PRILOZI CONTRIBUTIONS - Institut za istoriju Sarajevo

Iljas Hadžibegović, Socijalna struktura Slovenaca u BiH od sredine XIX stoljeća do 1991. godine
Prilozi, 36, Sarajevo, 2007, str. 135-178.
Bistrice, vrbovani po selima: Podgorje, Rašica, Starad, Vodice, Novokrečine, Trepčane,
Kuteževo, Jelašane i Zabiče. 3
Ugledni poduzetnik Ambroz Vranicani iz Karlovca tražio je, u septembru 1853.
godine, da mu osmanske vlasti u Bosanskom ejaletu odobre da ujesen svake godine
može dovesti 100 radnika iz Kranjske za sječu hrastova i izradu francuske duge. U
novembru 1855. godine Vranicani je zapošljavao 170 kranjskih Slovenaca, koji su
bili raspoređeni u tri grupe na planinama Kozari, Prosari i Motajici. 4
Šumske radnike iz Kranjske zapošljavao je i Stjepan Jarić iz Slavonskog Broda
u šumskim područjima zvorničke, banjalučke i derventske nahije (opštine), a Jovan
Popović i August d’Elia, također iz Slavonskog Broda, angažovali su (1855) 70-80
kranjskih radnika za izradu francuske duge u planini Vučjak. 5 Đorđe Josipović i Risto
Radulović iz Sarajeva, zajedno sa ortacima iz Požege i Slavonskog Broda, doveli
su 1865. godine u planinu Motajicu 200 radnika iz Kranjske. 6
Slovenski radnici bili su vrbovani i angažirani i za proizvodnju drugih drvnih
sortimenata kao što je brodski pod i pilanska prerada drveta. Već od sredine XIX stoljeća
u Bosni i Hercegovini podizane su veće pilane na vodeni pogon, koje su predstavljale
prve pogone industrijskog značaja, u odnosu na domaće (tradicionalne) pilane
potočare sa malim proizvodnim kapacitetom. Austrijski državljanin Franc Lihteneger,
nakon što je 1870. godine podigao pilanu na rijeci Krupi u području Sarajeva,
četiri godine kasnije, zajedno sa svojim ortakom Racijem doveo je iz Kranjske
tesara Franca Vertočnika i pet radnika da u istom području, na rijeci Zujevini, podignu
još jednu pilanu. Zbog spora sa osmanskim vlastima, oko vlasništva nad zemljom,
ovaj pokušaj nije uspio. 7
Za vrijeme osmanske vladavine dolazak slovenskih radnika u bosanske šume
bio je gotovo isključivo sezonskog karaktera.
Iz ovih primjera se jasno vidi da Bosna i Hercegovina sve do 1878. godine nije
bila otvorena za znatnije migracije radne snage sa sjevera prema jugoistoku. To je
uslijedilo tek nakon austrougarskog zaposjedanja Bosne i Hercegovine 1878. godine.
3 Branislav Begović: Strani kapital u šumskoj privredi BiH za vrijeme otomanske vladavine.
Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju, V, Sarajevo, 1960.
str. 138.
4 Isto, str. 78, 88-90.
5 Isto, str. 67-68, 79.
6 Isto, str. 91, 99.
7 Isto, str. 227.
137