Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
!TeMAT<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
Mirnes Sokolović<br />
kapitalizam<br />
i zarobljeno<br />
znanje<br />
Partikularnost,<br />
pluralnost,<br />
multikulturalizam<br />
Averzija prema istini u teorijskoj misli koja<br />
je demonstrirana u posljednjem desetljeću i<br />
pol na postjugoslovenskom prostoru itekako<br />
je simptomatična ako se promatra iz<br />
političko-ekonomskog rakursa. Nesumnjivo<br />
je da takvo odbijanje kategorije istine proizilazi<br />
iz sveprisustva multikultikulturalističkih<br />
i interkulturalističkih naracija u kulturalnim<br />
teorijama koji predstavljaju dominantu unutar<br />
svjetonazora. Te naracije apriorno uvažavaju<br />
razlike i pluralnost, konceptom tolerancije<br />
podrivajući bilo kakav vrijednosni sistem i prava<br />
pojedinca.<br />
1. Antiintelektualizam i istina<br />
Suočivši se s povijesnim i političkim zločinima<br />
dvadesetog vijeka, cjelokupan svjetonazor<br />
ostao je zarobljen pred nemislivim, koje je tako<br />
svečano uvedeno na velika vrata u samu misao<br />
- izuzimajući je pred zadatkom hermeneutičkog<br />
ili gnoseološkog promišljanja nad rezultatima<br />
neviđene kolektivne i povijesne duhovne izdaje,<br />
nad Auschwitzom i Kolimom poglavito.<br />
Ono što je uslijedilo, bilo je veličajna igra<br />
značenjima i stavovima, kao blagorodni i<br />
relaksirajući kontrapunkt stravičnoj preciznosti i<br />
krutosti tvornica smrti i ekonomije terora, jer sve<br />
se završilo u postmodernističkom relativizmu,<br />
sve je zaključeno u dekonstrukciji subjekta, u<br />
ukidanju “velikih pripovijesti”, kao spasonosnom<br />
umicanju kanceregenoj proizvodnji značenja, kao<br />
konačnom bijegu pred kategorijom istine, kako<br />
bi se neke stvari u ukupnom svjetonazoru nepovratno<br />
promijenile a novi totalitarizmi preduprijedili<br />
za vjeki vjekov. Kako piše Badiou, “objava<br />
kraja velikih pripovijesti jednako je neskromna<br />
kao i sama velika pripovijest”, te, nakon njihovog<br />
vojnog poraza, priuštava zadovoljstvo fanatičkom<br />
protuintelektualizmu nacista jer “sama misao,<br />
politička ili filozofijska, nije kadra prosuditi o<br />
onome što ju je namjerilo uništiti.” 25 Kao pravu<br />
protutezu, Badiou predlaže korak koji povezuje tri<br />
ključna filozofska pojma: bitak, istinu i subjekt.<br />
Istinu je potrebno distingvirati od znanja, jer ona<br />
je uvijek nešto novo, budući da subjekt pravi rupu<br />
u znanju, odstranjujući se iz totaliteta etabliranog<br />
ili kanoniziranog znanja. Istina se, kako elaborira<br />
Badiou, konstituiše unutar četiri generičke procedure<br />
koje ju proizvode: matema, poema, političke<br />
invencije i ljubavi, te shodno tome postoji: znanstvena,<br />
umjetnička, politička ili ljubavna istina.<br />
“Daleko od institucionalno utemeljenog znanja,<br />
veliku filozofijsku misao uvjetuju krize, proboji i<br />
paradoksi matematike, potresi u pjesničkom jeziku,<br />
pobune i izazovi političke invencije, treperenja<br />
odnosa između dvaju spolova.” 26<br />
Bitak je neumitno mnoštven, nastavlja Badiou,<br />
ali to nije razlog da se odustane od kategorije<br />
istine, kao što to provodi velika moderna<br />
sofistika. Nadasve, istina se javlja kao konstituisani<br />
proizvod tog mnoštva, kao izdvajanje Jednog<br />
iz mnoštva, kao proizvod četiri na<strong>broja</strong>ne<br />
generičke procedure. Osim toga, istina je uvijek<br />
postdogađajna: da bi se zbila, mora se nešto<br />
dogoditi (umjetnika invencija, politički prevrat...),<br />
uvijek se otkriva u anticipaciji kompletne istine<br />
u modusima konstituišućih generičkih procedura,<br />
u komadanju i slaganju znanja prema nekim<br />
selektivnim strategijama, u efektima događaja<br />
i generičnosti, s tim da uvijek postoji stvar koja<br />
ne odgovara imenovanju istine, konstrukciji<br />
istine, tački gledišta iz koje se ona konstituiše.<br />
Tom generičnošću i nedovršenošću, istina<br />
konačno umiče svom destruktivnom karakteru,<br />
završenoj deklarativnosti, totalnom potencijalu,<br />
iskazanom u političkom problemu totalitarizma.<br />
27<br />
2. Promicanje pluralnosti<br />
Averzija prema istini u teorijskoj misli koja je<br />
demonstrirana u posljednjem desetljeću i pol<br />
na postjugoslovenskom prostoru itekako je<br />
25 Vladimir Marković: Beleška o situaciji nedostatka odgovarajućeg terora, Prelom br. 5, god. 3, proljeće/leto 2003., str. 60<br />
26 Alain Badiou. Manifest za filozofiju. Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.<br />
27 On the Truth-Process: An open lecture by Alain Badiou, August 2002. www.scribd. com<br />
49
Change language