Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic

Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic

18.01.2013 Views

Trebamo se naučiti nositi sa ovim paradoksom sistema kojeg niko ne želi, i kojeg niko ne želi jer ne daje podstrek ljubavi, koji nije očaravajući, nije zavodnik. Opis je, ponovo, očito netačan: ukoliko je ikada postojao sistem koji je svoje podanike očaravao snovima (o slobodi, o tome kako naš uspjeh zavisi od nas samih, o naletu sreće koji je tu tik iza ugla, o nesputavanom zadovoljstvu...), onda je to kapitalizam. Pravi problem je u nečemu drugom: poglavito u tome kako održati živom vjeru ljudi u kapitalizam kada je nemilosrdna stvarnost nemilosrdno pogazila takve snove? Ovdje se javlja potreba za “zrelim” realističkim pragmatizmom: treba se junački oduprijeti snovima o savršenosti i sreći, i prihvatiti gorku kapitalističku realnost kao najbolji (ili najmanje loš) od svih svjetova. Ovdje je potreban kompromis, kombinacija borbenih ili zornih utopističkih očekivanja i obezbjeđivanja ljudima dovoljno sigurnosti da prihvate sistem. Slijedi da Soreman nije tržišno-liberalni fundamentalist ili ekstremist, on s ponosom ističe da su ga neki ortodoksni sljedbenici Milton Friedmana optužili da je komunist zbog njegove (umjerene) podrške dobrobiti države: Ne postoji proturječje između države i ekonomskog liberalizma; naprotiv, tu postoji složeno savezništvo između to dvoje. Mislim da je liberalnom društvu potrebna dobrobit države, prvo, u Izdavač Udruženje Interkultura, Sarajevo Urednik Mirnes Sokolović Redakcija Jasmina Bajramović, Kenan Efendić, Jasna Kovo, Edin Salčinović, Mirnes Sokolović, Osman Zukić, Đorđe Krajišnik Urednik fotografije Kenan Efendić Lektura Zurijeta Hodžić Dizajn i DTP Selma Fočo Fotografija na naslovnoj stranici Jusuf Hafizović odnosu na inetelektualnu ispravnost - ljudi će prihvatiti izlaganje opasnostima kapitalizma ukoliko postoji nužni minimum socijalne sigurnosti. Iznad ovoga, na višem mehaničkom nivou, ukoliko neko želi da destruktivno stvaralaštvo kapitalizma funkcioniše, taj neko ga treba potpomoći. Rijetko kada je funkcija ideologije opisana jasnijom težnjom da se odbrani postojeći sistem od svake ozbiljne kritike, legitimišući ga kao neposredni izraz ljudske potrebe: Suštinski zadatak demokratskih vlada i kreatora mnijenja kada se suoče s ekonomskim ciklusima i političkim pritiskom jeste da se obezbijedi i zaštiti sistem koji je tako dobro služio čovječanstvu, i ne mijenjati ga s gorim pravdajući se njegovom manjkavošću.. Ipak, ova lekcija je bez sumnje jedna od najtežih koja će da se prevede na jezik koji će javno mnijenje prihvatiti. Najbolji od svih ekonomskih sistema uistinu jeste manjkav. Koje god da su istine otkrivene ekonomskom naukom, slobodno tržište je na kraju ništa do odraz ljudske prirode, sam po sebi teško popravljiv. (prevod urađen prema knjizi: Slavoj Žižek: First as tragedy, then as farce, Verso, London - New York, 2009., str. 17-27 ) Prijevod: Dženeta Imamović impresum Tiraž 300 + (Zbog poželjne mogućnosti slobodnog preštampavanja i kopiranja) Časopis izlazi dvomjesečno Kontakt www.sic.ba redakcija.sic@gmail.com redakcija@sic.ba Ovaj broj časopisa (sic!) izdat je uz finansijsku pomoć Fonda Otvoreno Društvo BiH (Soros) Zahvaljujemo ovom prilikom profesoru Williamu Huntu sa univerziteta St. Lawrence, uz čiju pomoć je štampan ovaj broj Sic!-a. Također se zahvaljujemo knjižari Buybook, koja je ustupila knjige koje su prikazane. 114 (sic!)

(sic!) Maja Abadžija, rođena 29.10.1990. u Nišu, Srbija, gdje je započela osnovnoškolsko obrazovanje, a dovršila ga je u Brezi, BiH, zajedno sa gimnazijom. Studira na Odsjeku za književnosti naroda BiH i bosanskihrvatskisrpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U Brezi stanuje, čita i pokušava pisati. Jasmina Bajramović rođena je 8. 02. 1987. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studentica je Odsjeka za književnosti naroda BiH i bosanskog jezika. Kenan Efendić, rođen 1986. godine u Željeznom Polju (Žepče, SFR Jugoslavija). Studira južnoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radi kao novinar na portalu Radiosarajevo.ba. Živi u Sarajevu. sic!bioAutori u ovom broju Anela Hakalović, (03.04.1987.) studentica je master studija na Odsjeku za komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 2009 godine je (do)diplomirala komparativnu književnost i filozofiju sa temama: ‘’Tijela cyberpunka i tijela u cyberpunku: modusi reprezentiranja tjelesnosti u romanu Neuromant i filmu Blade Runner’’ (komparativna književnost) i ‘’Feminizam i postmodernizam: susret ili sukob?’’ (filozofija). Objavila je tekstove u Novom Izrazu i Odjeku. Saša Ilić (Jagodina, 1972), diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je: koautorski projekat (sa Draganom Boškovićem) Odisej (1998), priče Predosećanja građanskog rata (2000) i roman Berlinsko okno (2005). Priredio je zajedničku knjigu pripovedača rođenih posle 1970. pod naslovom Pseći vek (2000). Jedan je od urednika podlistka Beton. Sa redakcijom podlistka, priredio je dvije knjige eseja i satiričnih tekstova: Srbija kao sprava (2008) i Antimemorandum-dum (2009). Haris Imamović, rođen 06. 02. 1990. u Skender Vakufu. Studira na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Zenici. Miranda Jakiša, rođena je 1972. godine u Baden- Württembergu. Znanstvena je suradnica na Institutu za slavistiku Humboldtova sveučilišta u Berlinu i pridružena suradnica u Centru za istraživanje literature i kulture u projektu “Topografija pluralnih kultura Europe”. Nakon studija slavistike, političkih znanosti te engleske i američke književnosti na sveučilištima u Konstanzu, Strathclydeu i Sarajevu, doktorirala je na sveučilištu Eberhard-Karls-Universität u Tübingenu radom “TEKSTOVI O BOSNI. Ivo Andrić, Meša Selimović, Dževad Karahasan”. Vedad Jusić, rođen je 1. januara 1990. godine u Sarajevu. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu. Trenutno je student Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Živi u Brezi. Almir Kljuno, rođen je 1. 1. 1991. Studira književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Dinko Kreho rođen je 1986. u Sarajevu, gdje je na Filozofskom fakultetu studirao književnost. Književnu kritiku i teorijske oglede objavljivao je u časopisima iz regije. Almir Kolar Kijevski, rođen 21.03. 1981.godine u Kijevu, općina Trnovo. U Sarajevu završava osnov nu školu, gimnaziju te studira na Filozofskom fakultetu, odsjek filozofija. Objavio zbirku poezije Requiem za Kijevskog (Omnibus, 2008). Jasna Kovo, rođena je 1. 05. 1988. u Visokom. Osnovnu školu završila je u Visokom, a Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu. Studentica je na Odsjeku za književnosti naroda BiH i bosanski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Đorđe Krajišnik rođen je 06.09.1988 godine u Sarajevu, danas živi u Istočnom Sarajevu. Studira u Istočnom Sarajevu, uči se pisati, kolumnista je na portalu depo.ba. Branislav Oblučar (1978, Bjelovar) objavio je knjige pjesama: Anđeli su pali na tjeme, s Boškom Kuzmanovićem 1997, i Mačje pismo (nagrada Goran za mlade pjesnike 2006). Književnu kritiku i esejistiku objavljuje u periodici te na Trećem programu hrvatskog radija. Suradnik je u časopisu Quorum. Član je programskog odbora Goranovog proljeća. Radi kao znanstveni novak na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Edin Salčinović, rođen 13. 4. 1988. u Sarajevu. Stanuje u Brezi. Završio osnovnu i srednju školu. Studira na Odsjeku za književnosti naroda BiH. Mirnes Sokolović, rođen 22. 10. 1986. u Sarajevu. Student je na Odsjeku za književnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavljivao oglede u Novom izrazu i Sarajevskim sveskama. Osman Zukić rođen je 12. 6. 1987. u Sarajevu, a odrastao u mjestu Bakići, općina Olovo. Osnovnu školu počeo je u Olovu, a završio u Sarajevu, gdje je upisao i završio i Gazi Husrev-begovu medresu. Student je Odsjeka za književnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Krystyna Żukowska-Efendić rođena 1984. godine u Varšavi. Magistrirala je na Institutu za zapadnu i južnu slavistiku Varšavskog univerziteta. U svom magistarskom radu problematizirala je poziciju djeteta kao naratora u bosanskohercegovačkom ratnom pismu. Živi i radi u Sarajevu. Marko Raguž, 115

(<strong>sic</strong>!)<br />

Maja Abadžija, rođena 29.10.1990. u Nišu, Srbija,<br />

gdje je započela osnovnoškolsko obrazovanje, a<br />

dovršila ga je u Brezi, BiH, zajedno sa gimnazijom.<br />

Studira na Odsjeku za književnosti naroda<br />

BiH i bosanskihrvatskisrpski jezik na Filozofskom<br />

fakultetu u Sarajevu. U Brezi stanuje, čita i<br />

pokušava pisati.<br />

Jasmina Bajramović rođena je 8. 02. 1987. godine<br />

u Sarajevu, gdje je završila osnovnu i srednju školu.<br />

Studentica je Odsjeka za književnosti naroda BiH i<br />

bosanskog jezika.<br />

Kenan Efendić, rođen 1986. godine u Željeznom<br />

Polju (Žepče, SFR Jugoslavija). Studira<br />

južnoslavenske književnosti na Filozofskom<br />

fakultetu u Sarajevu. Radi kao novinar na portalu<br />

Radiosarajevo.ba. Živi u Sarajevu.<br />

<strong>sic</strong>!bioAutori u ovom broju<br />

Anela Hakalović, (03.04.1987.) studentica je master<br />

studija na Odsjeku za komparativnu književnost<br />

na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 2009 godine<br />

je (do)diplomirala komparativnu književnost i filozofiju<br />

sa temama: ‘’Tijela cyberpunka i tijela u cyberpunku:<br />

modusi reprezentiranja tjelesnosti u<br />

romanu Neuromant i filmu Blade Runner’’ (komparativna<br />

književnost) i ‘’Feminizam i postmodernizam:<br />

susret ili sukob?’’ (filozofija). Objavila je<br />

tekstove u Novom Izrazu i Odjeku.<br />

Saša Ilić (Jagodina, 1972), diplomirao je na<br />

Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je:<br />

koautorski projekat (sa Draganom Boškovićem)<br />

Odisej (1998), priče Predosećanja građanskog rata<br />

(2000) i roman Berlinsko okno (2005). Priredio je<br />

zajedničku knjigu pripovedača rođenih posle 1970.<br />

pod naslovom Pseći vek (2000). Jedan je od urednika<br />

podlistka Beton. Sa redakcijom podlistka,<br />

priredio je dvije knjige eseja i satiričnih tekstova:<br />

Srbija kao sprava (2008) i Antimemorandum-dum<br />

(2009).<br />

Haris Imamović, rođen 06. 02. 1990. u Skender<br />

Vakufu. Studira na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<br />

Živi u Zenici.<br />

Miranda Jakiša, rođena je 1972. godine u Baden-<br />

Württembergu. Znanstvena je suradnica na Institutu<br />

za slavistiku Humboldtova sveučilišta u Berlinu<br />

i pridružena suradnica u Centru za istraživanje<br />

literature i kulture u projektu “Topografija pluralnih<br />

kultura Europe”. Nakon studija slavistike, političkih<br />

znanosti te engleske i američke književnosti na<br />

sveučilištima u Konstanzu, Strathclydeu i Sarajevu,<br />

doktorirala je na sveučilištu Eberhard-Karls-Universität<br />

u Tübingenu radom “TEKSTOVI O BOSNI.<br />

Ivo Andrić, Meša Selimović, Dževad Karahasan”.<br />

Vedad Jusić, rođen je 1. januara 1990. godine u<br />

Sarajevu. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu.<br />

Trenutno je student Filozofskog fakulteta u Sarajevu.<br />

Živi u Brezi.<br />

Almir Kljuno, rođen je 1. 1. 1991. Studira književnost<br />

na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<br />

Dinko Kreho rođen je 1986. u Sarajevu, gdje je<br />

na Filozofskom fakultetu studirao književnost.<br />

Književnu kritiku i teorijske oglede objavljivao je u<br />

časopisima iz regije.<br />

Almir Kolar Kijevski, rođen 21.03. 1981.godine<br />

u Kijevu, općina Trnovo. U Sarajevu završava osnov<br />

nu školu, gimnaziju te studira na Filozofskom<br />

fakultetu, odsjek filozofija. Objavio zbirku poezije<br />

Requiem za Kijevskog (Omnibus, 2008).<br />

Jasna Kovo, rođena je 1. 05. 1988. u Visokom. Osnovnu<br />

školu završila je u Visokom, a Gazi Husrevbegovu<br />

medresu u Sarajevu. Studentica je na<br />

Odsjeku za književnosti naroda BiH i bosanski<br />

jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<br />

Đorđe Krajišnik rođen je 06.09.1988 godine u Sarajevu,<br />

danas živi u Istočnom Sarajevu. Studira u<br />

Istočnom Sarajevu, uči se pisati, kolumnista je na<br />

portalu depo.ba.<br />

Branislav Oblučar (1978, Bjelovar) objavio je knjige<br />

pjesama: Anđeli su pali na tjeme, s Boškom<br />

Kuzmanovićem 1997, i Mačje pismo (nagrada<br />

Goran za mlade pjesnike 2006). Književnu kritiku<br />

i esejistiku objavljuje u periodici te na Trećem programu<br />

hrvatskog radija. Suradnik je u časopisu<br />

Quorum. Član je programskog odbora Goranovog<br />

proljeća. Radi kao znanstveni novak na Filozofskom<br />

fakultetu u Zagrebu.<br />

Edin Salčinović, rođen 13. 4. 1988. u Sarajevu.<br />

Stanuje u Brezi. Završio osnovnu i srednju školu.<br />

Studira na Odsjeku za književnosti naroda BiH.<br />

Mirnes Sokolović, rođen 22. 10. 1986. u Sarajevu.<br />

Student je na Odsjeku za književnosti naroda BiH<br />

na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavljivao<br />

oglede u Novom izrazu i Sarajevskim sveskama.<br />

Osman Zukić rođen je 12. 6. 1987. u Sarajevu, a<br />

odrastao u mjestu Bakići, općina Olovo. Osnovnu<br />

školu počeo je u Olovu, a završio u Sarajevu, gdje<br />

je upisao i završio i Gazi Husrev-begovu medresu.<br />

Student je Odsjeka za književnosti naroda BiH na<br />

Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<br />

Krystyna Żukowska-Efendić rođena 1984. godine<br />

u Varšavi. Magistrirala je na Institutu za zapadnu<br />

i južnu slavistiku Varšavskog univerziteta. U svom<br />

magistarskom radu problematizirala je poziciju<br />

djeteta kao naratora u bosanskohercegovačkom<br />

ratnom pismu. Živi i radi u Sarajevu. Marko Raguž,<br />

115

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!