> nekoliko<br />
godina, svojom ušteđevinom, postajali su samostalni preduzetnici. 29<br />
Slovenski i italijanski radnici važili su <strong>za</strong> najbolje i najproduktivnije radnike.<br />
Njihove su se nadnice kretale od 4-4,6 kruna, rusinski su imali 3,20 kruna, a domaći<br />
1,60 kruna. Odnos nadnica 1:2:3 između ove tri kategorije radnika bio je uglavnom<br />
srazmjeran učinku i pouzdanosti domaćih i radnika iz alpskih i karpatskih zemalja, 30<br />
s obzirom da se domaći seljak nudio firmi kada ga poljoprivreda ne <strong>za</strong>pošljava.<br />
Kod velike firme Otto Steibeis, ujesen 1911. godine među stranim radnicima<br />
preovladavali su rusinski radnici, a <strong>za</strong>tim slijede Slovenci iz Kranjske i Nijemci iz<br />
Bavarske i Austrije, 31 koji su bili uglavnom činovnici, predradnici i nadglednici ili<br />
majstori u firminim pilanskim i transportnim pogonima. 32<br />
Privatni poslodavci i državna preduzeća su trebali odgovarajuću radnu snagu i,<br />
ako je nije bilo u Bosni i Hercegovini, oni su je dovodili iz drugih pokrajina Dvojne<br />
monarhije i drugih država. Ta radna snaga najviše je apsorbovana u eksploataciji<br />
šuma i drvnoj industriji, u čijim pogonima je bilo dosta radnih mjesta koje nije<br />
moglo pokriti domaće stanovništvo, posebno kad se radilo tehničkim i tehnološkim<br />
stručnjacima raznih profila i kvalifikovanim radnicima modernih <strong>za</strong>nata, koji<br />
do 1878. godine nisu postojali u Bosni i Hercegovini. U tom smislu interesantan primjer<br />
nudi i duhanska industrija u Bosni i Hercegovini. Kada je 1882. godine Fabrika<br />
duhana u Sarajevu (osnovana 1880.) otpočela proizvodnju cigareta, Duhanska re-<br />
29 “Orient Rundschau”, Wien, br. 180 od 25. 09. 1906.<br />
30 Slovenski i italijanski radnici najduže su ostajali na šumskim radilištima. Njihove kolibe<br />
bile su u alpskom stilu, čvrsto sagrađene i prilagođene <strong>za</strong> duže stanovanje. Svaki radnik imao<br />
je svoj odvojen ležaj, a više glave nalazio se drveni kofer sa neophodnim stvarima. Rusini su<br />
pravili svoje kolibe u obliku okruglih čadarova. U kolibi promjera 8-10 m stanovalo je po 30<br />
i više radnika. Na sredini kolibe nalazilo se ognjište iznad kojeg je stajao veliki kotao <strong>za</strong> kuhanje<br />
palente. Najslabije kolibe imali su domaći radnici koji su povremeno odlazili kući, pa<br />
su one izgledale kao improvizirana kratkotrajna skloništa. Vidi: I. Hadžibegović, Postanak<br />
radničke klase, str. 172.<br />
31 ABH, <strong>Sarajevo</strong>, ZMF, br-217-379/1908.<br />
32 I. Hadžibegović, Postanak radničke klase, str. 172.; Iako su bili najbolji i najpouzdaniji<br />
radnici, povremeno je dolazilo do sukoba šumskih radnika sa firminim predstavnicima zbog<br />
<strong>za</strong>kidanja prilikom obračuna <strong>za</strong>rada. Takav jedan slučaj <strong>za</strong>bilježila je žandarmerijska stanica<br />
u Tesliću 14. 03. 1908. godine. Grupa od oko 20 radnika većinom iz Kranjske bila je <strong>za</strong>kinuta<br />
<strong>za</strong> 7.424 K i 66 h. Tada se pod prijetnjom radnika šumar Arpod Koroki spasao bijegom u<br />
lokomotivu, na šta su vlasti reagovale hapšenjem 5 radnika i njihovom predajom kotarskom<br />
sudu, a ostali radnici su potjerani iz šumskih radilišta tog kotara.<br />
147
Change language