ABRAHAM, Ella (Brod, 5 - Stribor U. Schwendemann

Odredbom od 26. svibnja Ţidovi i Srbi su morali predati svoje kamere i fotoaparate. Zajedno s tom
odredbom izdana je odredba kojom se Ţidovima oba spola zabranjuje kupanje na javnim kupalištima i
zadrţavanje u blizini istih.
Zakonska odredba o zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda od 4. lipnja 1941. zabranila je
Ţidovima «sudjelovanje u radu u organizacijama i ustanovama društvenog, omladinskog, športskog i
kulturnog ţivota hrvatskog naroda uopće, a napose u knjiţevnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj
umjetnosti, urbanizmu, kazalištu i filmu» (Narodne novine, 4. lipnja 1941.).
U poĉetku progona pojavile su se tzv. propusnice kojima su ustaške ratne hijene, za mito, izvlaĉile
Ţidove u Sloveniju, Makedoniju ili talijansku okupacionu zonu. To su iskoristili dobronamjernici koji su
Ţidove izvlaĉili falsificiranim propusnicama. No i to nije dugo trajalo jer je zavoĊenje discipline u ustaške
redove, ĉak i drastiĉno kaţnjavanje korupcije i samovoljne pljaĉke, ubrzo ukinulo propusnice.
Ustaška policija pohapsila je već sredinom travnja oko ĉetrdeset zagrebaĉkih Ţidova koji su ubrajani
meĊu najimućnije i najutjecajnije. Pustila ih je tek nakon što su pristali skupljati kontribuciju od tisuću
kilograma zlata, odnosno istu vrjednost u novcu i draguljima. Ivan Britvić, koji je u ime Ravnateljstva
ustaškog redarstva vodio akciju kontribucije u Zagrebu prijetio je «da će svi biti strijeljani ukoliko se traţena
protuvrijednost ne namakne u roku od tri dana». Svaki «podavatelj kontribucije» dobio je potvrdu da je
predao zlato, nakit, vrijednosne papire, devize, antikvitete. Potom je napravljen straviĉni «Skupni pregled
podavanja Ţidova za potrebe Drţave» iz kojeg proizlazi da su «potrebe Drţave» bile 680 zlatnih satova, šest
vreća napoleondora, 735 komada zlatnog nakita itd. (Hrvatski drţavni arhiv 013.0.65, 123-139). Većina
Ţidova pala je nakon toga u straviĉno siromaštvo, jer im je uglavnom oduzeta i nepokretna imovina i ukinuto
pravo na rad.
Šesnaestog kolovoza formirana je u Zagrebu Ustaška nadzorna sluţba s ĉetiri, a kasnije pet ureda od
kojih je Ravnateljstvo ustaškog redarstva izmeĊu ostalog nareĊivao hapšenje i otpremanja u logore Srba,
Ţidova, Roma, komunista itd. U okviru tog odjela u rujnu je uspostavljen Ţidovski odsjek sa sjedištem u
Vojnovićevoj 31 na ĉelu s Vilkom Kühnelom pravnikom iz Bjelovara.
Desetog listopada 1941. donesena je Zakonska odredba o podrţavljenju imetka Ţidova i ţidovskih
poduzeća.
Šeste veljaĉe 1942. donesena je Zakonska odredba o unovĉenju podrţavljenih ţidovskih zgrada i
gradilišta. Poĉelo je izbacivanje iz kuća i stanova, a otimaĉine, pljaĉka i zloĉini postali su normalna i
prihvaćena svakodnevnica. Pljaĉka je bila predviĊena faza u rješavanju ţidovskog problema, a ţivoti su se
potom gubili zbog toga što oni koji su pljaĉkali nisu ţeljeli svjedoke.
Zakonskom odredbom o ispraţnjenju i naseljenju formirani su Stambeni uredi koji su podobnicim
dodjeljivali ispraţnjene ţidovske i srpske stanove.
Nakon rata procjenjeno je da su vlasti NDH opljaĉkale ţidovsku imovinu u vrijednosti većoj od 25
milijardi dinara po cijenama iz 1939. godine. To je bila samo javno priznata imovina, a koliko je opljaĉkano
privatnog, tzv. nevidljivog imetka, ne zna se.
Dvadest petog studenog 1941. donesena je Zakonska odredba o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih
osoba na prisilni rad u sabirne i radne logore («proti odluci nema pravnog lieka ni tuţbe na upravni sud»
Narodne novine br. 188 od 26. studenoga 1941.)
Njemaĉki poslanik Ziegfried Kasche u svom izvještaju Berlinu u prosincu 1943. godine konstatira:
«Ţidovi i slobodni zidari već su odstranjeni u Hrvatskoj»
Nakon što su u Brodu gotovo svi muškarci uhićeni i deportirani preostale ţene i djeca, u zimu 1941.
godine, izbaĉeni su iz svojih kuća i stanova i raseljeni, tj. getoizirani u tzv. judenviertelima. Brodska geta
preostalih ţidovskih ţena i djece nalazila su se na nekoliko mjesta. U Ulici Josipa Stadlera (danas
Štampareva ulica) na kbr. 2 (Weiss), 3 (Hecht, Stern, Lövy), 12 (Strasser), 12 a (Diamant, Rehnitzer), 19
(Sandberg), 29 (Klein, Pollak), 31 (Adler, Mahler), 45 (Reiner, Schör), 47 (Krauss), 93 (Gotlieb)... U Ulici
Radićeva obala na kbr. 3 (Elazar, Kapper), 5 (Fischer, Ebenspanger), 17 (Schwartz). U Zvonimirovoj ulici
(danas Strossmayerova) kbr. 21a (Engelman, Kopp), 20 (Samlaić, Seife, Weiss). U Vrazovoj ulici kbr. 13
4