Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
Kritika: Mulić, Llosa, Mršić Interview: Marina Trumić TEMA broja ... - sic
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
(<strong>sic</strong>!)<br />
Vedad Jusić<br />
boGomolje<br />
kulture i<br />
umjetnosti<br />
Služba kulturi<br />
U trenutku pada sistema ideologija i ulaska u doba<br />
kultura u savremenom svijetu nad društvom se<br />
kristalizirao fenomen kolektivnih identiteta. Ideja<br />
osobe i apsolutnoga Ja je ponovo zanemarena, a<br />
svaka individua podvrgnuta samo aspektu profita<br />
i moći. Moć slobode svijesti zamijenjena je<br />
slobodnim ropstvom ‘svojoj’ kulturi, kako to ističe<br />
Žarko Paić u svome tekstu naslovljenom U žrvnju<br />
identiteta.<br />
“Ako baš morate da se ispovedate - eno vam<br />
crkva!” (Borislav Pekić, Književne novine, februar,<br />
1969)<br />
Mali je broj onih koji se poput Kiša sa svojih<br />
šesnaest izliječe od profesorskih pojmova slave<br />
koja se postiže kroz literaturu i neprestano<br />
piskaranje, istupanje u javnost sa svakojakim<br />
ispovjedima, bilješkama i svim onim što, još uvijek,<br />
čeka svoje imenovanje u okviru literature.<br />
Dovoljno je da se jednom umjereno vrijednom<br />
srednjoškolcu kaže kako je talentovan za pisanje<br />
i može se očekivati, u narednom periodu, hrpa<br />
kojekakvih zapisa koji će zavisno od pozicije ili<br />
statusa njegovog oca biti i ukoričeni te štampani<br />
u velikom broju primjeraka. Tako će početi jedna<br />
blistava karijera mladog pisca utemeljena na<br />
tinejdžerskim ispovijedima, koja su, najčešće,<br />
patetična priča o nesretnoj ljubavi ili u najboljem<br />
slučaju -uredna faktografija najbližih članova<br />
porodice. Za nekoliko godina, usljed nekoliko<br />
sličnih ispovjedi, mladi ispovjedničar prima odlikovanje<br />
ili pisca godine ili otkrića godine ili mladog<br />
heroja nacije i svih inih odlikovanja koja mu nudi<br />
domovina. Ista ona domovina koja je odlikovala,<br />
između ostalih, najveće kriminalce i zločince. Vrijednost<br />
takvih ispovjedi gotovo je nemoguće osporiti,<br />
a sve zahvaljujući institucijama nadležnim<br />
za vrednovanje takvih stvari, koje se redovno<br />
potrude konstruirati sliku nepravde, korupcije i<br />
nepotizma prenesenu iz politike na polje kulture.<br />
Kako se i politika vodi planski u svrhu moći, tako<br />
se i kultura, u najčešćem slučaju, proizvodi planski<br />
političkim strategijama. Adorno i Horkhajmer<br />
su još 1947. godine uveli pojam kulturne industrije,<br />
a koji označava kulturu koja se više ili manje<br />
proizvodi prema nekom planu. Stara uloga kulture<br />
kao važnog segmenta društvenog razvitka<br />
zamijenjena je ulogom gdje je kultura postala<br />
sredstvo ideologije neoliberalnog kapitalizma.<br />
Pored toga, kultura postaje konstruktom novih<br />
identiteta nacije, partikularne društvene skupine,<br />
subkulturnoga životnoga stila. (Paić, Žarko)<br />
Bivši obijači sefova, razbijači glava, ubijači duša,<br />
dostavljači, varalice, najamljene ubice, tirani,<br />
izdajnici, sadisti, krijumčari droga, ucenjivači,<br />
seksualni manijaci su upregnuti u proizvodnju<br />
nove ideologizirane kulture koja će im svima<br />
zajedno stvoriti novi identitet i mnogo veći prostor<br />
u kojem će se teatralno vratiti svojim starim<br />
ulogama, dok će gospoda koja je kreirala proces<br />
imati mnogo veću moć i mnogo krvoločniju gardu<br />
za daljnje provođenje ubilačkih ideja. Na takvoj<br />
kulturnoj sceni rađaju se projekti kojima se hrani<br />
totalitarna ideologija; planska kultura uvijek<br />
izrodi nekolicinu nacionalnih heroja-pisaca, a svi<br />
oni koji pokušaju drukčije misliti bivaju obilježeni<br />
kao nepodobni i marginalizirani u javnom prostoru.Jedan<br />
od zaključaka analize globalnog kapitalizma,<br />
sociologa Johna Urrya, jeste da globalni<br />
kapitalizam u svojemu novome načinu predstavljanja<br />
kao neizbježnoga i vječnoga “prirodnog”<br />
sistema se služi kulturalnim sredstvima kao<br />
nadomjestkom za prethodne moćne društvene<br />
strukture. U svome postmodernom obliku kultura<br />
postaje njegovom spektakularnom vizualnom<br />
ideologijom. Urry, međutim, kao i neomarksistički<br />
postmodernist Fredric Jameson, što zamjećuje<br />
Žarko Paić, ne može bez poteškoća razdvojiti gdje<br />
počinje kultura, a gdje prestaje ideologija.<br />
Ako za postavke valjane kulturne formacije<br />
uzmemo sistem koji će obuhvatiti povijesna<br />
zbivanja i sadašnjicu, a boriti se za iskorijenjivanje<br />
falsificiranja činjenica i batinaškog diskursa, te<br />
raditi na razobličavanju lažnih imputiranih ideja<br />
koje bi elitnoj gardi priskrbljavale profit i moć, te<br />
razobličavati demokratsku frazeologiju i kamufliranu<br />
miroljubivu politiku viših i srednjih klasa<br />
zadojenu oholim aristokratskim jezikom, onda<br />
nam na um ne pada niti jedna institucija u BiH a<br />
koja je i blizu tih postavki.<br />
Uglavnom je rad kulturnih institucija podijeljen<br />
na dva dijela: institucije koje radikalno podupiru<br />
totalitarne ideologije i one koje svojim konceptom<br />
rada zatvaraju prostor idejama koje bi se protivile<br />
totalitarističkom svjetonazoru, a afirmišući<br />
naprijed spomenute tinejdžere sa njihovim<br />
ispovijedima i faktografijama.<br />
107
Change language