200.teh-grad-i-poglavlje5

More documents

Recommendations

Info

- ripanje 9 , kao način masovnog površinskog uglavnom dozerskog iskopa, te - struganje ili glodanje, kao način iskopa po mjerama ograničnog osobito skučenog podzemnog prostora ili nadzmnog iskopa temelja, rovova, manjih građevnih jama i ostalih oblika površinskih iskopa manjeg obujma. Neposredni iskop udarom pomoću udarnih ili vibracijskih čekića, bez bilo kakvog oblika istovremenog transporta iskopanog materijala (primjerice utovara), primjenjuje se pri iskopu pretežito manjih obujama stijene ili pri djelomičnom razaranju radi usitnjavanju većih blokova koji su na neki način prethodno prirodno izdvojenih iz stijenskih masiva (slike 5.3.3 i 5.3.4). Primjenjuje se također pri iskopu manjih temelja, rovova i sl., pri razbijanju većih blokova preostalih nakon miniranja čime se izbjegava naknadno («sekundarno») miniranje, pri dotjerivanju obrisa iskopanog usjeka, zasjeka, predusjeka, kao i pri iskopu čvrste stijene u onim slučajevima gdje je nemoguće primijeniti miniranje iz sigurnosnog razloga. Međutim, primjena udarnih čekića u tehničko-tehnološkom smislu nije ograničena prostorom, vrstom te obilježjima stijene u kojoj se izvodi. Mogući su iskopi u svim vrstama stijena. Razlozi ograničavanja u primjene ove tehnike i tehnologije pri masovnom iskopu razmjeno čvrstih, tvrdih i krtih kompaktnih stijena zasada su pretežito tehno-ekonomske prirode zbog razmjerno manjih radnih učinika takvog načina razaranja stijene kao i zbog povećanog trošenja (utroška) alata za udar. Slika 5.3.3: Primjer dezitegriranog (prirodno stratificiranog) stijenskog masiva kojega je moguće učinkovito kopati (tj. prethodno razarati i usitnjavati) udarnim čekićima (izvor slike: http://www.geodienst.de/fotoalbum.htm) Slika 5.3.4: Primjer okršene površine terena (tzv. ljuti krš) na trasi autoceste Dalmatine ( dionica Dugopolje – Šestanovac) kojega je moguće prethodno poravnati, a na taj pripremiti za kasnijeučinkovito masovno miniranje radi iskopa usijeka ili zasjeka ili za nasipavanje, jedino udarnim čekićima 9 hrvatski je još moguć naziv rijanje ili ripanje, međutim ovdje se dalje koristi uobičajeni stručni naziv ripanje 56
Udarni čekići dvojake su konstrukcije. Razlikuju se laki ručni udarni čekiči mase do oko 25 kg (tj. koliko može radnik prosječno držati rukama) ili teški lafetirani udarni čekići (slika 5.3.5) mase do nekoliko tona koji su na neki učvršćeni na posebni nosač, koji opet može biti samohodan ili nepokretan. Ručni udarni čekiči još su uvijek pretežito na pogon tlačenim (“kompriminiranim”) zrakom dok su suvremeni lafetirani čekići pretežito na hidraulični pogon (slika 5.3.5 sredina). Slika 5.3.5: Lafetirani udarni čekići za podvozja koja ih nose (bagere) mase do 25 t (sličica lijevo, laki do srednje teški udarni čekići) i (sličica desno) srednje teški do teški hidralični čekiči za podvozja mase do 75 t) Udarni čekić se sastoji od «oklopa», «tijela» sa mehanizimima odnosno ventilima (unutar «oklopa») i (unutar «tijela» pokretljivog) dlijeta koje svojim kretanjem gore-dolje neposredno udarom razara površinu stijene i to njezinim posmičnim naprezanjem uslijed utiskivanja (ulaska) vrha dlijeta u stijenu. Dlijeta mogu biti različite veličine (duljine, promjera) i oblika, primjerice više ili manje tupo stožastog ili sfernog odnosno šiljatog (pa ih praksi zovu «špice» koje služe pretežito za iskop «tvrde» odnosno žilave stijene), zatim sa jednobridnim sječivom različite širine (pretežito za iskop «mekše» stijene), zatim u obliku lopate (za iskop tla) itd (slika 5.3.6.) Slika 5.3.6: Oblici dlijeta («špice») teških udarnih čekiča (sličica lijevo) i lakih (sličica desno) udarnih čekiča Samohodni lefetirani udarni čekić smješteni su na kraku hidraličnog bagera (prethodna slika 5.3.4, slika 5.3.7) ili bager-utovarivača (tzv. “kombinirke”). Mase su do oko 3,5 tone a rade sa više stotina (do zasada najviše tisuću) udara u minuti. Ovisno o inženjersko-geološkim i fizičko mehaničkim obilježjima stijene koja se razara učinak ovakovih najtežih čekića kreće se do oko 50 m 3 /sat razbijene (usitnjene) stijene (vidi tablice 5.3.1 i 5.3.2). 57
Page 1 and 2: 5. Površinski (nadzemni) iskop tla
Page 3 and 4: adove) svojim mjerama, oblikom, rad
Page 5 and 6: Slika 5.1.5: Bagerski iskop pomoću
Page 7 and 8: - dozerski iskop (iskop dozerima 2
Page 9 and 10: dodatnim oranjem ili ripanjem 4 (ri
Page 11 and 12: gornji red - ili šire za rad na sl
Page 13 and 14: Bagerski iskop pri građenju izvodi
Page 15 and 16: slika 5.2.16: Uobičajeni hidrauli
Page 17 and 18: jednolični iskop po visini i širi
Page 19: 5.3. Strojni iskop stijene bez pret
Page 23 and 24: Slika 5.3.8 Primjer dezitegriranog
Page 25 and 26: Tehnike i tehnologije iskopa stijen
Page 27 and 28: tehnologiji koja sa primjenjuje pri
Page 29 and 30: Rovokopači ili trenčeri (engl.

200.teh-grad-i-poglavlje5

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?