Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Lažna alternativa ili merhametli strana<br />
sistema koji sve ili upija ili gazi<br />
U trenutku pada sistema ideologija i ulaska u doba<br />
kultura u savremenom svijetu nad društvom se<br />
kristalizirao fenomen kolektivnih identiteta. Ideja<br />
osobe i apsolutnoga Ja je ponovo zanemarena a<br />
svaka individua podvrgnuta samo aspektu profita<br />
i moći. Moć slobode svijesti zamijenjena je<br />
slobodnim ropstvom ‘svojoj’ kulturi, kako to ističe<br />
Žarko Paić u svome tekstu naslovljenom U žrvnju<br />
identiteta.<br />
Na prostoru BiH mnogo je onih koji, svjesno ili<br />
ne, zagovoraju etnopluralizam ili često multikulturalizam<br />
- onakav kako ga je Žižek najpreciznije<br />
definisao: multikulturalizam je zanijekani,<br />
izokrenuti, samoreferencijalni oblik rasizma,<br />
‘rasizam s distancom’ - on ‘poštuje’ identitet<br />
Drugoga, shvaćajući Drugo kao u sebe zatvorenu<br />
autentičnu zajednicu spram koje multikulturalist<br />
zadržava odmak onemogućen njegovom/njezinom<br />
povlaštenom univerzalnom pozicijom. (...)<br />
...multikulturalističko poštovanje za specifičnost<br />
Drugog upravo je oblik potvrđivanja vlastite<br />
nadmoći.<br />
Paić pojašnjavajući koncept etnopluralizma kaže<br />
kako on počiva na ideji radikalne razdvojenosti<br />
kultura, te da je etnopluralizam drugi oblik<br />
današnje ideologije kulturnoga rasizma.<br />
Putem načela ovakvih ideja kulture dižu se novi<br />
i čeliče stari zidovi između ‘jednih’ i ‘drugih’ pa<br />
i ‘trećih’, a pod parolama vječnog poštivanja i<br />
čuvanja časti Drugog i Drugosti. Ovakvi koncepti<br />
kultura određujući poziciju identiteta, valja naglasiti<br />
identiteta kao kolektivnog proizvoda, stavljaju<br />
u jasnu poziciju alteritet, čime ga čine isključenim<br />
iz jednog prostora a određujući mu drugi, onako<br />
kako to čini i svaki totalitarni sistem.<br />
Kakvu ulogu igraju mladi u svemu ovome? Ili,<br />
bolje rečeno, u koje su svrhe mladi iskorišteni u<br />
ovo globalno doba kada je sloboda svijesti zamijenjena<br />
slobodom ropstva ‘svojoj’ kulturi? Da li su<br />
mladi u situaciji i u mogućnosti da učine otklon, da<br />
svoje misli uprave ka slobodi, slobodnoj svijesti?<br />
Ili kao što se Eagleton u svojoj Teorija i nakon nje<br />
pita: Kakvu vrstu svježih misli traži novo doba?<br />
Zasigurno je da su mladi u BiH prevareni, sigurno<br />
je i to da su mnogi od njih i učestvovali u toj prevari<br />
nad sobom. Mladima je oduzeto pravo. Prevareni<br />
su tamo gdje su trebali učiti, suprotstaviti<br />
se prevari, na vrijeme im je zabranjen pristup<br />
najjačem oružju: mladi su pokradeni, prije svega,<br />
na području obrazovanja. Naši univerziteti, naši<br />
centri za edukaciju, naše biblioteke, knjižare, insti-<br />
tuti i ostale kulturno-obrazovne institucije postale<br />
su žarište borbe za čistu moć i profit, postale<br />
su bogomolje sa svom pratećom opremom,<br />
postale su prostor za seksualna iskorištavanja,<br />
upražnjavanje mita i korupcije...<br />
Mladi su prisiljeni zaklanjati se iza vrhovnih autoriteta<br />
ideologije, nacije i vjere, pozivati se na svoje<br />
vođe i svoju vlast, olako im pristupati i time se<br />
asimilirati u koncept totalitarnog sistema. A sve<br />
to, kako kaže Filip David, svjedoči o sindromu<br />
moralne dezintegracije, etičkog rasula. Mladi se<br />
mnogo lakše i gotovo bez izuzetaka odlučuju na<br />
naprijed spomenuti korak, a rijetki su oni koji će<br />
pustiti glas slobode i glasno reći da je u ime Boga<br />
uvrijeđena i ponižena njihova sloboda i dostojanstvo,<br />
da je u ime kulture i nacije uvrijeđena i<br />
ponižena kultura uopće. A u svim su “kulturama”,<br />
kako kaže Paić, jedino ugroženi oni koji se ne<br />
osjećaju “uvrijeđenim” da bi zbog toga pozivali<br />
na bilo što drugo osim na beskrajno dug dijalog,<br />
racionalnu argumentaciju i pravo na ironiju.<br />
Mladima je ponuđena laž, lažna alternativa upakovana<br />
kao izuzetno ozbiljna stvar, a sve što se<br />
uzima ozbiljnim - unaprijed je opasno, kako je<br />
govorio Pekić. Mladi su u tom pravcu izmanipulirani.<br />
Postali su sjenke tuđih života, a ne oni koji<br />
su, kako nastavlja Pekić, iznad svega nedodirljivi<br />
i vedri! Oni koji se smiju i ne srde. Koji se rugaju.<br />
Zajebaju. Oni koji će ako su shvatili jednu stvar<br />
to i pokazati. Žrtve koje se smiju jer takve uvijek<br />
više znaju od onih koje proklinju. Oni čiji će smijeh<br />
pretpostavljati saznanje, a praviti otklon od prokletstva<br />
koje pretpostavlja samo nadu.<br />
Vrli predstavnici kulture i umjetnost<br />
pravljenja knjižica i knjižurina<br />
Zanos sa kojim su pristupali, jedva se usuđujući<br />
ne pokazati suze radosnice, bio je zanos mladih<br />
patriota koji su duboko vjerovali u svoju domovinu,<br />
a koji se nisu libili podržati i najveće kriminalne<br />
vođe ako bi ovi stali u ime njih na državni<br />
tron. S takvim zanosom mladi u BiH pristupaju<br />
kojekakvim udruženjima i organizacijama za kulturu<br />
i umjetnost, tražeći smisao svog života, gdje<br />
bi ispisivali svoje prve retke i tako laganim koracima<br />
pristupali književnim kružocima.<br />
Najveće utočište i raskošni dom mladih autora/<br />
autorica nesumnjivo je sarajevsko Udruženje za<br />
kuluru - Novo Sarajevo ili kraće KNS koje prema<br />
pokazanom djeluje bez ikakvih kulturnih formacija<br />
i težnji ka tome, uz povremenu glorifikaciju i<br />
dizanje spomenika nekim od najvećih bošnjačkih<br />
nacionalnih ideologa. O stanju kulturnih formacija<br />
u ovome udruženju najbolje govori i sama<br />
108 (<strong>sic</strong>!)<br />
siC!ora
Change language