Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
! prikazi<br />
(<strong>sic</strong>!)<br />
zabavna tridesetdvogodišnjakinja čiji je zadatak<br />
i potreba odmoriti se od braka i zahtjeva negativnih<br />
svojstava te mašinerije-institucije. Pedro je<br />
patuljasti, ali karizmatični, pedesetogodišnjak čiji<br />
je siromašni i nemarni izgled boemskiji od izgleda<br />
hardcore boema; njegov je zadatak stvaranje,<br />
potpuno predavanje tom zahtjevu umjetnosti -<br />
umjetnost ne zna za radno vrijeme, govori nam<br />
on. Julia je apsolutno slobodumna i strankinja<br />
je u odnosu sa književnošću. Pedro je idealima i<br />
ideologijama neuhvatljiv i izrazito kompleksan i<br />
njegov je sakralni poslanički cilj: deificirati umjetnost.<br />
Julia je kolonizirala Marijev (i on je njen)<br />
emocionalni život. Pedro je zaintrigirao Marijeve<br />
profesionalne ambicije. Julia je nova tema trač<br />
zajednice - porodice. Pedro je jedina tema imaginarne<br />
zajednice - nacije.<br />
Na kraju, avantura sa Julijom je potpuno autobiografska,<br />
dok je priča o Pedru fikcija, dakle, po<br />
Llosinim riječima, laž.<br />
Ovakav dinamični i (skoro pa) binarnoopozicioni<br />
prelaz preko osnovnih svojstava dva za djelo<br />
krucijalna lika odveć je siromašan u odnosu<br />
na Llosinu nevjerovatnu vještinu stvaranja i<br />
razrađivanja likova. Bogatstvo likova ispunjava<br />
i zadovoljava recipijentstvo, a u slučaju Julije i<br />
Pedra čitalac je također raspolućen između dva<br />
oksimoronska sirenska pjeva: racionalnog glasa<br />
emocija i maničnog i nesuvislog krika soap opera<br />
stvaralaštva. Dakle, da li će i u što će i kada će<br />
eksplodirati ta dva ekspandirajuća toka pripovijedanja?<br />
Da li će na kraju biti ljubav ili ludilo? I da li<br />
će Mario biti dijelom jednog ili drugog?<br />
Kraj prethodnog paragrafa pokušaj je oponašanja<br />
uobičajenog kraja fantastičnih epizoda radijskih<br />
sapunica koje su djelo uzajamnog stvaralačkog<br />
odnosa Camacha i njegovog (otuđenog) starog<br />
typewritera, pogrebne kočije koja nije znala za<br />
godine. U ovakvim krajevima prisutan je efekat<br />
podražavanja nestrpljenja i iščekivanja, tako<br />
tipičan za kulturu sapunica, koju u ovom romanu<br />
<strong>Llosa</strong> problematizira i analizira komikom i ironijom<br />
- tim neizostavnim fetišom gospođice postmoderne.<br />
Pedro Camacho najsavršeniji je i najosobeniji<br />
primjer junaka takve kulture, pa se stoga<br />
nameće potreba posvećivanja još jednog paragrafa<br />
veličini njegove neobičnosti. Jedan članak<br />
u jednim novinama (u fikciji romana, naravno)<br />
nazvao ga je iskusnim piscem sapunskih opera,<br />
tropske mašte i romantičnog slova, neustrašivim<br />
simfonijskim dirigentom radio-scena, koji je i sam<br />
mnogostrani glumac baršunastog glasa. Junaci<br />
njegovih serija često su kvalitetniji i nestvarniji<br />
od njega samog - nazovimo to koncentričnošću<br />
krugova kreiranja likova, još jednim od uspjeha<br />
Llosinog romanesknog genija: iz plodnosti je<br />
Camachovog uma proistekao dijete iz incesta,<br />
zalutali divljak, lolita koju bi Nabokov i Kubrick<br />
rado poželjeli u svojim Lolitama, svećenik koji<br />
se bori za legaliziranje masturbiranja i uvođenje<br />
katoličkog komunizma, aristokrata koji isključivo<br />
želi biti nogometni sudija, argentinska reprezentacija<br />
sa svojim agresivnim i pogubnim prakticiranjem<br />
nogometa... Ako nacionalizam može<br />
biti komičan, onda je Camachov nacionalizam<br />
spram Argentine, Argentinaca i argentninskog<br />
najkomičniji nacionalizam u povijesti književnosti,<br />
što je i povod zabranjivanja Tetke Julije i piskarala<br />
u Argentini tokom vojne diktature.<br />
Iz perspektive poetoloških zanimanja, epizode<br />
Camachovih sapunica zanimljive su iz još jednog<br />
razloga: one, naime, mogu funkcionirati samostalno,<br />
kao novele, i u mnogome su slične početnim<br />
intrigirajućim poglavljima misterioznih romana u<br />
Calvinovom Ako jedne zimske noći neki putnik,<br />
još jednim velikim djelom postmodernističke<br />
književnosti.<br />
Pored kulture sapunica (i još mnogo toga), <strong>Llosa</strong><br />
je također razmišljao o književnoj vokaciji i bijednoj<br />
sudbini literature u Peruu, odnosno analizirao<br />
odnos kreativnog i ekonomski motiviranog<br />
pisanja (iako Camachov osnovni motiv, kao što<br />
smo vidjeli, nisu finansije), jer mladi je Mario,<br />
ne smijemo zaboraviti, neafirmirani pisac koji<br />
pokušava objavljivati svoje priče i koji, kao vjerovatno<br />
i svaki drugi pisac, želi živjeti u Parizu (što<br />
će kasnije i uspjeti ostvariti). Mario sedmično<br />
(pa čak i mjesečno) piše jednu priču i na kraju je<br />
naravno cijepa i baca u otpatke, a Camacho skoro<br />
cjelodnevno piše i njegove su drame najpopularnije<br />
na radijskim frekvencijama. No, očigledno<br />
je da su umjetnost i novac smrtni neprijatelji, kao<br />
svinje i margarete: Mario je postao M. V. <strong>Llosa</strong>,<br />
a Pedro Camacho je ostao njegov simpatični<br />
lik koji je izvršio sistematski genocid nad likovima,<br />
završio u ludnici, a potom postao potrčko<br />
u senzacionalističkom časopisu. Ali, ne smijemo<br />
razotkriti sve, kao što nećemo ni otkriti što je<br />
uslijedilo nakon Julijinog i Marijevog zaljubljenog<br />
i ushićenog držanja za ruke i odlazaka u bioskop<br />
i gledanja Buñuela, između ostalog (mogući će<br />
seksualnohedonistički čitalac možda posegnuti<br />
i za Llosinim romanima gdje je isprobao svoje<br />
erotizirajuće pero), ili što je, pak, institucija porodice<br />
svojim tradicionalnim prijekornim glasom<br />
rekla na sve to.<br />
Naposljetku: nemoguće je prikazati svu zavodljivost<br />
nevjerovatne Tetke Julie i piskarala, komičnog<br />
romana napisanog u dva paralelna narativa.<br />
11