Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ni” funkcionalni poredak odnosa u društvenom<br />
tijelu”. 71 Alternativa jednoj ovakvoj repolitizatorskoj<br />
gesti jest prihvaćanje političke krize kao<br />
posljedice stoljetnih “jazova u kulturi”, kako to čini<br />
npr. Enver Kazaz 72 , prevodeći time cijelu povijest<br />
diskriminatorskih politika na liberalni žargon kulturnih<br />
razlika.<br />
To je nasljeđe istovjetno s politikom<br />
samom, s autentično političkom jezgrom<br />
što se opire kulturalizaciji; u terminima<br />
Slavoja Žižeka, riječ je o pravoj politici,<br />
politici kakva “(...) uvijek uključuje neku<br />
vrstu kratkog spoja između univerzalnog<br />
i partikularnog: paradoks onoga singulier<br />
universel, onog pojedinačnog koje se<br />
pojavljuje kao ono što stoji za univerzalno<br />
i destabilizira “prirodni” funkcionalni<br />
poredak odnosa u društvenom tijelu”.<br />
Pripitomljavanje kapitalizma?<br />
I multikulturalistička skrb za kulturni identitet i<br />
liberalni ideal “građanske države” isključuju “pravu<br />
politiku”: klasna borba, da uzmemo najočitiji<br />
primjer, koncept je podjednako nekompatibilan i s<br />
jednom i drugom zamisli. Od početka devedesetih<br />
naovamo, masovni odgovor bh. intelektualaca na<br />
etnokapitalističku ekspanziju ostao je na razini<br />
recikliranja starih i proizvodnju novih kulturotvornih<br />
mitskih narativa: onog o dobroj Bosni, onog<br />
o mračnom vilajetu, onog o stoljetnoj konsocijaciji,<br />
itd. Odustavši od politike - shvaćene na način emancipatorske,<br />
prosvjetiteljske djelatnosti - domaći<br />
postsocijalistički intelektualac strpljivo čeka trenutak<br />
kad će prepoznati umiljatije, humanije lice<br />
kapitalizma u koji je stupio kao u najbolji od svih<br />
mogućih svjetova. U međuvremenu, eksploatatorske<br />
prakse koje hrane taj isti sistem i dalje se<br />
razvijaju, implementiraju i šire. Etnonacionalizam<br />
i međuetnička netrpeljivost njihov su neizostavan,<br />
ali ne i isključivi sadržaj. Dakako, u rezignaciji<br />
bh. intelektualca pred moćnom kapitalističkom<br />
mašinerijom nezaobilaznu ulogu igra postmodernizam<br />
- kasnokapitalistična kulturna logika,<br />
kako bi rekao Frederic Jameson. Krilatica o “kraju<br />
velikih pripovijesti”, okosnica postmodernističke<br />
dogme, od strane je naše intelektualne elite<br />
bespogovorno preuzeta; eto još jednog aspekta<br />
u kojem je Bosna i Hercegovina uspješno sustigla<br />
poznokapitalistički svijet.<br />
U tom svjetlu, i povlađivanje imperativu kulture<br />
ukazuje se kao jedan od načina da se izbjegne<br />
“uznemirujuća” konstatacija: kako je zamisao o<br />
krizi velikih naracija i sama velika pripovijest koja<br />
pretendira na hegemoniju, i da kao takva ne mora<br />
biti konačnija od ekonomsko-političkog poretka<br />
koji čini mogućom njezinu globalnu prevlast.<br />
71 Slavoj Žižek, “Postpolitički Denkverbot” (preveo Boris Buden), http://www.scribd.com/doc/12607052/postpolitiki-denkverbotslavoj-zizek<br />
72 “Konsocijacijski model...”, 198<br />
64 (<strong>sic</strong>!)<br />
Foto: Denis Ruvić<br />
!TeMAT
Change language