Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
odnosa moći dovodi do zaključka da je multikulturalizam zanijekani, izokrenuti, samoreferencijalni oblik rasizma, “rasizam s distancom” - on “poštuje” identitet Drugoga, shvaćajući Drugo kao u sebe zatvorenu “autentičnu” zajednicu spram koje multikulturalist zadržava odmak onemogućen njegovom/njezinom povlaštenom univerzalnom pozicijom. Multikulturalizam je rasizam koji ispražnjuje svoju poziciju od svakog pozitivnog sadržaja (multikulturalist nije izravni rasist; on ili ona ne suprotstavlja Drugome partikularne vrijednosti vlastite kulture); unatoč tome, on ili ona zadržava tu poziciju kao povlaštenu praznu točku univerzalnosti s koje je moguće dolično procjenjivati (i podcjenjivati) druge partikularne kulture - multikulturalističko poštovanje za specifičnost Drugog upravo je oblik potvrđivanja vlastite nadmoći. 62 Očuvanje postojećih pozicija i odnosa moći implicira depolitizaciju ekonomije, a kada se već pomirimo da je kapitalizam nešto što neće proći, preostaje nam još da depolitiziramo politiku, a zatim vlastite ideje i stavove prodamo korporativnim čuvarima kulturnih identiteta. Doveden u tačku sa koje će subjekt u ravni razabrati tragove istine relativistički gest kao odjek alternativnog čina postaje apsurdan. Odbacivanje tragova istine, pronalazeći im surogat u apolitičkim terminima, legitimira ideološko-političku hegemoniju, jer ih liberal-kapitalistička ideologija prisvaja i instalira kao tobožnju transcendenciju politike. Nazi Punks Fuck Off Političku situaciju savremenog društva Jacques Rancière je označio terminom postmoderna postpolitika. Surogat političkom sukobu globalnih vizija utjelovljenih u različitim političkim strankama predstavlja suradnja sa prosvijećenim tehnokratima (ekonomistima, društvenim analitičarima, psiholozima, pedagozima, etc...) i liberalnim multikulturalistima. Ta suradnja znači procese pregovora o javnim interesima i postizanje kompromisa u vidu “općeg” konsenzusa. “Opći” konsenzus imanentno sugerira iznalaženje dobrih ideja, ideja koje djeluju, što znači prethodno prihvatanje globalnog kapitalističkog poretka, jer djeluju samo one ideje koje su kapitalistički profitabilne, pa se otuda nikada ne ulažu velike svote novca u opće obrazovanje ili zdravstvenu skrb. Liberalkapitalistička konstelacija društvenog poretka uki- 62 Isto, (str. 193) 63 Isto, (str. 113) da autentičan politički glas svodeći protestni govor za prava margine na dimenziju servilnog gesta tržišnih sila i multikulturalističkih humanitaraca. Polazeći od premise o principijelnoj jednakosti svih ljudi kao govornih bića - onoga što Étienne Balibar naziva égaliberté - nužno je usmjerenje ka pravom političkom činu koji će izazvati kratki spoj između općeg i pojedinačnog, dovodeći do disfunkcionalnsti “prirodni” (multuikulturalistički/ liberal-kapitalistički) društveni poredak. Odatle se ponovo vraćamo na pitanje isitne ili bi sada preciznije bilo napisati pitanje Događaja istine. Istina je kontingentna; ona ovisi o konkretnoj povijesnoj situaciji; ona je istina ove situacije, ali u svakoj konkretnoj i kontingentnoj situaciji postoji jedna i samo jedna Istina koja, jednom artikulirana, iskazana, funkcionira kao indeks same sebe i lažnosti polja koje se njome pokriva. 63 Odatle se pomjeramo ka Badiouovom poimanju situacije. Alain Badiou situacijom naziva svako zasebno konzistentno mnoštvo koje je strukturirano i njegova struktura nam omogućava da situaciju brojimo kao “Jedan”. Međutim, tu se pojavljuje problem, jer sama struktura mora postojati unaprijed kao metastruktura koja određuje ono što brojimo (tj. označena struktura situacije mora biti udvostručena u simboličkoj mreži označitelja). Polazeći od takvog poimanja situacije Badiou događaj definira kao istinu situacije koja čini vidljivim/čitljivim ono Foto: Denis Ruvić 60 (sic!)
!TeMAT (sic!) Foto: Denis Ruvić što je “službena” situacija morala suzbijati”, ali je također uvijek lokalizirana - to jest, Istina je uvijek Istina specifične situacije. Događaj tako obuhvaća vlastiti skup determinacija: sam Događaj; njegovo imenovanje; njegov konačni cilj; njegova “operatora”; i na kraju, ali ne manje važno, njegov subjekt, činitelja koji u ime Događaja istine intervenira u povijesnu mnogostrukost situacije i razabire/identificira u njoj znakove-učinke Događaja. Ono što Badioua zanima je kako ostati vjeran Događaju istine, budući da subjekt dolazi nakon događaja i ustrajava u signifikaciji njegovih tragova, što znači da sam subjekt “služi Istini” koja ga transcendira; nikada nije posve adekvatan beskonačnom poretku Istine budući da subjekt uvijek mora djelovati unutar konačne mnoštvenosti neke situacije u kojoj razabire znakove Istine. 64 Doveden u tačku sa koje će subjekt u ravni razabrati tragove istine relativistički gest kao odjek alternativnog čina postaje apsurdan. 64 Isto, (str. 112) Odbacivanje tragova istine, pronalazeći im surogat u apolitičkim terminima, legitimira ideološkopolitičku hegemoniju, jer ih liberal-kapitalistička ideologija prisvaja i instalira kao tobožnju transcendenciju politike. Ako je subjekt već unaprijed utemeljen u datom činjeničnom poretku, njegovo djelovanje vođeno tragovima istine postaje skandal koji raskriva nakaznost već utvrđenog znanja. Tu se otvara alternativni tok kao put aktivističkog suprotstavljanja logici kapitala, ekonomiji znanja, tehnologiji new age religije, fatalnim strategijama mas-medija, etc. Sem toga, živeći stvarnost uhvaćenu u ralje katastrofičkih naracija, aktivno se ne suprotstaviti neohegemonijalističkim politikama i/ili fundamentalističkim strujanjima ravno je činu Louis-Ferdinanda Célinea koji je, nezadovoljan praktičnom provedbom “Uredbe o Jevrejima”, od francuskih vlasti pod okupacijom zahtijevao deportaciju većeg broja Jevreja u koncentracione logore Wermachta. 61
- Page 9 and 10: (sic!) stan, ali gubi bračnu druž
- Page 11 and 12: ! prikazi (sic!) zabavna tridesetdv
- Page 13 and 14: ! prikazi (sic!) se povraćaju olov
- Page 15 and 16: (sic!) ! CITAT “Kada danas čujem
- Page 17 and 18: priča (sic!) !stav sa fronta” kr
- Page 19 and 20: (sic!) Drugi momenat u kojem su Dan
- Page 21 and 22: Rubni (sic!) !stav žanr pripovijed
- Page 23 and 24: (sic!) Jasmina Bajramović Jalovost
- Page 25 and 26: koja (sic!) !stav uvijek trpi i biv
- Page 27 and 28: (sic!) status koji je bio usmjeren
- Page 29 and 30: polucivilizirana, poluorijentalna
- Page 31 and 32: (sic!) U topici Bosne koja se sreć
- Page 33 and 34: (sic!) !protustavvima može se opis
- Page 35 and 36: (sic!) isto kao što se u njima cij
- Page 37 and 38: (sic!) ju njezine knjige, koja će
- Page 39 and 40: !NTERVJU (sic!) Miletić iz Mostara
- Page 41 and 42: Haris Imamović / Žižek - za i pr
- Page 43 and 44: !TeMAT (sic!) se vladavini stava ra
- Page 45 and 46: !TeMAT (sic!) Da bi se zaustavio na
- Page 47 and 48: !TeMAT (sic!) podrazumijevaju pozit
- Page 49 and 50: !TeMAT (sic!) Mirnes Sokolović kap
- Page 51 and 52: !TeMAT (sic!) 4. Spašavanje univer
- Page 53 and 54: Foto: Denis Ruvić (sic!) nalnih id
- Page 55 and 56: !TeMAT (sic!) 7. Obzori treće sekv
- Page 57 and 58: !TeMAT (sic!) Edin Salčinović Giv
- Page 59: (sic!) kako bi sebe - kao zajednicu
- Page 63 and 64: !TeMAT (sic!) vrhunca polemike, ne
- Page 65 and 66: (sic!) Kenan Efendić multietnično
- Page 67 and 68: (sic!) desubjektivizirane. (Klase s
- Page 69 and 70: Foto: Denis Ruvić (sic!) računovo
- Page 71 and 72: !TeMAT (sic!) što mu se navodnim s
- Page 73 and 74: (sic!) ! CITAT “Nikakva pravda -
- Page 75 and 76: (sic!) Denis Ruvić !GAlerija 75
- Page 77 and 78: (sic!) KUĆA Nije tvoje da ulaziš
- Page 79 and 80: (sic!) Saša Ilić Noć jezika [18/
- Page 81 and 82: ! pROZa (sic!) Gazibara: Slikar je
- Page 83 and 84: (sic!) Gazibara se polako odmiče o
- Page 85 and 86: (sic!) homesic!Edin Damar vojnih bu
- Page 87 and 88: (sic!) Almir Kljuno SRPSKA U MOME S
- Page 89 and 90: (sic!) Kenan Efendić EVO ZORE, EVO
- Page 91 and 92: (sic!) Naravno, upravu ste, takva b
- Page 93 and 94: (sic!) sic!ranje Mirnes Sokolović
- Page 95 and 96: (sic!) preporucujemo! U prodaji je
- Page 97 and 98: sic!esej (sic!) Almir Kolar Kijevsk
- Page 99 and 100: (sic!) što veći stepen destruktiv
- Page 101 and 102: sic!esej (sic!) naredbodavci bili u
- Page 103 and 104: (sic!) svog ispoljavanja postavlja
- Page 105 and 106: sic!esej (sic!) biti izgovorena (I
- Page 107 and 108: (sic!) Vedad Jusić boGomolje kultu
- Page 109 and 110: (sic!) rubrika za kulturu na web sa
!TeMAT<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
Foto: Denis Ruvić<br />
što je “službena” situacija morala suzbijati”, ali je<br />
također uvijek lokalizirana - to jest, Istina je uvijek<br />
Istina specifične situacije. Događaj tako obuhvaća<br />
vlastiti skup determinacija: sam Događaj; njegovo<br />
imenovanje; njegov konačni cilj; njegova<br />
“operatora”; i na kraju, ali ne manje važno, njegov<br />
subjekt, činitelja koji u ime Događaja istine<br />
intervenira u povijesnu mnogostrukost situacije<br />
i razabire/identificira u njoj znakove-učinke<br />
Događaja. Ono što Badioua zanima je kako ostati<br />
vjeran Događaju istine, budući da subjekt dolazi<br />
nakon događaja i ustrajava u signifikaciji njegovih<br />
tragova, što znači da sam subjekt “služi<br />
Istini” koja ga transcendira; nikada nije posve<br />
adekvatan beskonačnom poretku Istine budući<br />
da subjekt uvijek mora djelovati unutar konačne<br />
mnoštvenosti neke situacije u kojoj razabire znakove<br />
Istine. 64 Doveden u tačku sa koje će subjekt<br />
u ravni razabrati tragove istine relativistički gest<br />
kao odjek alternativnog čina postaje apsurdan.<br />
64 Isto, (str. 112)<br />
Odbacivanje tragova istine, pronalazeći im surogat<br />
u apolitičkim terminima, legitimira ideološkopolitičku<br />
hegemoniju, jer ih liberal-kapitalistička<br />
ideologija prisvaja i instalira kao tobožnju transcendenciju<br />
politike. Ako je subjekt već unaprijed<br />
utemeljen u datom činjeničnom poretku, njegovo<br />
djelovanje vođeno tragovima istine postaje skandal<br />
koji raskriva nakaznost već utvrđenog znanja.<br />
Tu se otvara alternativni tok kao put aktivističkog<br />
suprotstavljanja logici kapitala, ekonomiji znanja,<br />
tehnologiji new age religije, fatalnim strategijama<br />
mas-medija, etc. Sem toga, živeći stvarnost<br />
uhvaćenu u ralje katastrofičkih naracija, aktivno<br />
se ne suprotstaviti neohegemonijalističkim politikama<br />
i/ili fundamentalističkim strujanjima<br />
ravno je činu Louis-Ferdinanda Célinea koji je,<br />
nezadovoljan praktičnom provedbom “Uredbe o<br />
Jevrejima”, od francuskih vlasti pod okupacijom<br />
zahtijevao deportaciju većeg <strong>broja</strong> Jevreja u koncentracione<br />
logore Wermachta.<br />
61
Change language