Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
!TeMAT<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
se vladavini stava razloga. Dakle, neophodno je<br />
osloboditi se opasnog relativizma koji zastupa<br />
postmodernistička multikulturalna teorija i vratiti<br />
se načelima argumentacije, te kroz heideggerovski<br />
Auseinandersetzung (konfrontaciju interpretacija)<br />
uspostaviti određenu hijerarhiju vrijednosti. To<br />
što kut gledanja određuje logiku razumijevanja<br />
ne znači da je pogled iz svih kutova jedankog<br />
kvaliteta: iz nekih kutova se odlično vidi, iz drugih<br />
se samo naziru konture posmatranog. Najbolji kut<br />
za posmatranje trenutačne konstelacije političkoekonomskih<br />
i kulturalnih odnosa imaju mislioci<br />
poput Alaina Badioua, Etiennea Balibara, Jacquesa<br />
Rancierea i, najpoznatijeg među njima, Slavoja<br />
Žižeka.<br />
Žižek je možda i najuvjerljivije prokazao zablude<br />
multikulturalne politike. On uporno objašnjava<br />
kako pluralnost nikako ne može biti vrijednost<br />
sama po sebi, što postmodernistička multikulturalna<br />
teorija ne shvata i pridaje više važnosti<br />
formalnoj činjenici pluralnosti kultura nego njihovom<br />
sadržaju. Tolerancija kao najviši mogući princip<br />
u teoriji izgleda doista plemenito, ali ukoliko<br />
taj koncept pokušamo dosljedno primjenjivati, to<br />
znači apsolutnu toleranciju prema vrijednostima<br />
i ponašanju kulturnog Drugog, ponovo ćemo se<br />
naći u zapećku formalizma, koji lako može preći u<br />
opravdanje zločinačkog nasilja: legitimno je čuvati<br />
vlastiti identitet, ali je silovanje nelegitiman način<br />
da se to učini.<br />
Tolerancija po svaku cijenu potpuno je pogrešan<br />
način da se s poštovanjem ophodimo prema<br />
Drugom, i osim budalaštine može dovesti i do potpomaganja<br />
u činjenju različitih zvjerstava. Respect<br />
for other’s beliefs as the highest value can mean<br />
only one of two things: either we treat the other in<br />
a patronising way and avoid hurting him in order<br />
not to ruin his illusions, or we adopt the relativist<br />
stance of multiple ‘regimes of truth’, disqualifyingas<br />
violent imposition any clear insistence of<br />
truth. 4 Pravi način da se poštuje Drugi jeste da se<br />
kritički ophodimo sa njegovim vjerovanjima i vrijednostima<br />
i sasvim sigurno je da će to kooperativno<br />
traganje za istinom putem nenasilne prisile<br />
boljeg argumenta doprinijeti zasnivanju sistema<br />
vrijednosti koji će biti od jednake koristi i nama i<br />
Drugome. For example, the sign of progress in<br />
our societies is that one does not need to argue<br />
against rape: it is ‘dogmatically’ clear to everyone<br />
that rape is wrong, and we feel that even arguing<br />
against it is too much. If someone were to advocate<br />
the legitimacy of rape, it would be a sad sign<br />
if one had to argue against him - he should simply<br />
appear ridiculous. And the same should hold<br />
for torture. 5 Protest protiv običaja da se silovane<br />
žene tretiraju kao izazivatelji zločina nije izraz<br />
nikakvog saidovski shvaćenog orijentalizma, već<br />
camusovski shvaćen čin solidarnosti koji rađa<br />
pobunu protiv tlačilačkog i ubilačkog poretka.<br />
Sama pobuna, prema Camusovom tumačenju,<br />
nije moguća bez osjećaja da smo u pravu i bez vrijednosti<br />
koju suprotstavljamo postojećem stanju.<br />
6 Utemeljene tvrdnje o svijetu i utemeljeni prijedlozi<br />
normi preduvjet su utemeljene pobune. Iz<br />
navedenog zaključujemo kako samo fundirajuća<br />
i utopijska misao mogu proizvesti pobunu, dok<br />
nihilizam i vrijednosni relativizam, tj. postmodernizam,<br />
tj. multikulturalizam, onemogućavaju<br />
pobunu zato što niti pružaju razloge (antiracionalizam),<br />
niti zacrtavaju ciljeve (antiutopizam).<br />
U kontekstu surove vladavine globalnog kapitalizma<br />
koji sistemom slobodnog tržišta vrši najveći<br />
izrabljivački poduhvat ikada viđen (to se posebno<br />
odnosi na uništavanje ekonomija zemalja Centralne<br />
Afrike koje EU i SAD provode uz pomoć slobodnog<br />
tržišta), i divljanja vjerskog i nacionalnog<br />
fundamentalizma, koji ljudska bića svodi na brojke<br />
mobilizirajući ih kao sredstvo nekog transcedentnog<br />
cilja, 7 koji se u konačnici najčešće realizira u<br />
vidu najsvirepijih pokolja, pitanje pobuniti se ili<br />
ne, pitanje je od čijeg odgovora ovisi naše pravo<br />
da uopće očekujemo budućnost.<br />
U našem “tu” neophodno je vratiti se egalitarnom<br />
aksiomu i obnoviti univerzalističku emancipatornu<br />
politiku, koja je jedini adekvatan odgovor<br />
na izazove koje nam postavlja naša epoha. Politika<br />
koja bi izvirala iz sistema vrijednosti zasnovanog<br />
na načelu egaliberte, bila bi konačno<br />
uobličenje prijeko potrebne emancipatorne<br />
energije. Zalaganje za egalitarna načela nipošto<br />
ne znači priklanjanje uz liberalizam koji, iako<br />
se zalaže za političke slobode i jednakost pred<br />
zakonom, ostaje indiferentan prema materijalnim<br />
nejednakostima u sistemu kapitalističkih<br />
proizvodnih odnosa i uspješno se inkorporira u<br />
kapitalističko ideološko tijelo. Liberalima njihova<br />
neograničena samodopadnost onemogućava<br />
da, konačno, osim subjektivnog nasilja (nasilje<br />
4 Slavoj Žižek: Violence, Picador, New York, 2008., str. 139.<br />
5 Žižek: In defense of lost causes, Verso, London - New York, 2008, str. 50.<br />
6 “On (pobunjenik - H.I.) suprotstavlja ono što je poželjno onome što nije. Svaka vrijednost ne povlači za sobom pobunu, ali svaki<br />
poriv pobune prešutno priziva neku vrijednost.” (Albert Camus: Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1976, str. 18.)<br />
7 Brian Barry: Kultura i jednakost. Egalitarna kritika multikulturalizma, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, str. 80.<br />
43
Change language