Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Foto: Denis Ruvić<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
nalnih identiteta u proteklom periodu bio nemjerljiv.<br />
39 Nesumnjivo je da je ona neraskidivo<br />
povezana sa strategijama nacional-nauke,<br />
budući da u suštini operiraju istim entitetima:<br />
etnicitetom, koji je opasan bilo da se ostavaruje<br />
konstruktivističkim, bilo esencijalističkim pristupom,<br />
kako ih distingvira Kristijan Đordano, zalažući<br />
se za konstruktivistički pristup, ali rezultat i zaokupljenost<br />
obje frakcije posvećene identitetima<br />
u principu jeste isti - etniciteti su legitimirani. 40<br />
Problem multikulturalističke/interkulturalističke<br />
protuteze nalazi se baš u diskrepanciji partikularnog<br />
i univerzalnog: taj teorijski sistem<br />
nikako da u apriornom priznavanju kulturne<br />
gramatike i poštivanju različitosti, izbjegavanju<br />
interkulturnih nesporazuma - jedan od takvih<br />
interkulturnih nesporazuma je, prema Đordanu,<br />
ustupljivanje zemljišnih posjeda italijanskim<br />
seljacima-bezemljašima, čime se narušila agrogradska<br />
kultura južnoitalijanskih gradova (<strong>sic</strong>!) 41<br />
- vidi legitimaciju nacional-podijeljenosti na<br />
osnovu kojih kapitalističke elite ostvaruju profite<br />
u ekonomijama svojih geta. Kako bi rekao T.<br />
Eagleton, “ako univerzalnost znači da Tunguzi iz<br />
istočnog Sibira moraju naći svoj vjerni odraz u<br />
djelu Noela Cowarda, treba je odbaciti; ako ona<br />
znači da su bolna iskustva Tunguza poprilično<br />
nalik onima Nijemaca, valja je prihvatiti.” 42 Vodeći<br />
se analogijom, mogli bismo reći ako univerzalnost<br />
znači da Bošnjaci trebaju pronaći u djelima<br />
Vojislava Lubarde, onda je treba odbaciti; ako<br />
znači da su bolna iskustva Bošnjaka iz Srebrenice<br />
poprilično slična iskustvima Srba iz Jasenovca,<br />
onda je treba prihvatiti. Vrednovanje patnje<br />
u partikularističkim poljima može samo donijeti<br />
njeno političko previđanje, svojevrsni eksluzivizam<br />
i diferencijaciju patnje, a poimanje iste<br />
s univerzalističkog motrilišta doprinosi zasnivanju<br />
vrijednosnog merituma koji će organizirati<br />
zajedničke strukture spoznaje. Afirmacija partikularnog<br />
naspram univerzalnog bjelodana je i u<br />
alternativnoj antinacionalističkoj kulturnoj koncepciji<br />
Bosne, 43 jer - potrebno se upitati - zašto bi,<br />
na koncu, civilizacijski procesi ponovno otjelovljavali<br />
jedan kolektivni partikularistički identitet, pa<br />
makar bio i nadnacionalan i procesualan? U pitanju<br />
je neka vrsta partikularizma partikularizama, u<br />
kojoj se ponajprije svejedno legitimišu i priznaju<br />
nacionalne kulture kao varijable, kao samobitnosti,<br />
a zatim se afirmiše novi, bosanski partikularizam<br />
u (post)jugoslovenskim razmjerama. Jasno<br />
39 V. “Do ekonomskog osnaženje društva, što je najbolja pretpostavka i najbolji garant prava i sloboda, ali i zbog svih zlih uspomena<br />
i loših iskustava Jugoslavije i jugoslovenstva, barem u onom obliku u kakvom smo ih upoznali - unitarističkom, svaka<br />
ideja Bosne i bosanstva, bez obzira na sve gore rečeno, čitat će se kao neko novo jugoslovenstvo, kao neka nova Jugoslavija,<br />
dakle kao anacionaliziranje i(li) asimilacija. A to barem, posve smo sigurni, nitko i neće i ne želi!” (Željko Ivanković. Bosanstvo<br />
kao novo jugoslovenstvo ili...?. U: Tetoviranje identiteta, Rabic, Sarajevo, 2007, str 210.) Sudeći prema ovom ulomku, multi/<br />
interkulturalistička antinacional-protuteza, itekako je osjetljiva na demontiranje svake vrste nacionalne samobitnosti, iz čega je<br />
bjelodana afirmacija partikularnih identiteta nad univerzalnim. Osim toga, navedena strategija prema kojoj bi zaraćenost identiteta<br />
mogla biti prevaziđena ekonomskim prosperitetom, spada u red klasičnih liberal-kapitalističkih klišeja: apartheid u Južnoj<br />
Africi, naprimjer, pokušavao se riješiti jednakopravnim tretiranjem sviju u mehanizmu internacionalnih korporacija, jednakim<br />
ropskim tretiranjem svih radnika, bijelaca i crnaca.<br />
40 Odlomak iz programa alternativnih Sarajevskih svesaka: “Namjera pisaca okupljenih oko inicijative za pokretanje Sarajevskih<br />
sveski nije stvaranje intelektualne platforme za političku rekonstituciju Jugoslavije; oni ne dovode u pitanje realnost postojanja<br />
novih država; aktivni su sudionici kulturnog života u svojim matičnim sredinama i nisu lišeni osjećaja nacionalne pripadnosti.”<br />
(V. Visković. Uvodnik. Sarajevske sveske, 2002, br. 1)<br />
41 Kristijan Đordano. Ogledi o interkulturnoj komunikaciji. Biblioteka XX vek, Beograd, 2001.<br />
42 Terry Eagleton: Ideja kulture, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.<br />
43 “Ime Bosanac, bosanstvo nisu, tako pojmovi nacionalnoga reda, a niti samo regionalno-teritorijalnoga. Prije i više od toga to<br />
je ime za opisani civilizacijski proces (<strong>sic</strong>!), koji kroza sve povijesne mijene i političke nepogode jednako svakodnevno i jednako<br />
vitalno traje milenij. U tom interakcijskom procesu kao konstanti (ime joj je Bosna) učestvuju nacionalne kulture kao varijable<br />
(<strong>sic</strong>!), zadržavajući svoj posebni autoritet, a izlažući se trajnom kulturotvornom odnosu primanja i davanja.” (Ivan Lovrenović.<br />
Labirint i pamćenje. Oslobođenje, Sarajevo, 1990.) Ili: “Tuga za izgubljenim, emigrantska tuga, razaranje stoljetne kulture, kidanje<br />
veza..., sve je to multipliciralo melankolični potencijal (<strong>sic</strong>!) koji je sadržan u najdubljim slojevima bosanske kulture (<strong>sic</strong>!)... Kutura<br />
iznikla iz grobova (<strong>sic</strong>!)? Nije li u tome paradoksu upisan usud jedne duboko nesretne države (<strong>sic</strong>!)?” (Davor Beganović. Poetika<br />
melankolije, Rabic, Sarajevo, 2009.)<br />
53
Change language