Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Dinko Kreho<br />
politika u<br />
raljama kulture<br />
Kultura ili progres?<br />
Imperativu kulture u podjednakoj se mjeri povinuju<br />
etnonacionalne elite i građanski kritičari<br />
nacionalizma. I jedni i drugi predočavat će nam<br />
etničke identitete kao samonikle kulturne blokove.<br />
Po pitanju ove suštinske depolitizacije,<br />
BiH nema na čemu zavidjeti državama realno<br />
postojećeg kapitalizma: multikulturalistička<br />
briga za očuvanje Drugoga odmijenila je i tamo<br />
i ovdje bilo kakvu zamisao borbe za progres.<br />
Kako u Bosni i Hercegovini, tako i zapadno od<br />
nje, ideja pravednijega društvenog poretka<br />
otpisana je kao totalitarni relikt i anakron koncept.<br />
Trend po kojem tranzicijska Bosna i Hercegovina ne<br />
zaostaje za zrelim kapitalističkim svijetom zasigurno<br />
je kulturalizacija političkih pitanja. Štoviše,<br />
ključnu pobjedu domaćih nacionalizama valja<br />
vidjeti u načinu na koji se permanentna društvena<br />
kriza uvijek iznova prevodi u termine cultural<br />
clasha. Međuetnička nesnošljivost, premda u<br />
izravnoj vezi s ekonomskom eksploatacijom - obje<br />
su rezultat divlje akumulacije kapitala od strane<br />
etnonacionalnih elita - tumači se kao posljedica<br />
esencijalnih kulturnih razlika. Iznesete li tezu da su<br />
različite vrste diskriminacije imanentne samome<br />
kapitalističkom poretku, riskirate biti osumnjičeni<br />
kao netko tko “sanja o obnovi propalog sistema”<br />
(Ugo Vlaisavljević). Naprosto, svaki problem, antagonizam<br />
ili konflikt u bosanskohercegovačkom<br />
društvu danas je dopušteno promišljati samo<br />
u okviru onoga što kapitalistički sustav propisuje<br />
za granice mogućega. Imperativu kulture<br />
u podjednakoj se mjeri povinuju etnonacionalne<br />
elite i građanski kritičari nacionalizma. I jed-<br />
ni i drugi predočavat će nam etničke identitete<br />
kao samonikle kulturne blokove. Po pitanju ove<br />
suštinske depolitizacije, BiH nema na čemu zavidjeti<br />
državama realno postojećeg kapitalizma:<br />
multikulturalistička briga za očuvanje Drugoga<br />
odmijenila je i tamo i ovdje bilo kakvu zamisao<br />
borbe za progres. Kako u Bosni i Hercegovini, tako<br />
i zapadno od nje, ideja pravednijega društvenog<br />
poretka otpisana je kao totalitarni relikt i anakron<br />
koncept. Riječima Terrya Eagletonea: “Pošto<br />
politička nada ne postoji u srcu kapitalizma, čiji se<br />
proleterijat pokupio i otišao, ne ostavivši adresu na<br />
koju treba prosleđivati poštu, postmoderni pogled<br />
se opčinjeno okreće ka Drugome, kakvu god propusnicu<br />
(rodna, gej ili manjinska etiketa) iziskivalo<br />
putovanje prema njemu.” 65<br />
Primjer jedne zaboravljene rasprave<br />
I onda kad je riječ o “najpolitičkijoj” mogućoj temi,<br />
kao što je preuređenje jedne države u dubokoj krizi,<br />
kultura je ta koja ima posljednju riječ. 66 Prisjetimo<br />
se, recimo, famozne “diskusije o konsocijaciji”,<br />
rasprave koja je doskora dijelila lokalnu intelektualnu<br />
javnost, a danas je očigledno ponešto zaboravljena<br />
i od strane svojih inicijatora. Transkripti sa<br />
zatvorenog okruglog stola iz 2006. 67 , svojevrsnog<br />
65 Teri Iglton, “Ja sadržim mnogostrukosti” (preveo Predrag Šaponja), Polja 451, maj-jun 2008, url: http://polja.eunet.yu/<br />
polja451/451-16.htm<br />
66 Ovaj se tekst bavi konkretnim problemom artikulacije političkih pitanja kao kulturnih. Ipak, valja imati na umu i to da neoliberalna<br />
strategija kulturalizacije “(...) prevazilazi jednostavno transformisanje političkih problema u probleme kulture. Kulturalizacija<br />
je takođe ‘škola kulture’: obrazovanje, kultivisanje i uzgajanje subjekata dominantne kulture. ‘Kultura’ je samim tim samo jedan<br />
momenat ideološke edukacije, ili, još bolje, kreiranja (njemačka reč Bildung obuhvata oba značenja) ‘narodnih masa’ - precizno<br />
govoreći, subjekata (u oba značenja te reči: podanika i autonomnih delatnika) kapitalističkog poretka.” Vidi: Dušan Grlja i Jelena<br />
Vesić, Neo-liberalna institucija kulture i kritika kulturalizacije, www.eipcp.net/transversal/0208/prelom/sr<br />
67 “Konsocijacijski model uređenja države - spas ili krah Bosne i Hercegovine”, Status 10 (jesen 2006), 190-201<br />
Foto: Denis Ruvić<br />
62 (<strong>sic</strong>!)
Change language