Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Haris Imamović<br />
ŽiŽek - za i protiv<br />
Pobuna protiv<br />
multikulturalizma<br />
i terora<br />
U kontekstu surove vladavine globalnog kapitalizma,<br />
koji sistemom slobodnog tržišta vrši<br />
najveći izrabljivački poduhvat ikada viđen, i divljanja<br />
vjerskog i nacionalnog fundamentalizma,<br />
koji ljudska bića svodi na brojke mobilizirajući<br />
ih kao sredstvo nekog transcedentnog cilja<br />
i koji se u konačnici najčešće realizira u vidu<br />
najsvirepijih pokolja, pitanje pobuniti se ili ne,<br />
pitanje je od čijeg odgovora ovisi naše pravo da<br />
uopće očekujemo budućnost.<br />
1. Pozitivan junak<br />
Danas, u praskozorju novog stoljeća, nakon Fukuyaminih<br />
“sretnih 90-ih” u kojima je etabliran novi<br />
Poredak Bitka - globalni kapitalizam, posmatrati<br />
kako u intelektualnom govoru i dalje preovladavaju<br />
pojmovi karakteristični za filozofski skepticizam<br />
i etički relativizam, ostavlja utisak kako je postmoderna<br />
suspenzija racionalističkog koncepta<br />
argumentacije dovela do stanja intelektualne paralize<br />
i nemogućnosti (pravog) odgovora na izazove<br />
koji nova epoha postavlja. U današnjoj konstelaciji<br />
idejnih odnosa postmodernizam je postao ono<br />
što “ukida sve što mu se nađe na putu i ostavlja<br />
sve potpuno istim kakvo je bilo” (Wittgenstein).<br />
U konačnici izgleda da je i sam postmodernizam<br />
prošao put epštajnovski shvaćenog zakona “postmoderne<br />
dijalektike”, 1 od superkritike prešao u<br />
pseudokritiku, ali je uspio utemeljiti jedan novi<br />
Denkverbot: protu-sistematski aksiom danas je<br />
postao sistematski i doveo nas je do takvog stanja<br />
koje nije drugo nego sacrificium intellectus. Proces<br />
kapitalizacije u postsocijalističkim zemljama<br />
i širenje sistema slobodnog tržišta u globalnim<br />
okvirima doveli su do enormnog rasta materijalnih<br />
nejednakosti (dio postmodernog projekta<br />
aktiviranja razlika?). U kontekstu utemeljenja<br />
kapitalističkih privrednih odnosa u globalnim<br />
okvirima i jačanja nacionalizama i inih radikalnih<br />
izama, posebno u tranzicijskim zemljama,<br />
razvija se novi koncept kulturne politike - multikulturalizam.<br />
Takav kulturni obrazac direktna je<br />
posljedica činjenice da se, s jedne strane, formira<br />
globalni političko-ekonomski poredak koji treba<br />
da inkorporira društva sa različitim kulturama i,<br />
s druge strane, da je u znanju osporen koncept<br />
općih kriterija vrednovanja: “istina je kulturno<br />
relativna”. Multikulturalisti polaze od aksioma<br />
prema kojem je svaka kultura jednako vrijedna<br />
i traže jednako poštovanje za sve kulturne<br />
grupe. Multikulturalizam je, već sada se može<br />
kazati, ostvario ogroman uspjeh: u protekla tri<br />
desetljeća: postao je dominantna kulturna politika<br />
većine zapadnoevropskih zemalja, 2 te se, shodno<br />
širenju liberal-kapitalizma, nameće kao dominantni<br />
kulturni obrazac i u globalnim okvirima.<br />
Da bi se zaustavio nalet multikulturalističkih<br />
relativističkih slapova gluposti koji se ruše u<br />
ponore zloće (dosljedno provođenje multikulturalnog<br />
principa vodi ka legitimaciji neonacističkog<br />
verbalno-idejnog vidokruga), a koji opravdanje<br />
nalaze u neutemeljenom 3 postmodernističkom<br />
osporavanju racionalnosti, neophodno je vratiti<br />
1 “Postmoderna dijalektika (ako je uopšte mogućan takav izraz) pretpostavlja uzajamno okretanje teze i antiteze, što je bremenito<br />
ironijom nalaženja drugog u sebi.” (Mihail Epštejn: Postmodernizam, Zepter, Beograd, 1998., str. 26.)<br />
2 “The reason why liberalism does not have a problem with multiculturalism is that liberalism is itself, fundamentally, a theory of<br />
multiculturalism. This is because liberalism is essentially a theory about pluralism; and multiculturalism, is, in the end, a species<br />
of pluralism.” (Chandran Kukathas: Liberalism and multiculturalism, u: Contemporary political theory (ed. Collin Farelly), Sage<br />
publications, London - Thousand Oaks - New York, 2004, str. 289.)<br />
3 “Njena (kritike racionalnosti - H.I.) dilema se sastoji u tome da - odbacivanjem mišljenja koje mora biti obrazloženo (utemeljeno)<br />
- ta kritika u svom performativnom samoprotivrečju biva lišena svih razloga ili, pak, ako se poziva na univerzalizirajuće razloge,<br />
mora ponovo da se vrati na um i poziva na njega.” (Manfred Frank: Conditio moderna, Svetovi, Novi Sad, 1995., str.35.)<br />
Foto: Denis Ruvić<br />
42 (<strong>sic</strong>!)
Change language