200.teh-grad-i-poglavlje5

Neposredni podvodni iskop s radom na samom dnu rijetko se izvodi strojno a češće ručnim
radom ronioca. Radi se o podvodnim radovima iskopa manjeg obujma u svrhu temeljenja nekih
hidrotrehničkih građevina. Valja spomenuti tzv. kesonski iskop u svrhu izvedbe temelja stupova
mostova i sličnih građevina.
U pogledu oblika i smjera pružanja prostora iskopa odnosno u pogledu međusobnog odnosa i
veličine mjera prostora iskopa razlikuju se -
- linijski iskopi (primjerice iskop rovova, kanala, jaraka, zatimi iskop trakastih temelja, zatim
potkopa, tunela, i sl.) kod kojih se na većoj duljini kopa po mjerama isti ili nepromjenjlivi
poprečni presjek iskopa,
- plošni iskopi (primjerice iskopi humusa i trošnog tla, zatim iskopi većih građevinskih jama,
zatim široki iskopi u šljunčarama, kamenolomima, glinokopima i sl. gdje je površina iskopa
znatno veća od dubine iskopa),
- skučeni (“točkasti”) iskopi (primjerice iskopi temelja samaca, “šahtova”, zatim iskopi
manjih građevinskih jama), kao i
- složeni iskopi od navedenih (primjerice iskopi predusjeka, usjeka i zasjeka kao kombinacija
linijskih, plošnih i skučenih iskopa ovisno i njihovim mjerama i duljini pružanja).
U pogledu oblika smjera pružanja prostora iskopa odnosno u pogledu nagiba površine iskopa
ili osi linije iskopa razlikuju se vodoravni, uspravni te (od prethodno navedenih složeni) manje ili više
zakošeni odnosno kosi iskop. Pri tomu prostor iskopa može imati dijelove (podinu ili stranice) iskopa
različite u smislu njihova nagiba (primjeice kod usjeka vodoravna podina iskopa a kose stranice ili kod
građevne jame vodoravno dno iskopa i uspravne stranice iskopa).
Iskop tla i/ili stijene, kao tehnički i tehnološki postupak ili zahvat za sebe, čini ukupne
zemljane radove pri nekoj gradnji po njemu prepoznatljivima odnosno na neki način daje ukupno
tehničko i tehnološko određenje zemljanih radova u okviru neke gradnje za koje se ti radovi provode. U
načelu može biti dvojak - ili ručni iskop pomoću manje više “primitivnih” (uobičajenih, “povijesnih”)
ručnih alata ili manje više mehanizirani strojni iskop.
Ručni iskop pretežito tla (odnosno zemljanih materijala u užem smislu) izvodi se raznim
vrstama lopata i trnokopa (“krampova”). Stijene u užem smislu kopaju se rijetko ručno i to također
trnokopima te pretežito osobito oblikovanim željeznim motkama (koje se primjerice u Hrvatskoj
različito nazivaju ovisno od kraja u kojem se rabe - pajser, ćuskija, itd). Ručni iskop tla ili stijene
pretežito je pripomoć strojnom iskopu i koristi se samo tamo gdje je strojni iskop objektivno nemoguć.
Naime, suvremeno se građenje većim dijelom zasniva na strojnom iskopu tla i stijene pa je današnja
tehnika ručnog iskopa svedena na najmanju mogući mjeru – primjerice postoje tzv. minibageri (slika
5.14) koji zbog svojih mjera odnosno veličini predstavljaju ustvari “mehanizirane lopate”.
Slika 5.1.4: Iskopi minibagerima (“mehaniziranim lopatama”) u skučenom prostoru
Bez obzira na inženjersko-geološka, geotehnička i fizičko-mehanička obilježja tla strojni iskop
se u njima izvodi samo tzv. “mehaničkim” načinom koji podrazumijeva fizikalne zahvate pri razaranju
ili rastresanju sraslog tla. Ovaj oblik iskopa provodi se također nekim vrstama trošnih prirodno
rastresenih stijena koje su po svojim obilježjima slične tvrdom, prirodno zbijenom, sraslom tlu.
Osnovno obilježje tehnike strojnog iskopa prirodnog tla, kao i nekih vrsta trošnih stijena koje
se mogu uporediti s tlom u tehničko-tehnološkom pogledu, bilo bi utiskivanje određenog alata u tlo i
njegovo provlačenje kroz tlo (slika 5.1.5 desno). Ovaj način razaranja tla traži određeni oblik alata koji
omogućava osim lakšeg prodiranja i početni transport iskopanog materijala preko alata npr. u sanduk,
vjedricu ili lopatu stroja kojim se izvodi iskop (slika 5.1.5 lijevo) kao i prenos iskopanog materijal dalje
do vozila ili na privremeno odlganje.
40