Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
(<strong>sic</strong>!)<br />
Kenan Efendić<br />
multietničnost/<br />
multikulturalizam<br />
ili legitimacija<br />
tranzicijskog<br />
etnokapitalizma<br />
U društvu u kojem je etničko direktno svezano<br />
s traumom, žrtvom, zločinom i dželatom, i u<br />
kojem je etničko metaoznačitelj koji ne dopušta<br />
minimum jedinstvenog društvenog imaginarija<br />
i zasnivanje bilo kakvih praksi budućnosti,<br />
iznalaženje novih kolektivnih identiteta zasnovanih<br />
na kulturama, odnosno etnijama, može<br />
uroditi ne samo odgađanjem rješavanja problema<br />
nego i njegovim produbljivanjem tako što<br />
mu se navodnim suprotstavljanjem dodatno<br />
potvrđuje političko-društveni legitimitet.<br />
Opseg i jačina utjecaja određene kulture u dodiru<br />
s drugim kulturama proporcionalni su opsegu,<br />
snazi i količini kapitala koji se tom određenom<br />
kulturom legitimira na tržištu i u procesu<br />
eksploatacije dobara kojima se druge, slabije kulture<br />
legitimiraju i na koje polažu vlasnička prava.<br />
Proporcionalan odnos kulture i kapitala koji se<br />
njome legitimira opstoji danas u vremenu globalnog,<br />
multinacionalnog, umreženog kapitalizma<br />
isto kao što je opstojao i u vremenu nacionalnog,<br />
kolonijalističkog i imperijalističkog kapitalizma.<br />
Kako se ne bi upalo u zamku ispitivanja starosti<br />
kulture (u smislu produkcije reprezentacijskih<br />
slika) u odnosu na kapital, ili obrnuto, što je istovjetno<br />
ispitivanju odnosa kokoške i jajeta, valja<br />
se prisjetiti da je engleska industrijska revolucija,<br />
kojom je svijet uveden u epohu kapitalizma,<br />
uspješno provedena ne samo zato što je nekoliko<br />
stoljeća ranije kralju oduzeta apsolutna moć<br />
i što je buržoaziji naspram aristokratije otvoren<br />
manevarski društveno-javni prostor (kultura)<br />
nego i zato što je proveden niz zakonskih<br />
reformi koje su donekle omogućile buržoasko<br />
kapitalističko poduzetništvo (kapital). Tako kultura<br />
i kapital oduvijek koegzistiraju jedinstveno<br />
i sebi sljedstveno prije nego li na marksističkom<br />
principu baze - nadgradnje. Nije, dakle, francuska<br />
liberalno-buržoaska revolucija okotila kapitalizam,<br />
nego će prije biti da je potreba buržoazije<br />
za nefeudalnim sistemom privrede i proizvodnje,<br />
pozivajući se na ideje Prosvjetiteljstva, okotila<br />
revoluciju, nakon koje se mogao uspostavljati<br />
kapitalizam, o čemu naširoko i iscrpno piše Eric<br />
Hobsbawm 73 u svojoj knjizi “Doba revolucije”. U<br />
doba kolonijalističkog nacionalnog kapitalizma,<br />
države su, legitimirajući se svojom kulturalnom<br />
nadmoću i unaprijeđenosti (što se iskazivalo rasizmom<br />
i nacionalizmom), kolonizirale i eksploatirale<br />
kulturalno divlje, ali privredno bogate, prostore<br />
Afrike, Azije i Južne Amerike. Bezočno<br />
gomilanje nacionalnog (u prvom redu britanskog,<br />
francuskog i američkog /SAD/) kapitala na štetu<br />
divljih etničkih zajednica, pravdano je kulturnom<br />
uzvišenošću i osviješćenošću izrabljivača. Očito<br />
je: fašistički i rasistički model kršćanskog misionarstva<br />
prepisao je rani, kolonijalistički kapitalizam,<br />
koji će kulturama kojima se legitimirao na<br />
vjeke vjekova osigurati kulturalni primat u kosmosu<br />
otkrivenih i neotkrivenih kultura.<br />
No, kapitalizam XX i XXI vijeka, multinacionalni<br />
i globalni kapitalizam, dakle, morao se, kako bi<br />
legalno i humano, u skladu sa svetošću ljudskih<br />
prava, prelazio već legitimne političke granice<br />
u dotad potčinjenom svijetu, legitimirati nečim<br />
drugim osim kulturalne nadmoći, koja je opet,<br />
uz pomoć kapitala i osvajanja tržišta, prerastala<br />
u kulturalnu hegemoniju i prepokrivanje. Tada<br />
je, uz pomoć humanističkog liberalizma, i postmodernizma,<br />
kao kulturalne logike kasnog kapitalizma<br />
(Frederic Jameson) 74 , skovan i iskonstruiran<br />
- multikulturalizam, koji su vlade i centri<br />
finansijske moći zdušno prihvatili, pri čemu ne<br />
treba sumnjati i da su ga inicirali. (Vratimo se na<br />
kokošku i jaje). Multikulturalizam nije ništa drugo<br />
do cementiranje, betoniranje i institucionaliziranje<br />
već-odavno-postavljenog/konstruiranog ali<br />
esencijaliziranog i bogomdano-prikazanog kulturalnog<br />
stanja. Razlike koje proizvode kulture,<br />
odnosno razlike koje su rezultat svekolikih kulturnih<br />
praksi, zaista postoje, a multikulturalistička<br />
institucionalizacija i naglašavanje takvih razlika<br />
samo je otvorila put kulturnim egoizmima, partikularizmima<br />
i novim konfliktima. Postoji više kul-<br />
73 Eric Hobsbawm, Doba revolucije, Školska knjiga, Zagreb, 1987.<br />
74 Frederic Jameson, Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma, u: Postmoderna: nova epoha ili zabluda, Naprijed,<br />
Zagreb, 1988.<br />
65
Change language