PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

Iljas Hadžibegović, Socijalna struktura Slovenaca u BiH od sredine XIX stoljeća do 1991. godine
Prilozi, 36, Sarajevo, 2007, str. 135-178.
Dr. Gregor Čremošnik bio je kustos a kasnije tajnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu,
Karlo Cankar urednik lista Hrvatski Dnevnik, zatim sekretar u Nadbiskupiji,
a poslije 1918. godine kanonik; Ignjac dr. Fludernih bio je profesor na Velikoj realki;
Frank Kadunec je bio također profesor; Slavko Rečh profesor na Realki. U drugim
institucijama bilježimo imena: Josip Vlah, ravnatelj Ljubljanske banke u Sarajevu,
Pavel Sertič, direktor Kreditne banke, Josip Dovič, ravnatelj Električne centrale
u Sarajevu. U personalnim dosijeima Zemaljske vlade spominju se i neki rudarski
stručnjaci. Alojz Tajnšek (Velenje), Viktor Šikovec (Idrija), direktor rudnika u Brezi,
Franc Šikovec (Idrija), Strajhar ing. Franc (Ljubljana), Burnik ing. Vlado (Idrija),
Wedenig Dr. Herman (Tinje, Koruška), Galja ing. Ronald i Gostiša ing. Valentin. 17
Osim institucija Zemaljske vlade i kotarskih uprava, banaka i osiguravajućih
društava, osnovnog i srednjeg obrazovanja, Slovenci su također imali srazmjernog
udjela u poštanskom i željezničkom saobraćaju, koji su predstavaljali dva bitna dijela
za normalno funkcionisanje državne uprave i sistema u cjelini.
U poštanskom saobraćaju radilo je 1879. godine 376 činovnika, namještenika i
stručnih radnika, a 1918. broj zaposlenih je narastao na 1.352. 18 Iako je jezičko pitanje
stalno prisutno na pošti i željeznici rijetko se može utvrditi nacionalna struktura
zaposlenih, ukoliko se ona izričito ne navodi u izvoru. Ako uzmemo isti kriterij
za obračun Slovenaca u poštanskim uredima i poslovima 1918. godine, koji je važio
u ostalim sektorima Zemaljske uprave, realno je očekivati da bi taj procenat iznosio
oko 4,5 do 5% od ukupno zaposlenih u bosanskohercegovačkom PTT. To znači da
su od 1.352 zaposlena njih između 60 i 70 bili Slovenci.
Bosanskohercegovačke zemaljske željeznice i njihovih 14 željezničkih radionica
i Vojna pruga Dobrljin - Banja Luka zapošljavali su 1907. godine 6.623 lica, od
čega su jednu četvrtinu činili činovnici, kvalifikovanih radnika je bilo 15,1%, a nekvalifikovanih
nešto ispod 60%, dok su učenici činili svega 1% svih zaposlenih. 19
Među činovnicima i kvalifikovanim radnicima zapošljavani su, uglavnom radnici iz
Monarhije, a među nekvalifikovanim radnicima bili su pretežno domaći ljudi. Godine
1912. odnos zaposlenih na bosanskohercegovačkim zemaljskim željeznicama
17 Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu (Dalje:
ABH, ZVS), Zbirka dosijea (ZD); Istorijski arhiv Sarajevo, Slovenski klub, Spisak članstva
Slovenskog kluba po profesijama, K 3 , br. 1
18 Milan Ljiljak, Pošta, telegraf i telefon u Bosni i Hercegovini, II, Svjetlost, Sarajevo, 1981,
str. 222-234. Tu je iskazana struktura zaposlenih u PTT u Bosni i Hercegovini 1911. i 1918.
godine.
19 Iljas Hadžibegović, Postanak radničke klase u Bosni i Hercegovini i njen razvoj do 1914.
godine, Veselin Masleša, Sarajevo, 1980, str. 151.
143