PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

Iljas Hadžibegović, Socijalna struktura Slovenaca u BiH od sredine XIX stoljeća do 1991. godine
Prilozi, 36, Sarajevo, 2007, str. 135-178.
Slovenski ugljenari u Bosni spominju se i 1912. i 1913. godine kod šumske
uprave u Han Kompaniji (Vitezu), gdje je radilo 26 radnika iz Štajerske, 22 iz Koruške
i 7 iz Primorske. 25 U svim ugljenarskim pogonima u BiH radilo je svega 161 radnik
izvan ove pokrajine i činili su 17% radne snage, a na osnovu izvještaja iz 1913. i
1914. godine njihov broj se još više smanjuje i oni čine svega 6% ugljenara. 26
Radnici u drvnoj industriji. Sa pojavom velikih šumsko-industrijskih preduzeća
u Bosni i Hercegovini zaoštrilo se pitanje radne snage, ne samo na unutrašnjem
tržištu nego i u onim zemljama Dvojne monarhije koje su bile izvor najboljih šumskih
radnika za eksploataciju bosanskohercegovačkih šuma. Na 27. godišnjoj skupštini
Kranjsko-primorskog šumskog udruženja, koja je održana 1904. godine, raspravljano
je o tzv. bosanskoj opasnosti koja se nametala usljed konkurencije jeftinijeg
bosanskog četinarskog drveta na mediteranskom tržištu. Osim ukazivanja na štetu
koju su austrijske alpske zemlje trpjele zbog konkurencije jeftinijeg bosanskog drveta
izražena je zabrinutost zbog većeg odliva radne snage iz ovih zemalja u Bosnu i
Hercegovinu. U toku rasprave upozoreno je da bosanska konkurencija neposredno i
posredno najozbiljnije prijeti šumskoj privredi i trgovini drvetom austrijskih alpskih
zemalja i da se u budućnosti mogu očekivati još veće štete ukoliko svi faktori ne zauzmu
najenergičniji stav prema ovoj pojavi. 27
Nešto kasnije slična upozorenja stizala su i od velikih drvno-industrijskih preduzeća
u Galiciji i Bukovini, koja su se žalila austrijskom ministarstvu unutrašnjih
poslova da nailaze na velike teškoće prilikom prikupljanja radne snage, jer radnici
kod bosanske firme Eisler i Ortlieb dobijaju nadnice kakve austrijska industrija drveta
nije u stanju da plati. 28
Posebno je bilo aktuelizirano pitanje sposobnog nadzornog osoblja koje se regrutiralo
dijelom između Slovenaca, Italijana i Rusina, dok su većim dijelom nadzornici
bili Jevreji iz Bukovine i pograničnih oblasti Ugarske. Načinom života ovi
25 Isto, str. 162. napomena 96.
26 Isto, str. 163. napomena 98.
27 Vidi: Leibecher Zeitung, 13. septembar 1904. godine
28 I. Hadžibegović, Postanak radničke klase, str. 164-165, napom. 104, Firma Eisler i Ortlieb
u Zavidovićima od 1900. godine do I svjetskog rata zapošljavala je oko 5.000 radnika u
svojim pogonima: parnoj pilani sa 26 gatera; šumsko-industrijska pruga za transport drveta i
pogoni za sječu drveta. Ova parna pilana bila je tada najveća pilana na Balkanu.
146