ABRAHAM, Ella (Brod, 5 - Stribor U. Schwendemann

Stribor Uzelac Schwendemann 

LEKSIKON MRTVIH 

Prilog za prouĉavanje povijesti brodske Ţidovske zajednice 

Slavonski Brod, 2010. 

1

Hommage 

Brodsko stanje povijesnog znanja o sebi je mizerno. O rimskoj Marsoniji uglavnom se zna samo po 

imenu i dva, tri artefakta. Brod ne zna kad je nastao. Ni kao ime, ni kao mjesto. Brod ne zna šta je radio u 

srednjem vijeku. Brod ne zna gotovo ništa o svojih 155 godina pod Turcima. Brod nikad nije proĉitao 

dokumentaciju o sebi (rukom pisana gotica) iz doba Vojne krajine. Brod o svojoj graĊanskoj epohi najmanje 

zna iz pera kvalificiranih povjesniĉara. Brod ne zna ni istinu o sebi u Drugom svjetskom ratu, a istinu o sebi 

u epohi komunizma nikada neće ni saznati jer o arhivskoj graĊi tog perioda vlada smišljena nebriga. 

Zapuštenost brodske povjesnice je katastrofalna i to nije sluĉajno, kao što nije sluĉajno ni to što gospodarski 

Brod tavori na hrvatskom repu. Brod je ostao bez ljudi. Kraj komunizma je doĉekao s trećerazrednim 

kadrovima koji su ga doveli do ruba provalije, a onda je kadrovska revolucija devedesetih dovela do toga da 

su novoodabrani i novopodobni ubrzo napravili i taj presudni korak naprijed. U provaliju. Tako danas 

brodsku povijest uglavnom istraţuju rijetki povjesniĉari koji niti su rodeni u Brodu niti ţive u Brodu, a u 

Brodu se njom najkvalitetnije bave autsajderi. Uţa struka šuti, jer je na takvoj razini da joj je i bolje da se ne 

oglašava. 

Kao produkt takvog stanja pojavljuje se i ova knjiga o brodskim Ţidovima. Umjesto da ju je davno 

saĉinila brodska institucionalna povjesna struka, na koju se, gledano u vremenu, traće milijuni kuna, napravio 

ju je o svom trošku ostarjeli, osiromašeni, bolesni i mrzovoljni politilog. Vješt peru (jer gotovo ĉitav 

profesionalni vijek ţivi od pisanja za druge), ali nevješt, a i nesklon dosadnoj, ali neophodnoj znanstvenoj 

strogoći, pedanteriji i disciplini, pogotovo kad je povijest u pitanju, dakle grana koja se toliko opire znanosti 

koketirajući s politiĉkim i ideološkim da je dosegla, kao i pravo, do neukusne razine politiĉke sluškinje. I 

upravo je to slugansko u povijesnoj struci drţalo znaĉajnu brodsku Ţidovsku zajednicu u zaboravu. 

Komunisti su znali zašto ju preskaĉu, nacionalisti pogotovo. No vrijeme i šutnja su bili dobri lijekovi za zlo 

nekada. Danas više ne. 

Svjestan svih nedostataka ovoga rada objavljujem ga s dva dobra razloga. Prvo da konaĉno potaknem 

daljnja istraţivanja. I drugo, da potvrdim dugi kontinuitet pozitivne obiteljske emocije prema Ţidovima. 

Moj djed, Dragutin Schwendemann, obrtniĉko graĊanska paradigma Broda, kojem su hobiji bili 

slikanje, šah i filatelija, kvalitetno je prijateljevao s rabinom Saulom Sternom. Obojica su bili pasionirani 

šahisti i ĉlanovi takmiĉarske ekipe brodskog šah kluba (kojeg su bili i utemeljitelji). Ta šahovska prijateljstva 

su uglavnom visoko kvalitetna jer su impregnirana mudrom filozofijom šaha u kojoj kruta pravila i savršen 

red razmahuju imaginaciju i kreativnost, a navika na pobjede i poraze snaţi prilagoĊenost ţivotu. Saul je bio 

dvadesetak godina stariji i kći Hermina mu je bila udana za kantora Aleksandra Divinskog koji je bio roĊen 

iste, 1882. godine kao i Schwendemann i zajedno su sluţili vojsku u Subotici. I Saša Divinski i njegov 

prijatelj Maks Sandel bili su šahisti. Uz Karĉi Spitzera Max je bio jedan od najboljih šahista u Brodu. To 

društvo nije bilo nerazdvojno, ali su dobar dio slobodnog vremena provodili zajedno. Stern je pred smrt 

poklonio Schwendemannu svoju knjigu Machsor – Fest gebetete der Israeliten, (tiskanu 1903. kod Josefa 

Schlesingera u Beĉu) i masivni srebreni seder posluţavnik koji je u srednini imao ugraviran ustaljeni red 

obreda, jela i simboliĉnih radnji prilikom obiteljskih veĉera za proljetnog blagdana Pesaha. Sternu su taj 

posluţavnik poklonili uglednici brodske Ţidovske zajednice prilikom odlaska u mirovinu. No, on im nikada 

nije oprostio što ga nisu ţeljeli za rabina kad je postavljen 1907. godine i tu je seder tacnu, demonstrativno i 

iz inata, poklonio svom prijatelju brodskom zlataru Schwendemannu... 

RoĊena Beĉanka, gospoĊa Ella Kohn Kolar, supruga Maxa Kohna Kolara, stanovala je na glavnom 

gradskom trgu na kbr. 17, preko puta katnice obitelji Schwendemann. Susjedstvo je, vremenom, razvijeno u 

kućno prijateljstvo. Njen otac, poduzetnik Berthold Schindler, pomagao je Schwendemannu u lakšem 

snalaţenju u beĉkim ţidovskim zlatarskim krugovima za vrijeme njegovog naukovanja (1904.-1906.). 

Schwendemann to nije zaboravio, pa je gospoĊa Ella kod njega kupovala nakit po nabavnoj cijeni beĉkih i 

budimpeštanskih skladišta. U svom dnevniku koje je vodio od 1930.-1969. zapisao je kako je Schindlerici 

2

(tako ju je zvao jer ju je poznavao prije no se udala) ne sviĊa briljantni prsten od jednog karata koje je 

naruĉio od Stern & Bruder iz Beĉa i kako mu sada stoji na lageru, jer u Brodu ne moţe naći drugog kupca. 

Od odvjetnika dr. Josipa Abrahamsona Schwendemann je kupio katnicu do svoje i u njoj je koristio 

ĉitavo prizemlje kao poslovni lokal, a kat, u koji se ulazilo iz njegove kuće, koristio je za stanovanje svoje 

brojne obitelji. Ta je kuća, nakon što ju je 1917. godine Hedviga Ĉorak roĊena Palme, majka slavne balerine 

Mie Ĉorak Slavenske, prodala Ţidovu Sami Obermanu kruţila neko vrijeme u ţidovskom vlasništvu. Od 

Obermana kupio ju je Pesah, a od Pesaha dr. Abrahamson, Abramović. 

Dr. Abramović je bio predsjednik Ţidovske općine u Brodu, a prijateljstvo sa Schwendemannom 

poĉelo je u Rotary klubu kojeg su obojica utemeljivali u Brodu. U Rotarima je bio i Max Bosnić, ravnatelj DI 

Slavonije koji Schwendemanna uvlaĉi i u Odbor nogometnog kluba Marsonia... 

Sve u svemu poznavao je sve viĊenije Ţidove Broda ili kao poslovne klijente ili kao ĉlanove i 

suradnike brojnih brodskih udruga i društava kojih je redom bio ĉlan i mecena. 

U spomenutom dnevniku, 14. travnja 1941. godine, Schwendemann je zapisao na njemaĉkom jeziku: 

«Uspjelo mi je osloboditi Sandla i rabinera. Templ demoliran iznutra. Ţidovske firme porazbijane.» Radi se o 

tzv. kristalnom uskršnjem ponedjeljku kad je Gestapo uz pomoć lokalnih kulturbundaša i šaĉice ustaša 

demolirao i pljaĉkao brodske ţidovske dućane, a one muške glave obitelji koje se nisu sklonile priveo u 

redarstvo. 

Schwendemann nije bio ĉlan Kulturbunda (i to je nakon ovog sramnog dogaĊaja dao javno oglasiti u 

novinama), no bio je njegov brat Franjo. Uz njegovu pomoć i intervenciju dr. Filipa Markotića, 

Schwendemannovi prijatelji Max Sandel, susjed iz Mesićeve 5, i rabin Leib Weissberg su pušteni iz redarstva 

i tu su se noć sklonili u tavanske sobice za djecu i sluţinĉad Schwendemannove kuće. Par dana kasnije, kad 

se grad oporavio od tog šoka, saznalo se kako su u redarstvo odvedeni Ţidovi pušteni tek nakon što je 

iznuĊen novac i zlato od njihovih obitelji... Ovdje treba zastati. 

U samom poĉetku su Ţidovi maltretirani politiĉki, dakle proizvoljno, no već od 19. travanja teror se 

zakonski utemeljuje. Prvi doneseni zakon o Saĉuvanju hrvatske imovine poništava sve pravne poslove 

sklopljene unutar dva mjeseca prije proglašenja NDH. Dan kasnije donesena je odredba kojom se u sva 

ţidovska poduzeća postavljaju povjerenici koji preuzimaju nadzor nad firmom i vlasnikom... Uvode se 

ţidovski znakovi: ţuta Davidova šesterokraka zvijezda izvezena na komadiću platna koja se morala prišiti na 

odijelo na vidljivom mjestu. Prema podacima Hrvatskog drţavnog arhiva (Fond 252, RUR, Ţidovski odsjek) 

u Brod je poslano 350 znakova. Ţidovi su ih morali plaćati po dvadeset dinara. 

Tridesetog travnja doneseni su Zakoni o rasnoj pripadnosti, drţavljanstvu i zaštiti arijske krvi i ĉasti 

hrvatskog naroda. Prvim zakonom su definirani Ţidovi, drugim je zabranjeno Ţidovima sklapanje brakova s 

osobama arijevskog porijekla i «izvanbraĉno spolno općenje s njima», a trećim je utvrĊeno da drţavljanin 

NDH moţe biti samo arijevskog porijekla. 

Drugog svibnja donesena je Zakonska odredba o redovitom poslovanju i spreĉavanju sabotaţe u 

privrednim poduzećima uperena uglavnom protiv Ţidova, potom 4. lipnja Zakonska odredba o oznaĉavanju 

ţidovskih trgovina i Zakonska odredba o obvezatnoj prijavi Ţidova i ţidovskih poduzeća kojom su Ţidovi 

morali pod prijetnjom kazne do 5 godina zatvora i oduzimanja imovine prijaviti ne samo sve što posjeduju 

nego i što su prodali ili poklonili nakon 10. veljaĉe 1941. godine. 

Trećeg svibnja Zakonskom odredbom o prijelazu s jedne vjere na drugu onemogućen je prijelaz sa 

ţidovstva na katoliĉanstvo. 

Radio postaje i novine objavljuju u svibnju «... da se svi ĉistokrvni Ţidovi muškog spola moraju 

prijaviti ispostavama ustaškog redarstva...». 

Odvjetniĉka i trgovaĉka komora brišu Ţidove iz svog ĉlanstva. 

Donosi se Naredba o utvrĊivanju rasne pripadnosti drţavnih i samoupravnih sluţbenika i vršitelja 

slobodnih akademskih zvanja. 

Odredbom od 13. svibnja 1941. zabranjeno je ritualno klanje i stavljanje u promet mesa ritualno 

klanih ţivotinja, što je ustvari bila zabrana košer kuhinje. 

Odredbom od 23. svibnja Ţidovi i Srbi morali su predati svoje radio aparate. 

3

Odredbom od 26. svibnja Ţidovi i Srbi su morali predati svoje kamere i fotoaparate. Zajedno s tom 

odredbom izdana je odredba kojom se Ţidovima oba spola zabranjuje kupanje na javnim kupalištima i 

zadrţavanje u blizini istih. 

Zakonska odredba o zaštiti narodne i arijske kulture hrvatskog naroda od 4. lipnja 1941. zabranila je 

Ţidovima «sudjelovanje u radu u organizacijama i ustanovama društvenog, omladinskog, športskog i 

kulturnog ţivota hrvatskog naroda uopće, a napose u knjiţevnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj 

umjetnosti, urbanizmu, kazalištu i filmu» (Narodne novine, 4. lipnja 1941.). 

U poĉetku progona pojavile su se tzv. propusnice kojima su ustaške ratne hijene, za mito, izvlaĉile 

Ţidove u Sloveniju, Makedoniju ili talijansku okupacionu zonu. To su iskoristili dobronamjernici koji su 

Ţidove izvlaĉili falsificiranim propusnicama. No i to nije dugo trajalo jer je zavoĊenje discipline u ustaške 

redove, ĉak i drastiĉno kaţnjavanje korupcije i samovoljne pljaĉke, ubrzo ukinulo propusnice. 

Ustaška policija pohapsila je već sredinom travnja oko ĉetrdeset zagrebaĉkih Ţidova koji su ubrajani 

meĊu najimućnije i najutjecajnije. Pustila ih je tek nakon što su pristali skupljati kontribuciju od tisuću 

kilograma zlata, odnosno istu vrjednost u novcu i draguljima. Ivan Britvić, koji je u ime Ravnateljstva 

ustaškog redarstva vodio akciju kontribucije u Zagrebu prijetio je «da će svi biti strijeljani ukoliko se traţena 

protuvrijednost ne namakne u roku od tri dana». Svaki «podavatelj kontribucije» dobio je potvrdu da je 

predao zlato, nakit, vrijednosne papire, devize, antikvitete. Potom je napravljen straviĉni «Skupni pregled 

podavanja Ţidova za potrebe Drţave» iz kojeg proizlazi da su «potrebe Drţave» bile 680 zlatnih satova, šest 

vreća napoleondora, 735 komada zlatnog nakita itd. (Hrvatski drţavni arhiv 013.0.65, 123-139). Većina 

Ţidova pala je nakon toga u straviĉno siromaštvo, jer im je uglavnom oduzeta i nepokretna imovina i ukinuto 

pravo na rad. 

Šesnaestog kolovoza formirana je u Zagrebu Ustaška nadzorna sluţba s ĉetiri, a kasnije pet ureda od 

kojih je Ravnateljstvo ustaškog redarstva izmeĊu ostalog nareĊivao hapšenje i otpremanja u logore Srba, 

Ţidova, Roma, komunista itd. U okviru tog odjela u rujnu je uspostavljen Ţidovski odsjek sa sjedištem u 

Vojnovićevoj 31 na ĉelu s Vilkom Kühnelom pravnikom iz Bjelovara. 

Desetog listopada 1941. donesena je Zakonska odredba o podrţavljenju imetka Ţidova i ţidovskih 

poduzeća. 

Šeste veljaĉe 1942. donesena je Zakonska odredba o unovĉenju podrţavljenih ţidovskih zgrada i 

gradilišta. Poĉelo je izbacivanje iz kuća i stanova, a otimaĉine, pljaĉka i zloĉini postali su normalna i 

prihvaćena svakodnevnica. Pljaĉka je bila predviĊena faza u rješavanju ţidovskog problema, a ţivoti su se 

potom gubili zbog toga što oni koji su pljaĉkali nisu ţeljeli svjedoke. 

Zakonskom odredbom o ispraţnjenju i naseljenju formirani su Stambeni uredi koji su podobnicim 

dodjeljivali ispraţnjene ţidovske i srpske stanove. 

Nakon rata procjenjeno je da su vlasti NDH opljaĉkale ţidovsku imovinu u vrijednosti većoj od 25 

milijardi dinara po cijenama iz 1939. godine. To je bila samo javno priznata imovina, a koliko je opljaĉkano 

privatnog, tzv. nevidljivog imetka, ne zna se. 

Dvadest petog studenog 1941. donesena je Zakonska odredba o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih 

osoba na prisilni rad u sabirne i radne logore («proti odluci nema pravnog lieka ni tuţbe na upravni sud» 

Narodne novine br. 188 od 26. studenoga 1941.) 

Njemaĉki poslanik Ziegfried Kasche u svom izvještaju Berlinu u prosincu 1943. godine konstatira: 

«Ţidovi i slobodni zidari već su odstranjeni u Hrvatskoj» 

Nakon što su u Brodu gotovo svi muškarci uhićeni i deportirani preostale ţene i djeca, u zimu 1941. 

godine, izbaĉeni su iz svojih kuća i stanova i raseljeni, tj. getoizirani u tzv. judenviertelima. Brodska geta 

preostalih ţidovskih ţena i djece nalazila su se na nekoliko mjesta. U Ulici Josipa Stadlera (danas 

Štampareva ulica) na kbr. 2 (Weiss), 3 (Hecht, Stern, Lövy), 12 (Strasser), 12 a (Diamant, Rehnitzer), 19 

(Sandberg), 29 (Klein, Pollak), 31 (Adler, Mahler), 45 (Reiner, Schör), 47 (Krauss), 93 (Gotlieb)... U Ulici 

Radićeva obala na kbr. 3 (Elazar, Kapper), 5 (Fischer, Ebenspanger), 17 (Schwartz). U Zvonimirovoj ulici 

(danas Strossmayerova) kbr. 21a (Engelman, Kopp), 20 (Samlaić, Seife, Weiss). U Vrazovoj ulici kbr. 13 

4

(Rosenzweig), 14 (Goldberger), 15 (Weiss, Gotlieb). U Zrinskoj ulici kbr. 4 (Krauss), 8 (Klein, Politzer, 

Rein), 12 (Stern, Weiss), itd. 

Brodski Endlösung dogodio se 23. veljaĉe 1942. Po ciĉoj zimi ţidovske ţene i djeca su pohapšeni i 

odvedeni u predstaniĉni hotel Jankomir, a onda transportom u logor Đakovo. Oni koji su uspjeli preţivjeti 

hladnoću, glad, tifus i dizenteriju od 15. lipnja do 15. srpnja 1942. dopremljeni su u Jasenovac 3, pred 

ciglanu. Vagoni su tu danima stajali zakljuĉani i na kolosijeku i u njima su ţene i djeca masovno umirali od 

ţeĊi, vrućine i gladi. Na kraju su preţivjeli bili preveţeni preko Save gdje su pobijeni. Radilo se o oko tri 

tisuće ţena i djece. (Hrvatski drţavni arhiv: Dosije Ljubo Miloš 85)... 

U poĉetku progona, Schwendemann je nastavio pomagati svoje prijatelje Ţidove, no kad je pogrom 

dobio zakonske zamahe do njega je došao prevoditelj u Ortskomandanturi Korika Repić i uruĉio mu poziv na 

razgovor. Ortskomandantura je bila u Radosavljevićevoj kući preko puta Schwendemannove. Ondje su 

Schwendemannu, uglaĊeni njemaĉki ĉasnici, ljubazno objasnili da nosi glavu u torbi. On se izvlaĉio na šah 

partnerstvo sa Ţidovima i tako nesvjesno upao u šake Herr Unteroffiziera Curta Fratsmidla (München 2, 

Luisenstr. 31), pasioniranog šahiste. Curt je u Brodu bio do poĉetka 1944. godine i šahirao je sa 

Schwendemannom srijedom i subotom popodne u obiteljskom Vorzimmeru. Tu su se motale i dvije zgodne 

Schwendemannove kćeri pa se Herr Unteroffizier udomaćio i više nego što se to od njega oĉekivalo, a i 

razbrbljao, jer su svi ukućani govorili perfektno njemaĉki. 1 Kod Schwendemanna ga je, dok je igrao šah, 

portretirao brodski slikar Albert Gruber... 

Pred kraj rata se ispostavilo da su Albert Gruber i Ella Schwendemann udana Tropsch zajedno s 

Vasiljem Antipovom bili pripadnici engleske obavještajne mreţe u koju ih je uvukao Ellin muţ Stjepan 

Tropsch, dozapovjednik domobranske vojarne u Zemunu i predratni šef sektora u Royal Exchange Assurance 

u Zemunu. Šticu Tropscha ubili su Rusi po ulasku u Zemun, Ella je poginula 19. sijeĉnja 1945. u brodskom 

ustaškom zatvoru, Grubera su ustaše izvukli ranjenog iz brodske bolnice i ubili, a Antipov je pobjegao u 

partizane... 

Nakon rata, ono malo preostalih brodskih Ţidova opet su se nastavili druţiti s mojim djedom: Berger, 

Adler, Vernić, Spitzer, Glucksmann, Tolentinno, Fuchsovica i Riedlichica. Sjećam se kako sam, kao dijete, 

upijao njihove razgovore o sudbinama roĊaka, prijatelja, susjeda i poznanika Ţidova. 

No sudbine imaju i stvari. Na ţidovski natpis u sredini masivne srebrene seder tacne, koju mu je 

poklonio rabin Stern, Schwendemann je nalotao, svojom preciznom graverskom rukom, izrezanu ploĉicu od 

srebra i tako ga pokrio. Kurtu i ostalim njemaĉkim oficirima koji su dolazili na Sprachstunde s ukućanima, u 

krhkim Rosenthal tanjurićima i šalicama, posluţivani su Kuchen und Kaffe, baš na tom posluţavniku... Prsten 

gospoĊe Schindler Kohn zajedno s ostalom robom bio je u okruglim Kandit limenkama zakopan u dubinama 

stare zatrpane septiĉke jame koja je sluţila svrsi prije no što je kuća 1909. prikljuĉena na kanalizaciju. Knjiga 

Machzor provela je pedesetak godina u šupljini duplog zida u koju su se otvarala i zatvarala velika vrata 

izmeĊu dvije spavaće sobe. PronaĊena je kad je novi vlasnik kuće rušio pregradne zidove. I tacna i prsten 

prodani su u danima polakog propadanja obitelji Schwendemann. Knjiga rabina Sterna još postoji... Brodski 

muzej, arhiv i knjiţnica za nju nemaju interesa. 

*** 

Danas, kad antisemitizam prolazi kroz odreĊeni revival valja voditi raĉuna kako se on razvija kao 

nezaobilazni izdanak netolerantne i nasilne zapadne civilizacije. 

Ţidovi su uništavani kao ni jedna druga ljudska zajednica u povijesti i njihov progon kontinuirano 

traje dva tisućljeća. Od Jesusa Nazarenusa do današnjih internetskih foruma. 

U Hrvatskoj, npr. Ţidova tako rekuć više i nema, ali ima antisemitizma. Srbi su u takvom poloţaju da 

ih se štiti zakonima, kao rijetke ţivotinje, a antisrbizma koliko hoćeš. Od komunista nema ni traga, a 

1 Kad je 28. travnja 1944. odlazio ostavi je obitelji svoju fotografiju s adresom i posvetom: «Für die schönen Stunden die Sie mir 

bereitet hatten herzlichen Dank.» 

5

antikomunizam cvate... Zašto to spominjem? Stoga što, ja na primjer i naţalost (TuĊman bi rekao srećom), 

nisam Ţidov (iako su u stuttgardskom telefonskom imeniku svi Schwendemanni Ţidovi), ali zato imam 

srpske i komunistiĉke krvi... I stigli smo na prizorište. Nema Ţidova, nema srpske i komunistiĉke opasnosti, 

ali kolaju u krvi. I tu je fašistiĉka krvoslijedniĉka utemeljenost hrvatskog antisemitizma, antisrpstva i 

antikomunizma. Ako ti je krvna slika genetski loša, ti nemaš pravo na sveto tlo, zemlju, teritorij – ĉak ni na 

blato na opancima kad bjeţiš da bi saĉuvao glavu. 

Ovdje ja prestajem, a poĉinje ţalosna perjanica hrvatskog historiografskog revizionizma dr. Mato 

Artuković, ravnatelj brodske podruţnice Hrvatskog instituta za povijest Slavonije, Srijema i Baranje 

(Bosanske Posavine, ne). Spominjem ga jer je on nedavno nauĉno utvrdio i objavio u sofisticiranoj 

znanstvenoj publikaciji Posavska hrvatska kako «...u Hrvatskoj nikad, kroz povijest nije bilo antisemitizma, 

koji bi bio vrijedan spomena, iskljuĉujući ţalosni period Drugog svjetskog rata». Pa evo nekoliko primjera 

hrvatskog antisemitizma «koji nije vrijedan spomena», a nije se dogodio u «ţalosnom periodu Drugog 

svjetskog rata.» 

Godine 1724. odlukom Malog vijeća Dubrovaĉke Republike, javno su spaljeni svi primjerci Talmuda 

i druge ţidovske knjige u Dubrovniku. 1729.g. Hrvatski sabor zabranjuje Ţidovima stalni boravak na 

podruĉju Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, ali im je većina gradova dozvoljavala trodnevne 

dolaske na sajmove. 1806.g. Francuska vojna uprava u Dalmaciji ukida splitski i dubrovaĉki geto za Ţidove. 

1838/39.g. odrţavaju se protuţidovski izgredi zagrebaĉkih trgovaca sa zahtijevom da se sve Ţidove prisilno 

iseli iz grada. 1840.g. Hrvatsko-ugarski sabor dopušta stalno naseljavanje Ţidova, osim u rudarskim 

krajevima. Tek 1873.g. Hrvatski sabor usvaja zakon o punoj ravnopravnosti Ţidova u Hrvatskoj. 1918.g. od 

kolovoza do studenog odrţane su protuţidovske demostracije u Varaţdinu, Iloku, Daruvaru, Pakracu, 

Cerniku, Novoj Gradišci, Orahovici, Virju, Dugom selu, ĐurĊevcu, Kloštru, Pitomaĉi, Slatini, Dalju, Donjem 

Miholjcu, Vinkovcima, Garešnici, Pregradi, Oprisavcima, Ţupanji, Kostajnici, Petrinji, Slunju i Osijeku (u 

demonstracijama se zahtijevalo vješanjem Ţidova, poharana i opljaĉkana im je imovina, a bilo je i paljevina. 

1919.g. u listopadu se u Zagrebu javno demonstriralo na Jelaĉić placu protiv Ţidova. 1920.g. poticala se 

nesnošljivost i mrţnja prema Ţidovima na zagrebaĉkom Medicinskom fakultetu, a katoliĉki list Hrvatska 

obrana piše kako «Ţidovi stalno šuruju protiv drţave». 1922.g. objavljuju se antisemitske knjige u tzv. 

Zabavnoj biblioteci. 1924.g. list Hrvatska privreda propagira bojkot protiv Ţidova. Na ţidovskoj plesnoj 

zabavi koju je organizirao zagrebaĉki Makabi 1. oţujka baĉene su dvije boce amonijaka. 1925/26.g. 

antisemitizmom odiše zagrebaĉki tjednik Narodno djelo. 1925.g. makarski ĉasopis Nova revija vjeri i nauci 

objavljuje u nastavcima antisemitski falsifikat Protokole sionskih mudraca i objavljuje antisemitske ĉlanke. 

1930.g. protokoli se pojavljuju kao knjiga u zagrebaĉkim knjiţarama. 1932.g. osim Luĉi i Nove revije u 

katoliĉkoj crkvi bilo je još tiskovina antisemitske orijentacije: Hrvatska prosvjeta, Hrvatska straţa. U 

listopadu osvanuli su kukasti kriţevi na zgradi Ţidovske općine u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. 1934.g. u 

Daruvaru je ţupnik raspaĉavao antisemitsku brošuru (koju će Banska uprava zabraniti). List Hrvatska smotra 

ponavlja nacistiĉku i fašistiĉku propagandu i napada Ţidove. Od pojedinaca antisemitizmom se istiĉu Stjepan 

Buć, Kerubin Šegvić, Joe Matošić, Vladimir Mintas... 1936.g. pronacistiĉka Mlada Hrvatska cjelovito je 

antisemitistiĉka. Hrvatska gruda propagira Mein Kampf. Glas istine napada istaknutije zagrebaĉke Ţidove. 

Listovi Savremena senzacija i Zagrebaĉka senzacija bave se antisemitskom harangom, a Hrvatski slobodni 

narod zagovara hapšenje Ţidova. 1938.g. već spominjani Mlada Hrvatska i Nezavisnost propagiraju 

konstantno fašizam i antisemitizam objavljujući protuţidovske ilustracije i karitkature otvoreno izraţavajući 

simpatije prema nacistiĉkoj Njemaĉkoj u kojoj su Ţidovi već izloţeni svim vrstama progona. Ekstremistiĉke 

antisemitske novine u Hrvatskoj povremeno objavljuju spiskove Ţidova kao pozive na progon. (Detaljnije: 

Goldstein Ivo: Antisemitizam u Hrvatskoj u Antisemitizam, Holokaust i antifašizam 12-52., Ţidovi u Zagrebu 

1918.-1941., Zagreb, 2004., Holokaust u Zagrebu, Zagreb, 2001.) 

O brodskom antisemitizmu svjedoĉi br. 38 satiriĉno humoristiĉnog lista Ondulirani jeţ. Datiran je s 1. 

veljaĉe 1941., ali je oĉigledno izašao u drugoj polovici travnja što se vidi po tekstovima i karikaturama koji 

aludiraju na demoliranje templa. Na naslovnoj stranici je karikatura na kojoj dva iscerena Ţidova 

komentiraju: «Baš smo mi Ţidovi nesretnici. Nije nam toliko ţao niti templa, ali da je bar spašena ona roba 

6

što smo je sakrili u njemu. Kuda li je, Boţe dragi, onaj šećer i kava?» Aluzija se odnosi na robu koju su 

Ţidovi sklonili kad je 14. travnja poĉelo razbijanje izloga i pljaĉka ţidovskih trgovina u Brodu. 

Uz karikaturu predsjednika Ţidovske općine dr. Josipa Abramovića tiskana je pjesmica «Boba prodat 

neću više, jer na nas sada svatko kiše. Templa našeg više nema, hajka na nas sad se sprema. Al' obrve guste 

moje i dalje ponosno stoje. Za tvornicu radit neću, nemam ovaj puta sreću.» (Dr. Abramović je odvjetniĉki 

zastupao Tvornicu vagona i mostova, ali su mu uspostavom NDH otkazali punomoć.) Ĉitav list je prošaran 

zlobnim aluzijama na Jahiela Kappona, Eugena Spitzera, Dragutina Mahlera, Armina Bergera, Mošu 

Dottermanna, Marko Grossmanna... 

*** 

O Ţidovim na tlu Slavonskog Broda danas svjedoĉi zapušteno groblje, spomen ploĉa na mjestu 

srušene sinagoge i Ţidovska općina koja više nema općinstva. Povremeno se komemorira hrvatskim ţrtvama 

partizanskog terora, ţrtvama fašistiĉkog terora, ţrtvama srpskog terora... ţidovskim ţrtvama Holokausta 

nikada. Ni na dan Holokausta. 

I to je još jedna od brodskih kulturno civilizacijskih, društveno povijesnih i politiĉkih sramota. S 

kojom on i tu tavori na hrvatskom dnu. Jer brodski su Ţidovi bili 1920.-1940. brodska poduzetniĉka klasa 

koja je, za razliku od hrvatske poduzetniĉke klase 1990.-2010. godine, podigla Brod do europske razine 

industrijalnog, privrednog, društvenog i kulturnog dosega. Posebice sportskog. Nekoć najpopularnije brodske 

sportove, posebice nogomet, utemeljili su Ţidovi, ţeleći na taj naĉin dokazati privrţenost sredini. 

Brodski Ţidovi su prihvaćali hrvatski jezik, ţeljeli dijeliti vrijednosti okruţenja i nastojali biti 

Staatsvolk. Njihov zvaniĉni izbor bio je asimilacijski, ĉak i kad su intimno bili cionisti. Privlaĉio ih je 

hrvatski nacionalizam do 1918. godine jer su ga se bojali, ali i zbog toga što mu je jedno vrijeme na ĉelu bio 

Ţidov Josip Frank. 

Usprkos svemu su temeljito istrebljeni «...u ţalosnom periodu Drugog svjetskog rata.» 

Od 423 brodska Ţidova, statistiĉki dragovoljno evidentiranih 1941. godine, stradalo je 416. To 

govore dosadašnji podatci. Ovo istraţivanje evidentiralo je 463 Ţidova iz Slavonskog Broda ţrtava 

Holokausta. Prema raspoloţivim evidencijama 405 ih je likvidirano u koncentracijskim logorima, zaklano, 

strijeljano ili na smrt prebijeno ih je 8, a u partizanima je poginulo 9. Ukupan broj mrtvih je, dakle, 422, a 

preţivjelih 41. U Brod se, od preţivjelih, nakon rata vratilo desetak. Danas nema nijednog. 

U romanu Le Noir au coer blanc nizozemski romanopisac Artur Japin navodi: «Kad se ulovi 

salamander njegov rep otpadne i ţivotinja moţe pobjeći. Takav je sluĉaj s historiografijom: uhvatite za rep 

ono što je povijesna ĉinjenica, ali priĉa vam izmakne. Imate ĉinjenice i ništa više.» Ova knjiga će ispuniti 

svoju misiju ako potakne znatiţelju slušanja plaĉa iz grobova i traganja za emocijom koja se krije iza 

ĉinjenica, jer povijesno zrcaljenje prikazuje se na nizu individualnih sudbina koje sinegdohiĉki (pars pro toto, 

totum pro parte) igraju ulogu i predstavljaju smjer kretanja unutar vlastite epohe. 

Luda nepravda, nerazumno zlo i misterija nezasluţene patnje dio su zagonetke svijeta. Job je biblijska 

inkarnacija te misterije. Njeno brodsko oliĉenje su brodski Ţidovi stradali u Holokaustu, ali i onih 27 djece 

koje je ubila srpska vojska u vrijeme šest mjeseĉnog razaranja Broda u tijeku Domovinskog rata. 

Prošlost vrši aktivan utjecaj na sadašnje stanje kulture i društvenog identiteta. Posebno djelovi 

prošlosti koji «nisu prestali boljeti». Razumijevanje katastrofa koje smo sami prouzroĉili kao neobjašnjivih 

patoloških iznimki, u okviru civilizacijskog napretka, je teška pogreška. Uzrok je i u psihosocijalnom temelju 

društvenih struktura i društvenoj povijesti kolektiva. 

7

Napomena 

Godine 1996. bio sam pozvan na simpozij koji je Ţidovska općina Zagreb organizirala povodom 190. 

godišnjice svog osnutka. Referirao sam o brodskoj Ţidovskoj zajednici, rad koji je pod imenom Krhotine iz 

povijesti Ţidovske zajednice u Slavonskom Brodu objavljen u knjizi Dva stoljeća povijesti i kulture Ţidova u 

Zagrebu i Hrvatskoj (Ţidovska općina Zagreb, 1998.). 

Odolio sam iskušenju da taj sumarni ogled o brodskoj Ţidovskoj zajednici redigiram i ponovo ga 

objavim u ovoj knjizi. Dao sam prednost radu dr. Etelke Najfeld koji je neprocjenjivo vrijedniji i ima svu 

toplinu izvornog svjedoĉenja... 

Sedamdeset godina je prošlo od poĉetka Holokausta u Hrvatskoj, a o brodskoj Ţidovskoj zajednici i 

njenoj sudbini pisali su samo dr. Melita Švob iz Zagreba i dr. Etelka Najfeld iz Beograda. Fragmentarno, 

sporadiĉno i pojedinaĉno o pojedinim Ţidovima u Brodu pisali su BroĊani Zvonimir Toldi, Ivan Tomac, 

Slavko Mirković i Milan Nedić, a u novije vrijeme pojavila su se dva ozbiljna, ali isto fragmantarna rada o 

obitelji Selinger i o cionistiĉkom kongresu odrţanom u Brodu na Savi (Ostajmer Branko: Povijesne bilješke 

o obitelji Selinger, Scrinia Slavonica 10, 2010. i Dobrovšak Ljiljana: Prva konferencija Zemaljskog 

udruţenja cionista juţnoslavenskih krajeva, Scrinia Slavonica 6 (2006.), 234-266). 

Oskudnost literature usmjerila me k izvorima koji su u takvom stanju da ne ĉudi oskudnost literature. 

Spiskovi ţrtava su površni, paricama knjiga roĊenih, umrlih i vjenĉanih manjkaju brojna godišta, knjiga 

mrtvih groblja je raĊena naknadnim upisivanjima i površno, jasenovaĉki, Ċakovaĉki, beogradski i brodski 

popis ţrtava nisu potpuno sukladni, a u knjigama zaviĉajnika (koje takoĊer nisu orginalne, nego su 

prepisivane) ima i netoĉnosti i nelogiĉnosti... U ovom leksikonskom popisu su evidentirani realno postojeći 

ljudi, no u podacima o njima vjerojatno ima i pogrešaka prenesih iz izvornika (godine roĊenja, godine 

starosti, ime mjesta roĊenja, nedosljedno fonetsko pisanje prezimena, zamjena osoba koje su ime dobile po 

ocu, zamjena razliĉitih osoba istog imena i prezimena itd...) 

Ukupan broj imena i prezimena na koje sam naišao u izvorima i literaturi veći je od broja navedenih u 

leksikonu. MeĊutim, tamo gdje je zateĉeno samo prezime ili ime i prezime, bez iĉega više, odustao sam od 

uvrštavanja. 

Nenametljivo traţio sam pomoć za pokriće troškova istraţivanja (putovanja i boravak u Zagrebu i 

Beogradu, telefonski troškovi, troškovi kopiranja i prijepisa, takse i naknade za pravo istraţivanja, 

kompjuterski unos, redaktura, lektura, korektura...) i tiska knjige. Gradsko poglavarstvo, Ministarstvo kulture 

Republike Hrvatske i Ţidovska općina Zagreb nisu mi ni odgovorili, a kamoli pomogli. 

8

Kratice: 

DASB – Drţavni arhiv Slavonski Brod 

HDA – Hrvatski drţavni arhiv 

MBP – Muzej Brodskog posavlja 

ŢOSB – Ţidovska općina Slavonski Brod 

PPŢKL – Poimeniĉni popis Ţidova koncetracijskog logora (Jasenovac) 

SŢFT – spisak ţrtava fašistiĉkog terora (Slavica Hreĉkovski) 

Fond PONOVA DA – Fond PONOVA Drţavni arhiv Hrvatske 

9

ABRAHAM, Ella (Brod na Savi, 5. VII. 1910. - ?). Roditelji David Abraham i Regina Weiss. IZV.: Parice 

knjige roĊenih DASB. 

ABRAHAMSON ABRAMOVIĆ, dr. Josip (Temišvar, 15. I. 1882. – logor Jasenovac, 1945.), odvjetnik. 

Otac Zaharije, majka Jeanette Pollak. Supruga Jelisava Rosenbaum (r. Budimpešta, 12. III. 1896. od oca 

Dragutina i majke Ruţe Hochsinger). Djeca Đuro Abrahamson i Zlatko Abrahamson. Abrahamson Josip bio 

je predsjednik Ţidovske općine u Brodu n/S (1930.,1934.). Godine 1927. biran je za gradskog zastupnika s 

posebne Jevrejske liste. Ĉlan je brodskog Rotary kluba od 1934. Za vrijeme njegovog mandata sazidana je 

kapela na groblju, a takoĊer je izvršena adaptacija stare zgrade iza sinagoge u kojoj su stanovali rabin i 

kantor. Dobitnik je zlatne knjige Keren Kajemet Le Israel. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Etelka Najfeld: 

Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej 

Beograd LIT.: S.U. Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 506, Slavonski Brod, 2008. 

ABRAHAMSON, Regina (Brod na Savi, 1888. – logor Stara Gradiška, 1942.), otac Maks IZV.: PPŢKL 

Jasenovac 2007. g. 

ABRAMIN, M. Semo (? - ?), trgovac mješovitom i staklenom robom Jelaĉićev trg 5. IZV.: Popis 

zanatlijskih radnji u Brodu na Savi 1932. godine DASB 

ABRAMOVIĆ, dr. Đuro (Zagreb, 18. IX. 1913. – logor Jasenovac, 1942.), odvjetnik, Trumbićeva 4. Otac 

Josip, majka Jelisava roĊ. Rosenbaum. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ABRAMOVIĆ, Zlatko (Beĉ, 18. VIII. 1912. – logor Jasenovac, 1942.), sudac. Otac Josip, majka Jelisava 

roĊ. Rosenbaum. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac 2007. g. 

ADLER, Aleksandar Šandor (Kaptol, 25. V. 1884. – Slavonski Brod, V. 1941.) od 1919. ravnatelj Parne 

pilane i tvornice furnira – Slavex. Otac Josip, majka Marija Veliš, supruga Olga roĊ. Adler, (otac Ignac, 

majka Laura Steiner), djeca Marta i Helga. U njegovoj tvrtki komunistiĉki je utjecaj pred rat bio je vrlo jak. 

U tvornici je djelovao Ujedinjeni radniĉki sindikalni savez pod komunistiĉkim utjecajem. Ubijen u prvim 

danima po uspostavi NDH, pod nejasnim okolnostima i s nepoznatnim motivima. PronaĊen je 1. svibnja s 

prerezanim grkljanom u šumi Migalovci blizu grada. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Hrvatski list, Brod 

na Savi, 1. V. 1941. 

ADLER, Antonija (Mali Topolĉani, 1844. – Brod na Savi, 20. X. 1927.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 

groblja u Slavonskom Brodu 

ADLER, Arnold Mata (Brod na Savi, 24. V. 1893. – Izrael, ?), špediter, kralja Petra 6. Otac Josip, majka 

Selina Taussig, oţenjen Marijanom Goldberger. U vrijeme Prvog svjetskog rata zarobljen na ruskom frontu. 

Uĉesnik je Oktobarske revolucije i vratio se u Brod tek 1922. Godine 1941. interniran je u Jasenovac, gdje je 

obolio od tifusa. Iako izmrcvaren bolešću prijavio se za rad van logora i pobjegao zajedno s Vilimom 

Kornhauserom u partizane. Bio je na raznim duţnostima u daruvarskom partizanskom odredu. Preţivio je rat, 

no razoĉaran odlazi 1947. u Izrael. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Dr. Etelka Neufeld: Jevrejska 

zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski historijski muzej Beograd. 

LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

ADLER, Artur (Brod na Savi, 1909. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Ţiga Adler, majka Helena Fischer. 

IZV.: PPŢKL Jasenovac 2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ADLER, Artur, (Brod na Savi, 1916. – logor Jasenovac, 1942.). IZV.: PPŢKL Jasenovac 2007. g. 

ADLER, Branko (Brod na Savi, 1923. – logor, Jasenovac, 1942.), lijeĉnik. Otac Arnold Adler, majka 

Marijana Goldberger. IZV.: Knjiga zviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac 2007. g. 

ADLER, Ernestina (? - ?), istaknuta ţidovska aktivistica Ţidovske općine IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska 

zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

ADLER, Egon (Brod na Savi, 21. XI. 1923. – stratište Jadovno, ?), uĉenik. Otac Mavro LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str. 379. 

ADLER, Frida (Sarajevo, 15. IV. 1906. – logor Auschwitz, 1942.) roĊ. Brunnenwaser IZV.: Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ADLER, Helga Mira (Brod na Savi, 25. VII. 1924. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Šandor Adler i Olga 

roĊena Adler IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007. g. 

10

ADLER, Josip (Široko Polje, 24. VII. 1865. – Brod na Savi, 9. XI. 1930.), trgovac. Otac Mavro, majka 

Antonija Neumann, supruga Selina roĊ. Taussig (Kaposvar, 12. IV. 1869. - Brod na Savi, 1940., otac dr. 

Roko, majka Vinka roĊ. Fabrio), djeca Arnold (Brod na Savi, 24. V. 1893. - ?), Albert Ivan (Slunj, 28. IX. 

1894. - ?) i Helena (1891. - ?). Imao je tvornicu pjenice i pekmeza od šljiva. Bio je odbornik društva Jehuda 

Halevi 1909. godine. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu 

MBP, Ţidovska smotra 7-8, 1909. godine 

ADLER, Manda Ljubica (Brod na Savi, 20. XII. 1919. - ?). Roditelji Šandor Adler i Olga roĊena Adler. 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB. 

ADLER, Marijana (Daruvar, 1. V. 1902. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Goldberger, supruga Arnolda Mate. 

IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 

Brod,1988. 

ADLER, Marta (Brod na Savi, 20. XII. 1919. – Podgrmeĉ, 1941.). Roditelji Šandor Adler i Olga roĊena 

Adler. Pred rat primljena u SKOJ. U kolovozu 1941. prebacila se u Podgrmeĉ gdje je radila kao pozadinski 

politiĉki radnik. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd, Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., 

Beograd, 1980. 

ADLER, Mavro (Hrvatska Dubica, 24. I. 1895. - ?. 12. IV. 1941.), bojadisar. Otac Ţiga, majka Helena 

Fischer, supruga Frida Brunnenwaser (Sarajevo, 15. IV. 1906. - Auschwitz, 1942.), sin Egon (r. Brod na 

Savi, 21. XI. 1923.). Stanovao u Mesićevoj 38.IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac 2007. g., 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ADLER, Neli (Brod na Savi, 1915. - ?). Roditelji Laci Adler i Helena roĊ. Adler, suprug Herman Stein IZV.: 

Parice knjiga vjenĉanih DASB 

ADLER, Olga (Budimpešta, 5. XI. 1895. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Ignac, majka Laura Steiner, suprug 

Šandor Adler, kći Zlata Adler (r.1924.) Bila je istaknuta ţidovska aktivistica, predsjednica Ţidovskog 

dobrotvornog i gospojinskog društva 1939.g. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

Posavska Hrvatska,1939. godine. 

ADLER, Olga (Sisak, 1902. – Brod na Savi, VI. 1948.), roĊ. Römer. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 

u Slavonskom Brodu MBP 

ADLER, Riza (Brod na Savi, 1909. – logor Jasenovac, 1942.), roĊ. Weiss, otac Adolf IZV.: PPŢKL 

Jasenovac, 2007. g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ADLER, Samuel (Brod na Savi, 28. V. 1891. – Brod na Savi, 1954.), privatni ĉinovnik. Otac Sigmund, 

majka Helena Fischer, supruga Zora roĊ. Spitzer (r. 12. IX. 1900.). Kuće u Radiĉevićevoj ulici 10 i Trenkova 

26. Jedan od utemeljitelja Filatelistiĉkog društva u Brodu na Savi, 1935.g. Po uspostavi NDH prebjegao je u 

Hrvatsko primorje gdje je interniran krajem 1942. u logor u Kraljevici, a poĉetkom lipnja 1943. odveden u 

logor na Rabu. Po osloboĊenju iz logora u rujnu 1943. pristupa Narodnooslobodilaĉkom pokretu. Radio je u 

Narodnom odboru Glina. IZV: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 

Brodu MBP, LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

ADLER, Selina (Kaposvar, 12. IV. 1869. – Brod na Savi, 1940.), roĊena Taussig, Kuće na adresama 

Pilareva 20 i Josipa Stadlera 31. IZV.: Parice knjiga umrlih DASB 

ADLER, Sigmund (Prelov. 1864. – Brod na Savi, 19. IV. 1927.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 

Slavonskom Brodu MBP 

ADLER, Zora (Krndija, 12. IX. 1900. - ?), roĊ. Spitzer, supruga Samuela. Bila je internirana u logor u 

Kraljevici, a 1943. odvedena na Rab. Po osloboĊenju logora stupila je kao pozadinski radnik u 

Narodnooslobodilaĉki pokret. Kućna adresa Trenkova 26. Zadnja adresa Radiĉevićeva ulica. LIT.: Jaša 

Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

ALBAHARI, Helena (Sarajevo, 21. VI. 1865. - ?). Stanovala u Starĉevićevoj 5. IZV.: PONOVA HDA 

ALBAHARI, Kamila (Brod na Savi, 1892. – logor Jasenovac, 1942.), domaćica. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007. g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

11

ALBAHARI, Mavro (? - ?), vodio je, nakon Prvog svjetskog rata, Ţidovsko nacionalno društvo koje je 

imalo kulturnu, zabavnu i umjetniĉku sekciju. IZV.: Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s 

hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. 

ALTARAC, Marko (? - ?), strojovoĊa IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB 

AMKRAUT, Elias (Zloco, Poljska, 1873. - ?), tvorniĉar. Zajedno s Fern Ellom imao je Fabrikaciju djeĉjih 

kolica, igraĉki i finog košaraĉkog posla, 1920.g. LIT.: S.U. Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu..., 


ASODI, Roza (Brod na Savi, 1900. – logor Jasenovac, 1942.), otac Josip IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g. 

AUFRICHTIG, Josip (Brno, 1855. – Brod na Savi, 4. VII. 1924.), trgovac. Umro od srĉanog udara u hotelu 

Korzo IZV.: Knjiga umrlih kotarskog rabinata Brod na Savi DASB 

BAND, Izabela (Đakovo, 12. XII. 1874. - ?), otac Josip, majka Cecilija Glatter. IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB 

BAND, Lili (Wacz, 1852. – Brod na Savi, 12. X. 1909.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 

Brodu MBP 

BAND, Milan (Brod na Savi, 15. XII. 1885. - ?). Otac Josip, majka Cecilija Glatter, supruga Irena 

Zimmermann (r. Sombor, 29. X. 1897.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

BAND, Ţiga (Tornja, 1873. – Brod na Savi, 10. IV. 1904.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


BANER, Julius (Brod na Savi, 27. VIII.1860. - ?). Otac Jakob, majka Rosa Weiss. IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

BARAN, Henrieta, Jeta (Keszthely, 15. IX. 1959. – logor Jasenovac, 1942.). Adresa stanovanja kuća u 

Gundulićevoj 36. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd (Opaska: umrla u Staroj Gradišci, 1942.) 

BARTA, Marta (Brod na Savi, 21. III. 1912. - ?). Roditelji Moritz Barta i Regina Weinberger. IZV.: Parice 

knjiga roĊenih DASB 

BAUER, Helena (Brod na Savi, 27. II. 1912. - ?). Roditelji Simon Bauer i Hermina Grünhut IZV.: Parice 


BAUER, Jakob (Bizenz, Poljska, 1820. – Brod na Savi, 23. IX. 1896.), trgovac, ţidovski aktivist. Doselio je 

u Brod iz Orahovice, nakon što su krajiške vlasti propisima dozvolile Ţidovima da stjeću imovinu i sagradio 

katnicu na glavnom gradskom trgu. Prvi je predsjednik Ţidovske bogoštovne općine u Brodu n/S (1873.). 

Ĉlan gradskog poglavarstva bio je 1882. do 1886., utemeljitelj je Dobrovoljnog vatrogasnog društva 1872. 

Supruga mu je bila Rosalija roĊ. Weiss. Imali su šestero djece. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 

Slavonskom Brodu MBP LIT.: Stribor U. Schwendemann, Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, str. 43- 

44, Slavonski Brod, 2005., Posavska Hrvatska 39/1896.g. 

BAUER, Josefa (Babina Greda, 1884. – Brod na Savi, 7. XI. 1924.), roĊ. Mahler, kućanica. Zadnja adresa 

Zrinska 56. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Knjiga umrlih kotarskog 

rabinata Brod na Savi DASB 

BAUER, Makso (Orahovica, 7. I. 1868.– ?). Otac Jakob, majka Rose roĊ. Weiss, supruga Ema roĊ. Epstein 

(r. Osijek, 28. III. 1872.), sin Vladimir (r. Zagreb, 1. I. 1905.). U Brodu je bio suvlasnik Tvornice parnih 

kotlova i cijevi Tubus. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

BAUER, Mihalj (?, 1831. – Brod na Savi, 1898.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu 

MBP 

BAUER, Rozalija (Levanjska Varoš, 1822. – Brod na Savi, 10. V. 1890.), roĊ. Weiss, supruga Jakoba IZV.: 

Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

BAUM, Bruno (Brod na Savi, 1923. – logor Jasenovac, 1942.), uĉenik, otac Samuel. U 

Narodnooslobodilaĉkom pokretu sudjeluje od 1941. u sastavu jedne udarne grupe koja je vršila sabotaţe i 

diverzije. Otkriven je u sijeĉnju 1942. i odveden u Jasenovac, gdje je ubijen. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. 

g. i Popis ţrtava fašizma ŢOSB. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

12

BAUM, Dezider (Brod na Savi, 1882. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g. i Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

BAUM, Roza (Brod na Savi, 1882. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Jozef. Adresa kuća Pavelićeva 21, a 

zadnja adresa Kvaternikova 41. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB (Opaska: u 

spisku ţrtava fašistiĉkog terora sabirnog logora Đakovo sahranjenih na ţidovskom groblju u Đakovu pod 

brojem 96 nalazi se Baum Roza, r. 1875. u Brodu na Savi, umrla u 67. godini ţivota i sahranjena 19. IV. 

1942.) 

BAUM, Samuel (Cerić, 9. II. 1876.– logor Jasenovac, 1942.), loţaĉ. Supruga Rozalija. Adresa stanovanja 

Trumbićeva 21. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BEHRMAN, Dragica (Libava, Rusija, 21. IV. 1881. – Đakovo, 1942.), trgovkinja. Suprug Marko Behrman, 

sin Heinrich (r. Brod na Savi, 11. XII. 1924.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd, PONOVA HDA 

BEHRMAN, Frida (?, 1875. – Đakovo, 1942.) IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

BEHRMAN, Frida (Brod na Savi, 23. IX. 1914. - ?), aktiviskinja Hašomer Hacaira. Roditelji Marko 

Behrman i Dragica Knöpping. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u 

Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

BEHRMAN, Heinrich, Hinko (Brod na Savi, 14. XII. 1924. – poginuo u NOB-u, 1941.) Roditelji Marko 

Behrmann i Dragica Knöpping. Od najranije mladosti simpatizer je komunistiĉkog pokreta. Uspostavom 

NDH prikljuĉuje se udarnim grupama partizana koje su vršile diverzije i sabotaţe. U jednoj od tih akcija je 

poginuo. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska 


BEHRMAN, Lili (Brod na Savi, 28. X. 1912. – logor Đakovo, 1942.), krojaĉka pomoćnica. Otac Marko, 

majka Dragica Knöpping. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BEHRMAN, Marko (?, 1871. – Brod na Savi, 9. V. 1937.), trgovaĉki poslovoĊa u Starĉevićevoj ulici. Imao 

je tri kćeri Fridu, Lili i Nadu te sina Hinka. Svi ĉetvero su poginuli u Drugom svjetskom ratu. IZV.: Parice 

knjiga umrlih DASB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, 

Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

BEHRMAN, Nada (Brod na Savi, 9. III. 1911. - ?). trgovkinja. Roditelji Marko Behrman i Dragica 

Knöpping. Uĉesnica NOB-a. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u 


BEHRMAN, Paula (? – Jasenovac, ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BELA, Szél (Brod na Savi, 12. VII. 1908. - ?). Roditelji Lajoš Bela i Jolan Pollak IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

BERGER, Aranka (Brod na Savi, ? - ?). Roditelji Adolf i Irma, udana za Richarda Schwartza. IZV.: Parice 

knjiga vjenĉanih DASB 

BERGER, Armin (Kisaĉ, Vojvodina, 18. IV. 1892. – Slavonski Brod, 11. IX. 1971.), gospodarstvenik i 

ţidovski aktivist. Otac Leon, majka Julija Levi, supruga Ilona Hajzler, djeca Helga-Rut i Kyra (r. Zagreb, 

24.VI.1937.). Nakon završene trgovaĉke škole u Beĉu (1909. g.), bavio se u Slavonskom Brodu prodajom 

kamilice beĉkim ljekarnama, a potom je jedno vrijeme radio kao trgovaĉki putnik. Za vrijeme Prvog svjetsko 

rata bio je na bojištu. U meĊuratnom razdoblju u Slavonskom Brodu djelovao je kao trgovac (Nerosin, 

Bojana) i tvorniĉar (Mabe, Verol), predsjednik hrama, potpredsjednik Hevra Kadiše i potpredsjednik 

lokalnoga ŠK Makabija. Zajedno s bratom Marcelom pokrenuo je u Brodu trgovaĉki list MABE (Marcel i 

Armin Berger). Tiskano je 24 broja. Po uspostavi NDH bjeţi u Hrvatsko primorje te je bio interniran u 

logorima u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Po osloboĊenju iz logora prikljuĉio se je partizanskom pokretu. 

Godine 1945–62. bio je direktor poduzeća GraĊa u Slavonskom Brodu. U obnovljenoj ţidovskoj zajednici 

bio je do smrti predsjednik općine. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 

Slavonskom Brodu MBP, LIT.: S. Mirković: Posljednje poĉivalište brodskih Ţidova, Bilten ŢOZ, 1990, 15. – 

Bilten ŢOZ, 1996, 46/47; S. U. Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu, str. 381, Slavonski Brod, 

2008. 

13

BERGER, Egon (? - ?), trgovac koţom i postolarskim potrepštinama, Jelaĉićev trg 34. IZV.: Popis 

zanatlijskih radnji u Brodu na Savi 1932. godine DASB 

BERGER, Helga (Brod na Savi, 10. XII. 1923. - Slavonski Brod, 1972.). Otac Armin Berger, majka Ilona 

roĊ. Hajsler. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

BERGER, Ignac (Semelec, 1875. – Brod na Savi, 5. VIII. 1904.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


BERGER, Ilona (Šikloš, 21. X. 1900.- Slavonski Brod, 1971.), roĊ. Hajsler. Otac Franjo, majka Terezija 

Tolnauer, adrese: Zajĉeva 2a i Trg kralja Petra 11. (Hitlerov trg) IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB. 

BERGER, Julija (Novi Vrbas, 1870. – Brod na Savi, 1. V. 1919.). IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga 

umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

BERGER, Leon (Petrovac, 20. III. 1865. – Brod na Savi, 16. X. 1925.), trgovina jajima (1923. g.). Otac 

Ignac, majka Rozalija Fischer, supruga Marija Singer (r. Mohaĉ, 17. VII. 1877.). Predsjednik društva Max 

Nordau.IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

BERGER, Marija (Mohaĉ, 17. VII. 1877. – Brod na Savi, 14. XII. 1928.), roĊ. Singer, supruga Leona. IZV.: 

Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

BERGER, Marcel (? - ?), brat i poslovni partner Armina Bergera (Nerosin, Bojana, Mabe, Verol), LIT.: 

S.U.Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu, str. 17, 26, 381, Slavonski Brod, 2008. 

BERGER, Mira Debora (Brod na Savi, 30. V. 1920. - ?), krojaĉica. Roditelji Geza Berger i Bella Krauss. U 

partizane otišla 1943. i radila u krojaĉkoj radionici u Drenovcu i Otoĉcu, a zatim u bolnici VI. korpusa. IZV.: 

Parice knjiga roĊenih DASB LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

BERGMANN, Aaron, Arnold (Hamona, 1. III. 1866. – ?) ţeljezniĉki ĉinovnik. Otac Samuel, majka Rosa 

Lazar, supruga Frida roĊena Lövy, sin Anton IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

BERGMANN, Anton (Brod na Savi, 17. V. 1873. - ?), trgovac. Otac Aron, majka Frieda Lövy, supruga 

Greta Hacker (r. Zagreb, 22. X.1895.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

BERGMANN, Artur (?, 1893. – logor Jasenovac, 1941.). Otac Arnold, majka Frida Lövy. Igrao za 

nogometnu sekciju Marsonija 1909. godine. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

BERGMANN, Frida (Osijek, 6. IV. 1875. – logor Đakovo, 4. IV. 1942.). Drţala je u strogom centru Broda 

na Savi Trgovinu delikatesne, špecerajske i kolonijalne robe. Adresa stanovanja Berislavićeva 8.IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PONOVA HDA LIT.: Zoran Vasiljević: 

Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

BERGMANN, Hinko (Brod na Savi, 1922. – logor Jasenovac, 1942.), otac Marko IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007. g. 

BERGMANN, Marko (? – Stojĉinovci, 1942.), dentist iz Slavonskog Broda. U partizanima je od kolovoza 

1941. Bio je referent saniteta Papuĉko-Krndijskog odreda. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.- 

1945., Beograd, 1980. 

BERNARD, Artur (Brod na Savi, 1893. – logor Jasenovac, ?), otac Arnold IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g. 

BERNER, Regina (Brod na Savi, 1878. – logor Đakovo, 13. V. 1942.), roĊ. Weltner IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

BERNFEST, Adolf (Darda, 1825. – Brod na Savi, 12. IX. 1911.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga 


BERNFEST, Eugenija (?, 1883. – Jasenovac, 1943.), otac Bernhardt IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g., 

Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

BERNFEST, Herman (Levanjska Varoš, 1866. – Garĉin, 15. IX. 1932.) Bio je mlinar u Garĉinu. Izvršio 

samoubojstvo u 66. godini ţivota. IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


BERNFEST, Josefina (Zdenci, 1854. – Brod na Savi, 28. VII. 1910.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, 


BERNFEST, Marko (Garĉin, 1885. – Jasenovac, 1942.), otac Garĉo IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g. 

14

BERNFEST, Viktor (Garĉin, 14. VII. 1894. – Zagreb, 23. VIII. 1978.), akademski kipar i medaljer. Poslije 

završenog niţeg školovanja upisao je Višu školu za umjetnost i obrt u Zagrebu školske godine 1918./19.. 

Uĉitelji su mu bili Rudolf Valdec, Robert Frangeš Mihanović te Ivo Kerdić. Prije završetka školovanja odlazi 

u Prag gdje je uĉio na specijalnoj školi za medaljarstvo i kiparstvo kod J. Strausa i O. Spaniela (u Pragu 

takoĊer u okvirima Akademije). Poslije toga je ţivio u Petrinji. Velik dio svoga rada autor je posvetio 

medaljarstvu radeći uglavnom portrete i poprsja u profilu. Kod većine medalja izraĊivao je samo avers, a 

dobar dio njih se danas nalazi, kao sadreni odljev, u Gliptoteci JAZU-a u Zagrebu. Bernfest je dobio prvu i 

dvije druge nagrade na natjeĉaju za projekt novca Kraljevine Jugoslavije. MeĊutim ovi predlošci kasnije nisu 

izvoĊeni. U svom skulptorskom opusu izradio je Ledu s labudom 1918. godine, portretno poprsje prof. 

Dursta te Glavu djevojĉice 1939. godine, zatim kompoziciju Majka Banije pa nekoliko grobnih plaketa i 

reljefa meĊu kojima se istiĉe Oplakivanje iz 1925. godine na grobnici Gavrilović na Mirogoju u Zagrebu. Na 

podruĉju medaljerstva Bernfest je napravio niz medalja. Najznaĉajnije su ipak bile: medalja dr. Vilko Panac 

1930. godine, Ispitani ĉuvar lova i Ispitani lovac 1937. godine i Ramiro Marcone i Giuseppe Masucci 1943. 

godine. U tijeku svoga stvaralaĉkog rada imao je nekoliko samostalnih te nastupao na više skupnih izloţbi. U 

Brodu je izlagao 1973. godine, a 2008. godine mu je u Muzeju brodskog Posavlja organizirana velika 

retrospektivna izloţba. LIT.: Stribor Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

BIENENFELD, Jelka Herta (Klokoĉevik, 1887. – logor Jasenovac, 1942.), otac Jakob IZV.: PPŢKL 

Jasenovac, 2007. g. 

BLAU, Bruno (? – logor Jasenovac, ?), otac Desider IZV: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BLAU, Dezider (? – logor Jasenovac, ?) IZV: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BLAU, Margita (Brod na Savi, 1921. – logor Jasenovac, 1942.), otac Mihajlo IZV.: PPŢKL Jasenovac 2007. 

g. 

BLAU, Roza (? – logor Jasenovac, ?), otac Spiro IZV: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BLAU, Sofija (Sibinj, 2. I. 1881. – logor Đakovo, 9. VI. 1942.), roĊ. Goldberger. Kuća u Kvaternikovoj 1 i 

zadnja adresa Mesićeva 10 IZV: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, 

PONOVA HDA LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

BLAU, Zlatko (Brod na Savi, 16. VIII 1919. - ?) Roditelji Emil Blau i Zora Hernstein IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

BOSNIĆ, Maks (Ţepĉe, 31. I. 1889 – Brazil, ?), poduzetnik. Sin Samuela i Neli roĊ. Goldfinger (r. Zemun, 

9. V. 1895.). Njegov djed Wilhelm Weiner (Sigebovar, 1820 - Brod, 1896) jedan je od prvih Ţidova 

naseljenih u Brodu. Roditelji su bili trgovci. Od 1919. ravnatelj je DI Slavonije u Slavonskom Brodu, 

naslijedivši Aleksandra Ehrmanna. Bio je mecena nogometnog kluba Marsonia i predsjednik 1920. godine. 

Ĉetiri godine kasnije proglašen je doţivotnim poĉasnim predsjednikom, a 1934. ponovno je redovni 

predsjednik. Mecena je izgradnje nogometnog stadiona, brodskog hipodroma, spremišta veslaĉkog kluba 

Sava i teniskih igrališta u Pilarevoj ulici. Prvi je predsjednik aerokluba Naša krila (1934.), ĉlan uprave 

Autokluba i ĉlan brodskog ogranka Rotary kluba (1935.). Godine 1934. bio je i ĉlan Gradskog zastupstva. Od 

20. rujna 1914. oţenjen je Olgom roĊenom Samlaić, kćeri Heinricha Samlaića i Fany Kohn. Imali su kći 

Nadu Leu (r. Brod n/S, 6. III. 1918.). Ţivjeli su u vili u Badalićevoj ulici 13. Godine 1924. prezime je 

promijenio u Bosnić. Dana 11. V. 1940. biljeţniĉki konstatirano da je sa suprugom i djetetom primljen u 

zaviĉajnost općine Beograd 11. V. 1939. Iz Beograda je emigrirao u Brazil. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

LIT.: S. U. Schwendemann: Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, str. 129, Slavonski Brod, 2010. 

BRAJER, Serafina (Bosanski Brod, 1881. – logor Đakovo, 1942.) LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 

Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

BRAJER, Silvija (Brod na Savi, 1912. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Goldberger IZV.: Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd 

BRAUN, Josip (Kaniţa, 1897. – logor Jasenovac, ?), trgovac, otac Samuel IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str. 379. 

BRAUNER, ? (? - ?), direktor Slavex pilane. IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu 

izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

15

BRÄYER, Ignac (Brod na Savi, 14. IX. 1908. – logor Jasenovac, 1942.), fotograf. Fotografski atelje u 

Trumbićevoj 2. Supruga Silva roĊ. Goldberger. IZV: PPŢKL Jasenovac, 2007. g., PONOVA HDA, Arhiv 


BRÄYER, Šandor (? - ?), stolar IZV.: Popis zanatskih radnju u Brodu na Savi 1932. g. 

BRENNER, Ignac (? – logor Jasenovac, ?), IZV: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BRENNER, Silvija (? – logor Jasenovac,?), IZV: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

BRICHTA, Miroslav, Fritz (Brod na Savi, 13. VI. 1914. – logor Jasenovac, 1941.), ĉinovnik. Roditelji Felix 

Brichta i Margit Bader IZV: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac. 

2007. g. 

BROT, Terezija (? – logor Đakovo, 1942.) roĊ. Deutsch, zadnja adresa, Karadţićeva 43. LIT.: Zoran 

Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

BRUCK, Jozef (Slavonski Šamac, 1906. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007 g. 

BRUCKER, Jakov (Brod na Savi, 24. VIII. 1933. - ?). Roditelji Leo Brucker i Matilda Hafter IZV.: Parice 


BUCHWALD, Lidija (Brod na Savi, 9. X. 1920. - ?). Roditelji Rudolf Buchwald i Katica roĊ. Weiss IZV.: 

Parice knjiga roĊenih DASB 

BUCHWALD, Silvija (Brod na Savi, 25. III. 1922. – Brod na Savi, 2. IV. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih 

ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

BUCHWALD, Rudolf (Brod na Savi, 1896. - ?). Otac Simon i Berta roĊ. Schönberger, supruga Katica 

Weiss, kći Lidija IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

BUCHWALD, Simon (Serdahely kod Bratislave, 1843. – Brod na Savi, 23. V. 1929.). Supruga Berta roĊ. 

Schönberger, sin Rudolf. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

CSAPÓ, Ilona (Segedina, 25. VIII. 1912. - ?). Adresa stanovanja Trumbićeva 39. IZV.: PONOVA HDA 

CSAPÓ, Stjepan Ištvan (IĊoš, 28. VIII. 1905. – logor Jasenovac, 1942.), ĉinovnik u Tvrnici vagona. Supruga 

Ilona roĊ. Spira. IZV.: PPŢKL Jasenovac. 2007. g., Fond PONOVA DA 

DANON, Regina (? - ?), roĊ. Finci. Suprug Ezra. Posjedovala trgovinu manufakturne robe u Glavnoj ulici u 

Bosanskom Brodu IZV.: Fond PONOVA DA 

DAVIDOVIĆ, Branko (Brod na Savi, 2. I. 1920. - ?). Roditelji Armin Davidović i Berta Hoffmann IZV.: 


DAVIDOVIĆ, Ivo (Brod na Savi, 1918. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Armin, majka Berta Hoffmann. 

IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g. 

DEAK, Andrija (? - ?), lijeĉnik vojnog garnizona u Brodu i autor nekoliko struĉnih knjiga. Za vrijeme dok je 

kao aktivni oficir sluţbovao u Brodu bio je aktivno ukljuĉen u rad Ţidovske općine. IZV.: Etelka Najfeld: 


Beograd 

DEUTSCH, Adolf (Schlening, 9. VI. 1872. – Brod na Savi, 17. I. 1927.), fijakerist kod Šimića, IZV.: Knjiga 


DEUTSCH, Angela, Lela (Zagreb, 13. VI. 1884. – logor Jasenovac, 1942.), ĉinovnica, udana Kraus. Adresa 

stanovanja Zrinska 25. IZV.: PPŢKL Jasenovac 2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PONOVA HDA 

DEUTSCH, Bruno (Đakovo, ? - ?), trgovac. Otac Samuel, majka Leontina. IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, Popis Ţidova koji su apstinirali izbore za dr. Markotića DASB 

DEUTSCH, David (Brod na Savi, 1873. - ?). Otac Deutsch Samuel, majka Amalija roĊ. Ebenspanger, 

supruga Johanna Weiss IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

DEUTSCH, Etelka (Baĉ, 1881. – Brod na Savi, 29. X. 1923.) roĊ. Klein IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 

groblja u Slavonskom Brodu MBP 

DEUTSCH, Greta (Brod na Savi, 1921. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd 

DEUTSCH, Jakob (Perlez, 1882. – Brod na Savi, 5. IX. 1934.), ĉinovnik IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, 


16

DEUTSCH, Leontina (Staro Topolje, 16. XII. 1879. – logor Đakovo, 1. VI. 1942.), otac Moric, majka 

Antonija Neumann IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, LIT: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT 

str.380., Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

DEUTSCH, Milan (Đakovo, 28. IX. 1915. – logor Jasenovac, 1944.), trgovac. Otac Samuel, majka Leontina 

Adler. Adresa stanovanja Berislavićeva 4. IZV.: PPŢKL Jasenovac 2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

Fond PONOVA DA LIT: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str.380. 

DEUTSCH, Roza (Vukovar, 1869. – logor Đakovo, 14. VI. 1942.), trgovkinja, Glavna ulica 42, Bosanski 

Brod. IZV.: Fond PONOVA DA LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

DEUTSCH, Samuel (Csak, Rumunjska, 8. XII. 1878. – logor Jasenovac, 1942.), trgovaĉki putnik. Otac 

Jakob, majka Julija Klein, supruga Leontina Adler (Staro Topolje, 16. XII. 1879. – Đakovo, 1942., otac 

Moric, majka Antonija Neumann), kći Vera, sinovi Vlado i Milan. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007. g., Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB LIT: Slavica Hreĉkovski: Slavonski 

Brod u NOB, SŢFT str.380. 

DEUTSCH, Vera (Đakovo, 11. X. 1908. – logor Đakovo, 1942.), krojaĉica. Otac Samuel, majka Leontina 

Adler, udana za Otokara Adlera. Adresa stanovanja Berislavićeva 4. IZV.: PPŢKL Jasenovac 2007. g., Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, PONOVA HDA LIT: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str.380. 

DEUTSCH, Vlado (Brod na Savi, 1914. – logor Jasenovac, 1942.), otac Samuel. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

DIAMANT, Adolf (? – logor Jasenovac, 1942.). Otac Josip, majka Regina Kobsa IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. i Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

DIAMANT, Blanka (?, 1907. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


DIAMANT, Cilika, (?, 1873. - Brod na Savi, 28. III. 1937.), zadnja adresa Josipa Stadlera 12 a. IZV.: Price 

knjiga umrlih DASB 

DIAMANT, Ella, (? – logor Đakovo, 1942.). Otac Josip, majka Regina Kobsa. IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

DIAMANT, Ester, Esti (Brod na Savi, 21. VI. 1934. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Josip Diamant i 

Regina Kobsa, zadnja adresa Josipa Stadlera 12a IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


DIAMANT, Josefa (Brod na Savi, 30. VIII. 1931. – logor Đakovo, ?). Roditelji Josip Diamant i Regina 

Kobsa, zadnja adresa Josipa Stadlera 12 a IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

DIAMANT, Josip (Brod na Savi, 7. V. 1902. – logor Jasenovac, 1943.), trgovac bocama i krpama. Otac 

Josip, supruga Regina Kobsa (r. Tuzla,1907.). Zadnja adresa Stadlerova 12a i 14a. IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (Opaska: umro 1941.) 

DIAMANT, Leopold (Brod na Savi, 3. I. 1936. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Josip Diamant i Regina 

Kobsa, zadnja adresa Josipa Stadlera 12 a. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007. g. 

LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

DIAMANT, Marijana (? – logor Đakovo, 1942.). Otac Josip, majka Regina Kobsa. IZV.: Popis ţrtava 


DIAMANT, Moritz (? - ?), adresa stanovanja kuća u Stadlerovoj 14 a. IZV.: Fond PONOVA DA 

DIAMANT, Regina (Tuzla, 17. VI. 1907. – Đakovo, 1942.), roĊ. Kobsa, suprug Josip. Zadnja adresa Ulica 

Josipa Stadlera 12 a IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


DIAMANT, Ruţica (Brod na Savi, 8. III. 1933. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Josip Diamant i Regina 

Kobsa, zadnja adresa Josipa Stadlera 12a IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


17

DIVINSKI, Aleksandar (Kijev, 1882. - ?), nadkantor. Oţenio Herminu Stern (r. Zagreb, 1886.), kći rabina 

Saula Sterna i Marije roĊ. Biennenfeld. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

DIVINSKI, Sulamit (Brod na Savi, 6. X. 1911. - ?). Roditelji Aleksandar Divinski i Hermina Stern IZV.: 


DONAT, Mavro (Apata kod Brašova, 20. VI. 1878. - ?), prvi ravnatelj Tvornice vagona, strojeva i mostova u 

Brodu na Savi. Supruga Julia Pauker, (otac Albert, majka Rose Perczel), sin Akoš (r. Brod na Savi, 

29.4.1906.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

DORNER, Betika (Brod na Savi, 1907. – logor Đakovo, 1942.). Otac Albert Hecht, majka Matilda Berger. 

Udana za Marka Dornera. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

DORNER, Bruno (Brod na Savi, 1928. – logor Jasenovac,1942.), otac Marko. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

DORNER, Emanuel (Bosanski Brod, 1911. – logor Jasenovac, 1941.), oficir vojske Kraljevine Jugoslavije. 

Otac Jozef. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, 

str.380. 

DORNER, Emil (Brod na Savi, 1912. – logor Jasenovac, 1942.), otac Ladislav IZV.: Popis ţrtava fašizma 


DORNER, Josip (Markušica, 15. V. 1878. – Brod na Savi, 4. II. 1927.), kovaĉ u Zrinskoj ulici. Otac 

Ladislav, majka Josefina Lederer, supruga Regina udana Steiner roĊ. Weltner, sin Lavoslav (r. Brod na Savi, 

15. XI. 1908.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

DORNER, Jozefina (Šikloš, ? – Brod na Savi, 18. I. 1923.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


DORNER, Lavoslav (Priboj na limu, 15. I. 1908. - ?), doktor veterine. Roditelji Josip Dorner i Regina 

Weltner IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu 

dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

DORNER, Ladislav (Našice, 1850. – Brod na Savi, 25. VII. 1917.). Supruga Sofija roĊ. Lederer, sin Marko 

IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

DORNER, Marko (Bosanski Brod, 1883. - ?), roditelji Ladislav i Sofija roĊ. Lederer, supruga Betti Hecht iz 

Bebrine IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

DORNER, Marko (Brod na Savi, 1897. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac, IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

i Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis Ţidova koji su glasali za 

dr. Markotića DASB 

DORNER, Regina, ud. (Kiš Ĉernose, 24. X. 1878. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Weltner. Adresa stanovanja 

kuća u Fijanovoj 5. Zadnja adresa Gajeva 13 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


DORNER, Terezija (Našice, 1890. – Brod na Savi, 11. XII. 1914.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, 


DORNER, Vera (Brod na Savi, 1907. – logor Stara Gradiška, 1942.), zadnja adresa Gajeva 13. IZV.: PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (roĊena 1920.) 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, str.380, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


DRUCKER, Erich (Brod na Savi, 20. II. 1911. - ?) Roditelji Marko Drucker i Aurelija Kohn. IZV.: Parice 


EBENSPANGER, Esti (Subotica, 28. V. 1896. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Klein, kćeri Heda i Josipa. 

Zadnja adresa Radićeva obala 5 IZV.: Fond PONOVA DA LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 

Slavonski Brod,1988. 

EBENSPANGER, Olga (Brod na Savi, 8. I. 1937. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Walter Ebenspanger i 

Otilija Weiss, zadnja adresa Pavelićeva 44 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


18

EBENSPANGER, Otilija (Brod na Savi, 1917. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Weiss IZV.: Popis ţrtava 


EBENSPANGER, Samuel (? - ?), agenturna radnja tekstilom, Starĉevićeva 1 IZV.: Popis zanatskih radnji u 

Brodu na Savi 1932. g. DASB 

ECKSTEIN, David (Brod na Savi, 19. XI. 1932. - ?). Roditelji Ivan Boţur Eckstein i Malci roĊ. Eckstein 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB 

EHRMAN, Otto (Brod na Savi, 19. VI. 1910. – Brod na Savi, 2. X. 1910.). Roditelji Aleksandar Ehrman i 

Dora Wilcek. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Parice knjiga umrlih DASB 

EHRMANN, Aleksandar (Podbuţ, (Prohibice?), 14. IX. 1879 - ?, 1945.), poduzetnik i diplomat. Otac mu se 

zvao Herman, a majka Adela roĊena Liebermann. Bio je oţenjen Wilcek Dorom (r. 5. studenoga 1890. u 

Varaţdinu). Imali su troje djece: Adelu (r. 1909. u Brodu), Hedvigu (r. 1913.) i Leona (r. 1916.). Ţivio je u 

Brodu s obitelji. Bio je ĉak primljen u zaviĉajnu svezu, a biran je i za ĉlana gradskog zastupstva Broda. Ĉlan 

je gotovo svih brodskih dobrotvornih i prosvjetnih društava i izdašno pomaţe izgradnju i proširenje prvog 

Radniĉkog doma u Hrvatskoj izgraĊenog u Brodu 1912. U okviru Slavonije DI osniva radionu Hrvatskog 

radiše u kojoj radi 60 nauĉnika. Podupire Hrvatsko pjevaĉko društvo Davor, Hrvatsko dobrotvorno 

gospojinsko društvo i Dobrovoljno vatrogasno društvo u Brodu na Savi. Njegova najvaţnija uloga u Brodu, 

van afirmacije razvoja DI Slavonija, bilo je zalaganje na privlaĉenju kapitala kojim će biti utemeljena 

Tvornica vagona, strojeva i mostova. Golemi ugled i reputacija Ehrmana Aleksandra najzasluţniji su što je 

strani kapital ušao u taj projekt. S prethodnim iskustvom i uvidom u financijske kapacitete Broda (bio je ĉlan 

uprave brodske Eskomptne i mjenjaĉke banke) on odigrava kljuĉnu ulogu u osnivanju današnjeg Holdinga 

Đure Đaković, ali i u osnivanju brodske Tvornice parnih kotlova Tubus, velike Pecare alkohola Pachany, 

Tvornice za izradu poljoprivrednih strojeva Oranica. Njegova gospodarska moć bila je ogromna. Dioniĉarski 

je kontrolirao poduzeća i društva: Bothe i Ehrman - proizvodnja luksuznog namještaja, brodogradilište 

Sušak, Vesna d.d. za jadransku plovidbu, Slatinsku industriju drva u Podravskoj Slatini, Arbor d.d. za 

industriju drva u Karlovcu, Unu d.d. za industriju drva u Bosanskoj Dubici, Vega d.d. za izradu mostnih vaga 

u Zagrebu, Ferro-commerce d.d. u Zagrebu, Gvozdobran d.d. poduzeće za gradnju i odrţavanje gvozdenih 

konstrukcija u Zagrebu. Ĉlan je ravnateljstva Jugopolja d.d. za parcelaciju i kolonizaciju u Zagrebu, 

Poljoprivredne zadruge d.d. u Vukovaru, a u Trstu je imao Fagina d.d. za prekomorski izvoz drveta. 

Podruţnice svojih firmi imao je u Beogradu, Pragu, Bukureštu, Beĉu, Budimpešti, Parizu, Londonu, 

Madridu, Lisabonu, Buenos Airesu...Bio je ĉlan upravnih odbora Prve hrvatske štedionice, Banke za 

pomorstvo, Štedionice i zalagaonice d.d. u Zagrebu.Kao eksportera velikih koliĉina drvnog materijala na 

Pirinejski poluotok, Portugal ga je imenovao svojim poĉasnim konzulom u Zagrebu. Ehrman Aleksandar bio 

je i agilni ĉlan Zagrebaĉkog zbora. Svoje brodske projekte, drvne i metalne industrije, on je ostvario. No, 

jedan nije: tvornicu zrakoplova u Brodu. Ustrajno je na tome nastojao, meĊutim nije uspio. Godine 1919. kao 

nadravnatelj Slavonije DI odlazi u Budimpeštu, a već iduće je godine na istoj funkciji u Zagrebu.U njegovo 

vrijeme Slavonija DI je bila rangirana kao poznati europski koncern za preradu drveta, koji je ukupno, u svim 

svojim aktivnostima od sjeĉe do prerade, zapošljavao oko 5 tisuća ljudi i oko 300 ĉinovnika. Za ţeljne 

kurioziteta interesantan je podatak kako je Ehrman Aleksandar, kapitalist europskog formata, u vrijeme 

nastojanja da se u Brodu ostvari njegov metalurški projekt Tvornice vagona, strojeva i mostova, izuzetno 

suraĊivao s tada komunistiĉkim gradonaĉelnikom Broda Bublić Stjepanom. Bublićevo komunistiĉko 

poglavarstvo je ustupilo budućoj tvornici besplatno 66 jutara zemljišta, koje je do tada iznajmljivalo 

Dombovićevima. U drţavnom arhivu u Brodu postoji ĉak ugovor kojim se izriĉito navodi kako je tvornica 

duţna poklonjeno zemljište vratiti gradu, ukoliko se ono prestane koristiti za proizvodnju strojeva, vagona i 

mostova. Poĉetkom Drugog svjetskog rata, usprkos tome što je poglavnik Ante Pavelić osobno zahtijevao da 

se s portugalskim konzulom «ţidovom Aleksandrom Ehrmannom ima postupiti kao s predstavnikom 

Portugala u našoj drţavi», kao Ţidov je morao podnijeti prijavu o imetku Ministarstvu narodnog 

gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH te je dao i kontribuciju, ali je i dalje mogao djelovati kao 

konzul. Izdavao je vize za odlazak u Portugal na svoju ruku. Bogatim Ţidovima, koji su imovno stanje morali 

i dokazati, Portugal je dozvoljavao privremeni boravak do odlaska u druge zemlje. Preţivio je rat u Zagrebu 

19

te je uz duţnost portugalskoga, obavljao i poslove brazilskog konzula. U srpnju 1945. boravio u Zagrebu. 

LIT.: Hrvatski biografski leksikon, Brodske novine br. 38/1923.g. i 42/1923.g. 

EHRMANN, Leo (? – ?). Otac Herman, majka Adela roĊ. Liebermann. Utemeljitelj je, u sijeĉnju 1904. 

godine, DI Slavonija d.n.d. Tvornica je sagraĊena uzduţ pruge Brod-Vinkovci izmeĊu nekadašnje Olivine 

ulice (danas I.G. Kovaĉić) i Podvinjske ceste (danas Kumiĉićeva) na 28 jutara vlastitog zemljišta. Imala je 

pilanu s devet gatera, proizvodnju furnira s tri noţa i tri gatera, tvornicu namještaja s 38 strojeva, produkciju 

unakrst lijepljenih ploĉa i parketariju. Tvornica je, 23 godine prije elektrifikacije grada, imala vlastiti 

elektriĉni pogon za utovar i istovar robe. Eherman Leon, po utemeljenju Slavonije DI povjerava voĊenje 

inţenjeru Wolfu, a konsolidacijom firme 1908. godine, preuzeo ju je, kao glavni ravnatelj, Ehrman 

Aleksandar, Leonov brat. LIT.: Hrvatski biografski leksikon, Brodske novine br. 38/1923.g. i 42/1923.g. 

EICHORN, Emil (? - ?). Supruga Paula Reisz, sin Feliks. Imao je tvrtku MeĊunarodni transporti (1913.g.). 

Bio je ĉlan odbora društva Jehuda Halevi, 1909. godine. IZV.: Ţidovska smotra 7-8, 1909. godine 

EICHORN, Felix (Brod na Savi, 3. VII. 1911. - ?). Roditelji Emil Eichron i Paula Reisz IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

EICHORN, Marko (Brod na Savi, 1878. – Brod na Savi, 21. IX. 1897.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


EICHORN, Oskar (Brod na Savi, 1888. – logor Jasenovac, 1941.), otac Sigmund. Blagajnik društva Jehuda 

Halevi. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

EICHORN, Rosa (? – Zagreb, 14. III. 1913.), roĊena Wolheim. Supruga je Sigmunda Eichorna. 

Aktiviskinja, predsjednica Izraelitiĉkog dobrotvornog gospojinskog društva, (utemeljenog 8. XII. 1892. s 

ciljem da «podupire siromašne Jevreje u našem gradu»).. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Stribor 

Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 25,118, Slavonski Brod, 2008., Brodske novine, broj 46 od 

11. XI. 1922. 

EICHORN, Sigmund (1840. – Brod na Savi, 1897.), veletrgovac drvom, ugljenom i koksom i zastupnik 

North British Assurance Company i izvoznikom drveta iz Bosne. Stovarište mu je bilo na Mollinaryjevom 

šetalištu. Supruga Roza Eichorn, sinovi Marko, Emil i Oskar. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 

Slavonskom Brodu MBP, LIT.: Stribor Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 25,118, Slavonski 

Brod, 2008. 

EISENBERGER, Edita (Brod na Savi, 1909. – logor Đakovo, 1942.), zadnja adresa Ţupanijska 2 IZV.: 

Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 

1988. 

EISENBERGER, Iza (Brod na Savi, 1913. – logor Đakovo, 1942.), zadnja adresa Ţupanijska 2 LIT.: Zoran 

Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

EISINGER, Antonia (?, 1852. – Brod na Savi, 18. IX. 1931.), adresa kuće Badalićeva 3. IZV.: Parice knjiga 

umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

ELAZAR, Gizela (Brod na Savi, 9. II. 1920. – logor Đakovo, 1942.), student medicine, roĊ. Kapper. Suprug 

Salomon Elazar. Zadnja adresa Radićeva 3 IZV.: PONOVA HDA LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 

Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

ENGEL, Jozef (Brod na Savi, 1908. – Brod na Savi, 11. I. 1914.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


ENGEL, Julio (? - ?), trgovac, trgovina mještovite robe K anĊelu u Mesićevoj ulici IZV.: Dr. Etelka Najfeld: 


Beograd 

ENGEL, Wilhelm (Brod na Savi, 18. X. 1914. - ?). Roditelji Julius Engel i Laura Spitzer IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

ENGELSMANN, Margita (Velika Kikinda, 9. X. 1919. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Langer. Adresa 

stanovanja Starĉevićeva 29, suprug Geza. Zadnja adresa Zvonimirova 21 a IZV.: PONOVA HDA, LIT.: 

Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

20

ENGELSMANN, Robert (Brod na Savi, 1919. – logor Đakovo, 1942.), zadnja adresa Zvonimirova 21 a 

LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

ENGELSMANN, Geza (Subotica, 9. VIII. 1914. – logor Jasenovac, 1942.), ĉetkar Fijanova 9. Supruga 

Margita, sin Robert. Adresa stanovanja Starĉevićeva 29. IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 

2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

ENGELSMANN, Micika (Brod na Savi, 1914. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 


ENGELSMANN, Robert (Brod na Savi, 14. III. 1940. – logor Đakovo, 1942.) Roditelji Geza Engelsman i 

Margita Langer IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd 

ENGLÄNDER, Ignatz (Košice, 1828. – Brod na Savi, 27. VI. 1915.), ţeljezniĉar. IZV.: Parice knjiga umrlih 

DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

ENGLÄNDER, Roza (Vrbovce, 1840. – Brod na Savi, 11. VI. 1918.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


ERNSTEIN, Roza (Hansbrunn, 1850. – Brod na Savi, 24. I. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


ESKENAZI, Sara (Bjeljina, 1873. – Brod na Savi, 29. II. 1929.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


ESKENAZI, Albert (Brod na Savi, 1929. - ?), uĉenik. Otac Izidor. Interniran 1942. u logor u Kraljevici i 

potom odveden u logor na Rabu. U Narodnooslobodilaĉku vojsku stupio 1944. godine. Bio je kurir pri 

ZAVNOH-u i na radu u telefonskoj centrali Topusko. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., 


ESTEREICHER, Herman (?, 1825. - Brod na Savi, 13. IV. 1879.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FEDOR, Gyula Julius (Budimpešta, 1853. – Brod na Savi, 6. I. 1918.), ugostitelj. Supruga Marija Lina roĊ. 

Pläger, kći Gizela udana za Lajoša Fischera. Nekoliko je godina prije Prvog svjetskog rata drţao u najmu 

brodski elitni hotel Ţutu kuću, vlasnika Stjepana pl. Jarića. Hotel se nalazio na glavnom gradskom trgu i 

nastavio je tradiciju poznatog istoimenog brodskog svratišta u kojem je 23. listopada 1817. odsjeo car Franjo 

II s caricom i svitom. Fedor je zajedno sa suprugom Linom roĊ. Pläger hotel drţao u najmu do 1918. godine 

kad ga je, 6. sijeĉnja, u velikoj restauraciji hotela ubio vojniĉkim bodeţom zidarski pomoćnik iz Hrasnice 

Stjepan Perković. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 

Brodu MBP LIT.: Stribor U.Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2005. 

FEILISZ, Maks (Prag, 1868. – Brod na Savi, 19. XI. 1897.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FEIN, Adolf (Bosanski Brod, 1925. – logor Jasenovac, 1941.) gimnazijalac. IZV.: Fond PONOVA DA, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

FEIN, dr. Josip B.B. (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

FEIN, Hermina (Bosanski Brod, 1880. – logor Jasenovac, 1941.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g. 

FEIN, Karolina (? - ?), kućanica IZV.: Fond PONOVA DA 

FEIN, Ludvig (Bosanski Brod, 1871. – logor Jasenovac, 1941.), ravantelj IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL 


FEIN, Marta (Bosanski Brod, 1891. – logor Đakovo, 1942.), kućanica LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


FEIN, Milan dr. (?, 1891. – logor Jasenovac, 1941.), odvjetnik. IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL 


FELDEŠ, ? (Budimpešta, 1893. – Brod na Savi, 7. VI. 1925.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FINCI, Ćuće (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

21

FINCI, Flora (? - ?), prodaja manufakturne robe, Glavna ulica 49, Bosanski Brod IZV.: Fond PONOVA DA 

FINCI, Josip (? - ?), dentist tehniĉar. Adresa stanovanja Glavna ulica 137, Bosanski Brod IZV.: Fond 

PONOVA DA 

FINCI, Luna (? - ?), otac Izidor. IZV.: Fond PONOVA DA, 

FINCI, Rifka (? - ?), adresa stanovanja Glavna ulica 137, Bosanski Brod IZV.: Fond PONOVA DA, 

FINCI, Regina (? - ?), roĊ. Kishinger. Vlasnica trgovine konfekcije za radnike na glavnom gradskom trgu 

kbr. 10. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu 


FISCHER, dr. Elza (? - ?), zadnja adresa Zvonimirova 23. IZV.: Popis kućevlasnika koji plaćaju doprinos za 

kanalizaciju 1939.g. DASB 

FISCHER, Ernest (Budimpešta, 25. V. 1887. - ?), trgovac. Otac Josip, majka Sidonija Müller, supruga 

Estera Neszi Klein (Subotica). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

FISCHER, Estera (Brod na Savi, 1895. – logor Jasenovac, 1943.), trgovkinja, Ifko bombonijera, Jelaĉićev 

trg 4. Otac Mavro Klein. Adresa stanovanja Radićeva 5. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Fond PONOVA 

DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (1882. – Đakovo, 1942.). LIT.: 

Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str.380. 

FISCHER, Gizela (?, 1874. – Brod na Savi, 1922.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


FISCHER, Heda (Brod na Savi, 1924. – logor Jasenovac, 1943.), otac Ernest. Zadnja adresa Radićeva obala 

5 IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd (1928. – logor Đakovo, 1942.). LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str.380, 

Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod,1988. 

FISCHER, Ida (Legrad., 1853. – Brod na Savi, 5. I. 1921.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FISCHER, Josip (Brod na Savi, 1923. ili 1927. – logor Jasenovac, 1942.), otac Ernest. Zadnja adresa 

Radićeva obala 5 IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB i Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str.380., 

FISCHER, Jozo (Brod na Savi, 1930. – logor Đakovo, 1942.), otac Ernest, zadnja adresa Radićeva obala 5, 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.:Zoran Vasiljević: 

Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

FISCHER-KLEIN, Katica (Brod na Savi, 1897. - ?), domaćica, Iz logora na Rabu, po osloboĊenju, stupila u 

Narodnooslobodilaĉki pokret. Radila je u Narodnooslobodilaĉkom odboru Topusko i Glina. LIT.: Jaša 

Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

FISCHER, Lajoš (Brod na Savi, 1890. - ?). Otac Moses Fischer, majka Hermine Stern, supruga Gizela 

Fedor. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

FISCHER, Marko (?, 1865. – Brod na Savi, 14. XII. 1907.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FISCHER, Mojsije (Parabuć, 1864. – Brod na Savi, 12. VIII. 1900.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


FISCHER, Moritz (Senta, 1830. – Brod na Savi, 17. VII. 1896.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FISCHER, Neda (Brod na Savi, 1928. – logor Đakovo, 1942.), zadnja adresa Radićeva obala 5 LIT.: Zoran 


FISCHER, Terezija (Šid, 23. IX. 1893. - ?), truljarica. Suprug Ernest, sin Josip. Adresa stanovanja 

Karadţićeva 28. IZV.: PONOVA HDA 

FLAIŠMAN, Aladar (Brod na Savi, 4. IX. 1903. - ?) Roditelji Jakob Fleischman i Julija Rehtnitzer IZV.: 


FODOR, Magda (Brod na Savi, 27. I. 1911. - ?) Roditelji Leopold Fodor i Eleonora Weinberger IZV.: 


22

FRÄNCKL, Salamon (Lipto St. Mikloš, 1834. – Brod na Savi, 16. XI. 1907.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


FRANK, David (Bogojevo, 15. X. 1870. – Brod n/S, 15. IX. 1929.). Otac mu je bio Frank Adolf, a majka 

Rosa Hasz. Bio je oţenjen Bernfest Karolinom (roĊena 15. X. 1880.) iz Vinkovaca i imali su sina Filipa, 

roĊenog u Brodu 4. III. 1899. David Frank je bio dekorativni pismoslikar na glasu. Osim radova koje je 

izvodio u imućnijim kućama u Brodu i u hotelu Central, oslikao je i poznati ţeljezniĉki kolodvor u 

Bosanskom Brodu sagraĊen 1896. g. prema projektu Karla Niemczeka (inspiriranim Plavom dţamijom iz 

okoline Kabula) te zgradu Hrvatskog kulturnog društva Napredak (utemeljeno 1902. g.) sagraĊenu 1912. g. i 

zvanu Napretkova palaĉa u Sarajevu. Poginuo je 15. rujna 1929. u automobilskoj nesreći kod Dervente. Bio 

je zakladni ĉlan Hrvatskog radiše u Brodu utemeljenog 29. veljaĉe 1920. i, u ĉasu smrti, predsjednik 

Okruţnog ureda socijalnog osiguranja radnika. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu 

MBP LIT.: S. U. Schwendemann, Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, str. 157, Slavonski Brod, 2010. 

FRANK, Filip (Brod na Savi, 4. III. 1899. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. i 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: S. U. Schwendemann, Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, str. 157, 


FRANK, Karolina (Vinkovci, 15. X. 1880.- ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: S.U. Schwendemann, 

Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, str. 157, Slavonski Brod, 2010. 

FRANKL, Ivo (? - ?), trgovaĉki pomoćnik. Nakon rata iselio u Izrael u srpnju 1949. LIT.: Melita Švob: 

Ţidovi u Hrvatskoj, Zagreb, 2004. 

FREIKORN, Aleksandar (Tuzla, 1. I. 1886. - ?), trgovac. Otac Mozes, majka Sida roĊ. Bart, supruga Ivana 

roĊ. Aisinger, djeca Ezra... IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

FREUND, Estera (Bosanski Brod, 1871. – Brod na Savi, 3. II. 1917.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


FREUND, Jakob (?, 1858. – Brod na Savi, 1900.), IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


FREUND, Rene (Brod na Savi, 1893. – Brod na Savi, 5. XI. 1905.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FREUND, Ruţica (Brod na Savi, 1889. – Brod na Savi, 3. XII. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


FRIED, Augusta Gusta (Apatin, 1895. – logor Đakovo, 1942.), otac Antun Rosner. Zadnja adresa 

Kvaternikova 41 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB SŢFT, 

str.380., Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

FRIEDENFELD, Edo (Ludbreg, 13. VIII. 1884. - ?), trgovac. Otac Mihajlo, majka Marija Weisz, supruga 

Katarina Jungwirth (r. Klenovik, 10. III. 1893.), sin Slavko (r. Zagreb, 15. IX. 1913.). IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB 

FRIEDMANN, Helena (Slavonski Brod, 1882. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

FRIEDMANN, Inda (?, 1889. - ?), trgovac. Otac Moses Friedmann, majka Barth Süssel, supruga Ilona 

Weiss. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

FRIEDMANN, Šandor Aleksa (Brod na Savi, 28. IV. 1908. - ?), otac Adolf Friedmann. Godine 1925. drţi 

javno kupalište kupljeno od Mavre Rehnitzera u zgradi koja u niši ima kip sv. Florijana. Imao je sinove Ezra 

i Ota. Zadnja adresa Kozarĉeva ulica. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska 


FROMER, Ţiga (Sisak, ? - ?), advokatski pripravnik u kancelariji dr. Josipa Abramovića IZV.: Etelka 

Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski 

istorijski muzej Beograd 

FUCHS, Anica (?, 1910. – logor Auschwitz, 1942.), udana za Šandora Sterna. Radila u knjiţari Kappon. 

IZV.: Svjedoĉenje Mirjam Delić 

FUCHS, Bernard (Sredanci, 1880. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. i Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB i Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (r. 1872.) 

23

FUCHS, Eta (? - ?), krojaĉka pomoćnica. Adresa stanovanja Starĉevićeva 3. IZV.: Fond PONOVA DA 

FUCHS, Gerda Lea (Brod na Savi, 11. II. 1920. - ?) Roditelji Rudolf Fuchs i Jolan Brener IZV.: Parice 


FUCHS, Helena (Brod na Savi, 1912. – logor Đakovo, 1942.), otac Bernard IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB i Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

FUCHS, Hinko (Viškovci, 2. IV. 1862. – Brod na Savi, 27. VIII. 1925.), trgovac. Otac Simon, majka 

RozalijaSchwatrz. Prva supruga Leontina roĊ. Weiss, druga supruga Gisela roĊ. Wertheim. IZV.: Knjiga 


FUCHS, Jelka (? – ?, 15. I. 2003.), fotograf, udana Malević. Prebjegla u Vukovar i preţivjela rat. IZV.: 

svjedoĉenje Mirjam Delić 

FUCHS, Jolan (Šikloš, 26. V. 1893. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Brener, supruga Rudolfa Fuchsa. Zadnja 

adresa Soldina 3. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Knjiga zaviĉajnika DASB 

FUCHS, Katica (Novo Topolje, 1891. – Vukovar, listopad, 1949.), roĊ. Holzer. Adresa kuće Karadţićeva 

30. IZV.: svjedoĉenje Mirjam Delić 

FUCHS, Leopold (Podgoraĉ, 3. III. 1883. – logor Jasenovac, 1942.), kovaĉ i kolar u Zrinskoj 5. Otac 

Koloman, majka Marija Justić, supruga Katica roĊ. Holzer. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. i Popis ţrtava 


FUCHS, Lina (Koroš, 1872. – Svilaj, 19. IX. 1912.), sahranjena u Brodu na Savi IZV.: Knjiga umrlih 


FUCHS, Mirta (Brod na Savi, 29. VI. 1912. - ?) Roditelji Rudolf Fuchs i Jolan Brener IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

FUCHS, Roza (Brod na Savi, 1882. – logor Đakovo, 1942.), IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


FUCHS, Rudolf (Viškovci, 5. II. 1889. – logor Jasenovac, 1942.), bankovni ravnatelj. Otac Hinko, majka 

Leontina Weisz, supruga Ivanka (Jolan) Brener, djeca: Mirta (Brod, 29. VI. 1912.) udana Sonnenschein i 

Gerda (Brod, 11. II. 1920.). Organizator je svih aktivnosti ţidovskog društvenog ţivota, tajnik ţidovske 

općine, predsjednik cionistiĉkog udruţenja, delegat Saveznog odbora Saveza cionista Jugoslavije i zaĉasni 

predsjednik nogometnog kluba Marsonia, a 1929. ĉlan upravnog odbora istog kluba. Adresa stanovanja 

Pilareva 16. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., PONOVA HDA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Spomenica NK Marsonia, Slavonski Brod, 1934., Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u 

Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata,Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

FUCHS, Rudolf (Beĉ, 1909. - ?), trgovac Tivar odijelima. Otac Lavoslav Fuchs, supruga Etelka roĊ. Spitzer. 

IZV:: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

FUCHS, Zdenko (Sredanci, 1912. – logor Jasenovac, 1942.), otac Bernard IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

FÜNKLER, Mihael (? - ?), ĉlan odbora društva Jehuda Halevi 1909. godine. IZV.: Ţidovska smotra 7-8, 

1909. godine 

FÜNKLER, Ana (? -?), ĉlanica odbora društva Jehuda Halevi 1909. IZV.: Ţidovska smotra 7-8, 1909. godine 

FÜRST, Aleksander, (Lachegy, 1845. – Brod na Savi, 22. VII. 1920.), privatnik, IZV.: Parice knjiga umrlih 

DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. 

FÜRST, Desider (Bjelovar, 1900. – Brod na Savi, 4. VIII. 1923.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FÜRST, Ignjat (Brod na Savi, 6. V. 1882. – Brod na Savi, 13. III. 1886.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


FÜRST, Josefina (Geykenes, 1873. - Brod na Savi, 26. IV. 1938.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB 

FÜRST, Neti (Murska Subotica, 1873. – Brod na Savi, 7. I. 1927.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FÜRST, Rozalija (Zalalevö, 1853. – Brod na Savi, 10. VIII. 1921.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


24

FÜRST, Vatroslav (?, 1884. – Murska Subota, 18. VI. 1927.), ugostitelj. Drţao bludilište u Pivarskoj ulici 

izmeĊu dva svjetska rata. Bio je ĉlan Mjesnog cionistiĉkog odbora. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


FÜRST, Šandor (? - ?), gostioniĉar. Adresa stanovanja kuće Dragutina Rakovca 3 i 4. IZV.: Fond PONOVA 

DA 

GARAY, Makso (Komorocz, 22. IV. 1857. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac. Supruga Matilda 

Wertheimer, kći Katarina. Došao je iz MaĊarske 1901. godine Ţivjeli su u kući na Filipovićevom trgu 2 IZV.: 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond 

PONOVA DA 

GARAY, Matilda (Brod na Savi, 1863. – logor Auschwitz, 1943.) roĊ. Wertheimer, suprug Makso. IZV.: 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond PONOVA DA 

GERÖ, Endre (Brod na Savi, 9. II. 1912. - ?) Roditelji Kalman Gerö i Magda Hász IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

GERTNER, Zlata (Brod na Savi, 20. III. 1903. - ?) Roditelji Jakob Gertner i Frida Lust IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

GLASER, Franciska (Brod na Savi, 1871. – logor Jasenovac, 1941.), otac Maks IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g 

GLIED, Berta (? - ?), supruga Moritza Spitzera, kći Ruţica IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

GLÜCKS, Aleksandar (Miholjac, 1856. – Brod na Savi, 27. III. 1902.), supruga Neti, kći Kamila. IZV.: 


GLÜCKS, Neti (?, 1859. – Brod na Savi, 13. VIII. 1932.), roĊ. Weiss, supruga Aleksandra, kći Kamila. 

Adresa kuće Starĉevićeva 53. IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GLÜCKSMAN, Franciska (Ilok, 1878. – logor Auschwitz, Njemaĉka, ?), domaćica, IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (roĊena 1882., umrla u Đakovu, 1942.) LIT.: 

Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.381. 

GLÜCKSMANN, Egon (Brod na Savi, 6. X. 1937. - ?) Roditelji Emanuel Glücksmann i Mirjam Marošević 


GLÜCKSMANN, Emanuel (Pećuh, 14. IX. 1903. – Zagreb, ?), pravnik i muziĉki pedagog. Supruga 

Štefanija 5. III. 1903., sin Egon Pokretanjem Muziĉke škole u Slavonskom Brodu angaţiran je kao glazbeni 

pedagog i pouĉavao je uĉenike na glasoviru, a u periodu 1949.-1955. redovito je nastupao na koncertima 

ozbiljne glazbe. Nakon Drugog svjetskog rata predsjednik je Općinskog suda u Slavonskom Brodu. 

Pedesetih godina profesionalnu karijeru u pravosuĊu obavlja u Zagrebu. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, 

LIT.: S.U.Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008., str. 22, 23, 372. 460. 

GLÜCKSMANN, Gerson (Premiszl, Galicija, 10. IV. 1874. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac tvorniĉke 

konfekcije seljaĉkih nošnji u Trumbićevoj 8.. Otac Mayer Gliksmann, majka Sara Hanel, supruga Franciska 

Kohn (r. Ilaĉa, 28. V. 1878.), djeca Emanuel (Pećuh, 14. IX. 1903.), Mirjana (10. III. 1926.) i Edgar (1929.). 

Adresa stanovanja kuća u Starĉevićevoj 85. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, 

str.381.← (nestao u Njemaĉkoj) 

GOLDBERG, Ivica (Beĉ, ? – Slavonski Brod, ?), Ċak, otac Maks LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod 

u NOB, SŢFT, str.381. 

GOLDBERGER, Alfred (Sibinj, 24. IX. 1883. – logor Jasenovac, 1941.), imao je meĊunarodni otpremni 

zavod i vlastito carinsko posredništvo na broju 90 u glavnoj bosanskobrodskoj ulici. Otac Josip, majka Ruţa 

Eichorn, supruga Terezija Schillinger. Bio je jedan od voĊa cionistiĉke organizacije u Brodu i predsjednik 

Ţidovske općine. Godine 1926. predsjednik NK Marsonija, 1929. g. je ĉlan Upravnog odbora kluba, a 1931. 

g. opet predsjednik. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s 

hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988., Fond PONOVA DA 

GOLDBERGER, Ana (Sibinj, V. 1876. - ?), otac Josip, majka Ruţa Eichorn. 

25

GOLDBERGER, Đuro (? - ?), privatnik IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB 

GOLDBERGER, Ema (Brod na Savi, 29. V. 1920. – Zagreb, zatvor, 1941.). Roditelji Jakob Goldberger i 

Laura roĊena Mautner. Kao studentica bila je ĉlanica komunistiĉke omladine zaduţena za rad u sindikatima. 

Otkrivena je, odvedena u Zagreb i ubijena prilikom saslušanja na policiji. Zadnja adresa Ivana pl. Zajca 3. 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Etelka 



GOLDBERGER, Ivica Hans (Beĉ, 23. V. 1925. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Maks Goldberger, majka 

Katarina Garay. Organiziran ĉlan komunistiĉke omladine i od poĉetka rata ĉlan udarne grupe za diverzije i 

sabotaţe. IZV.: Geburtz-Zeugnis, Beĉ (dokument u privatnom posjedu), PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, 


GOLDBERGER, Jakob (Uljanik, Daruvar 18. V. 1881. – logor Jasenovac, 1942.), privatni ĉinovnik u 

Tvornici vagona i mostova. Supruga Laura Mautner. Zadnja adresa Ivana pl. Zajca 3. IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA 

GOLDBERGER, Julije (Metković, 17. X. 1907. – Zagreb, 12. VI. 1994.), inţenjer. Otac Maks Goldberger, 

majka Katarina Garay, supruga Nada Špoljarić, kći Vesna, sin Marinko. Školovao se u Beĉu i zaposlio 1931. 

u prvoj jugoslavenskoj Tvornici strojeva, vagona i mostova d.d. Brod na Savi. Otpušten je 1939. i potom se 

vjerojatno zaposlio u Slavexu. Godine 1944. prikljuĉuje se antifašistiĉkom pokretu otpora kao pisar u 12. 

slavonskoj brigadi. U svibnju 1945. postavljen je za komercijalnog ravnatelja Tvornice strojeva, vagona i 

mostova, a godine 1948. premješten je u zagrebaĉki Rade Konĉar. Potom radi u Generalnoj direkciji crne 

metalurgije u Beogradu. Godine 1956. s Emerik Blumom inicira utemeljenje INGRE - poslovne zajednice 

industrije i graĊevinarstva, koja objedinjuje nastup jugoslavenskih poduzeća na trećim trţištima. Bio je 

komercijalni direktor INGRE i njen predstavnik u Indiji i Engleskoj. Godine 1976. odlazi u mirovinu, a umro 

je u Zagrebu. IZV.: Svjedodţba pripadnosti općine Metković, Fond PONOVA DA, Svjedoĉenje sina Marinka 

Goldbergera. 

GOLDBERGER, Julije (Sibinj, 13. VI. 1910. - ?), pravnik. Otac Alfred, majka Terezija Schillinger. Radio 

je u otpremniĉkoj radnji oca. Adresa stanovanja Glavna ulica 90, Bosanski Brod IZV.: Fond PONOVA DA 

GOLDBERGER, Josip (? – ?), supruga Roza Eichorn. IZV.: Fond PONOVA DA 

GOLDBERGER, Katarina (Illucska, MaĊarska, 1882. – logor Jasenovac, 1942.), roĊ. Garay, supruga Maksa 

Goldbergera. Zadnja adresa Vrazova 14, IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Parice knjiga roĊenih DASB, 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, str.381. LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


GOLDBERGER, Laura (Pakrac, 1887. – logor Jasenovac, 1942.), roĊ. Mautner, otac Adolf. Zadnja adresa 

Vrazova 14, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.381, Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


GOLDBERGER, Makso (Sibinj, 3. IV. 1877. – logor Jasenovac, 1942.), privatni ĉinovnik. Otac Josip 

Goldberger, majka Ruţa roĊ. Eichorn, supruga Katarina Garay (1882.-1942.). U Bosanskom Brodu je imao 

otpremniĉku i agenturnu poslovnicu u glavnoj ulici. U Brodu je stranovao u Filipovićevoj 2. Jedan je od 

utemeljitelja filatelistiĉkog društva u Brodu na Savi, 1935. godine. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Parice 

knjiga roĊenih DASB, Fond PONOVA DA 

GOLDBERGER, Melanie (Brod na Savi, 5. XII. 1916. - ?) Roditelji Goldberger Jakob i Laura Mautner 


GOLDBERGER SAMLAIĆ, Melita (Sibinj, 16. XI. 1908. - ?). Otac Alfred, majka Terezija Schillinger. 

Radila je zajedno s ocem u otpremniĉkom zavodu u Bosanskom Brodu. IZV.: Fond PONOVA DA 

GOLDBERGER, Mirko (Metković, 6. I. 1906. - ?, 1945.), inţenjer kemiĉar. Otac Maks, majka Katarina 

Garay, supruga Jovanka Janjušić. IZV.: Fond PONOVA DA 

GOLDBERGER, Nela (Brod na Savi, 5. XII. 1917. – Brod na Savi, 25. XII. 1917.) IZV.: Knjiga umrlih 


26

GOLDBERGER, Oto (? - ?), apotekar IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu 


GOLDBERGER, Roza (?, 1852. – Sibinj, 1910.), roĊ. Eichorn IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GOLDBERGER, Sofija (Sibinj, 2. I. 1881. – logor Jasenovac, 1942.), otac Josip, majka Ruţa Eichorn, 

udana Blau. U Brodu ţivjela u Mesićevoj 10. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Fond PONOVA DA, 

PPŢKL Jasenovac,2007g. Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, 

SŢFT str.381. 

GOLDBERGER, Terezija (Šušnjevci, 31. I. 1887. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Schillinger, suprug Alfred. 

Adresa stanovanja Glavna ulica 90, Bosanski Brod. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, 

LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

GOLDFARB, Regina (? - ?), adresa stanovanja Glavna ulica, Bosanski Brod IZV.: Fond PONOVA DA 

GOLDFINGER, Jozef (Straţeman, 1846. – Brod na Savi, 17. IV. 1909.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


GOLDFINGER, Maks (Brod na Savi, 23. VII. 1854 – Brod na Savi, 14. I. 1882.) IZV.: Knjiga umrlih 


GOLDSCHMIT, Maks (? - ?), privatnik IZV.: Popis Ţidova koji su apstinirali izbore (za dr. Filipa 

Markotića) DASB 

GOLDSTEIN, Albert (? - ?), supruga Regina Grünbau, kći Fani Goldstein. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih 

DASB 

GOLDSTEIN, Blanka (Bosanski Brod, 1891. - ?). Roditelji Wilhelm Goldstein i Mina Mahler, udana za 

Adolfa Weissa IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

GOLDSTEIN, Egon (Brod na Savi, 27. V. 1914. – Brod na Savi, 2. XII. 1915.). Roditelji Samuel Goldstein 

i Ilona Adler IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

GOLDSTEIN, Ernest (Brod na Savi, 4. rujna 1913. – Maksimir, strijeljan 1941.), ĉinovnik. Roditelji Max 

Goldstein i Vilma Kis IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.381 

GOLDSTEIN, Ernestina (Bosanski Brod, 1876. – logor Đakovo, 1942.) LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni 

logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

GOLDSTEIN, Fani (Bonyhad, 1820. – Brod na Savi, 21. I. 1878.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GOLDSTEIN, Ilona (? – Zagreb, 26. I. 1924.), roĊena Adler, supruga Samuela IZV.: Parice knjiga umrlih 

DASB 

GOLDSTEIN, Johaneta (Đakovo, 2. VIII. 1849. – Brod na Savi, 16. I. 1878.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


GOLDSTEIN, Julius (? - ?), koţar, imao prodajnu koţarsku radnju na glavnom gradskom trgu. Utemeljitelj 

religiozno humanitarnog društva Hevra Kadiša, osnovanog 1. kolovoza 1912. godine. LIT.: Gordana 

Slanĉek: Društva kroz povijest Slavonkog Broda (13), Posavska Hrvatska, 2010. 

GOLDSTEIN, Paul (Brod na Savi, 29. VI. 1912. - ?). Roditelji Hugo Goldstein i Ana Zweigental IZV.: 

Parice knjiga roĊenih DASB. 

GOLDSTEIN, Robert (Brod na Savi, 27. X. 1910. - ?) Roditelji Hugo Goldstein i Ana Zweigental IZV.: 

Parice knjiga roĊenih DASB. 

GOLDSTEIN, Wilhelm (?, 1860. – Bosanski Brod, 1933.), trgovac mješovite robe na veliko u Glavnoj ulici 

247 u Bosanskom Brodu. Oţenjen Minom roĊ. Mahler. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


GOLDSTEIN, Samuel (? - ?), ĉlan odbora društva Jehuda Halevi 1909. IZV.: Ţidovska smotra 7-8, 1909. 

godine 

27

GOTLIEB, Moritz (? - ?), zlatar. Imao je zlatarnu na glavnom gradskom trgu. IZV.: Dr. Etelka Najfeld: 


Beograd 

GOTTESMANN, Frida (Brod na Savi, 19. II. 1920. – Jasenovac, 1942.), trgovkinja manufakturnom robom, 

Starĉevićeva 16. Roditelji Osias Gottesmann i Rosa Seinfeld. Zadnja adresa Herdijeva 14 IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski 

Brod u NOB, SŢFT. str.381, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988., S.U. 

Schwendemann, Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, str. 84, Slavonski Brod, 2008. 

GOTTESMANN, Helene (Brod na Savi, 15. III. 1911. - ?). Roditelji Osijas Gottesmann i Rosalija Seinfeld 

IZV.: Parice knjiga rĊenih DASB LIT.: S.U. Schwendemann, Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, str. 

84, Slavonski Brod, 2008. 

GOTTESMANN, Leo (Brod na Savi, 28. VIII. 1913. – Brod na Savi, 7. III. 1915.). Roditelji Osias Herschel 

i Rosa Seinfeld IZV.: Parice knjige roĊenih DASB, Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog 

groblja u Slavonskom Brodu MBP LIT.: S.U. Schwendemann, Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, 

str. 84, Slavonski Brod, 2008. 

GOTTESMANN, Moses (Brod na Savi, 15. III. 1912. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac manufakturnom 

robom. Roditelji Osias Herschel Gottesmann i Rosa Seinfeld, supruga Emica roĊ. Purić. Zadnja adresa 

Starĉevićeva 16, IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, str.381, S.U. Schwendemann, Ulica Ante Starĉevića u 

Slavonskom Brodu, str. 84, Slavonski Brod, 2008. 

GOTTESMANN, Osias Herschel (Stanislav, Poljska, 4. III. 1877. – Brod na Savi, 24. V. 1933.), trgovac, 

bazar i kuća u Starĉevićevoj 16 i kuća u Zajĉevoj 8. Porijeklom iz zakarpatskog porjeĉja Dnjestra. Oţenjen 

Rosom roĊenom Seinfeld. Imali su ĉetvero djece. IZV.: Popis zanatskih radnji u Brodu na Savi, 1932. DASB 

LIT.: S.U. Schwendemann, Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, str. 84, Slavonski Brod, 2008. 

GOTTESMANN, Roza (Slavonska Poţega, 1891. – logor Đakovo, 1942.), udovica Osijasa. Otac Maks 

Seinfeld. Zadnja adresa Herdijeva 14. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.38, Zoran Vasiljević: Sabirni logor 

Đakovo, Slavonski Brod, 1988., S.U. Schwendemann, Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, str. 84, 


GÖSZL, Ernestina (? - ?), supruga Dragana Göszla. Preţivjela je rat i s djecom iselila u Izrael. Adresa 

stanovanja Ignjata Brlića 6. IZV.: Fond PONOVA DA 

GROSS, Ernestina (Bajša, 1857. – Brod na Savi, 18. IV. 1910.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GROSS, Jakob (Brod na Savi, 1862. – logor Jasenovac, 1942.), privatni ĉinovnik IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007. g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB 

GROSS, Julio (Baĉka Palanka, 7. I. 1900. – logor Jasenovac, 1944.), privatnik, otac Jakob, supruga Klara 

Wirth, sin Erich (r. Subotica, 14. IV. 1932.) i kći Vlasta (r. 28. III. 1938.). Adresa stanovanja Basariĉekova 4. 

IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

GROSS, Maria (Brod na Savi, 1875. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

GROSS, Mina (Felsö St. Ivan, 1854. – Brod na Savi, 10. II. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GROSS, Otto (Brod na Savi, 5. III. 1919. - ?) Roditelji Moritz Gross i Margit Deutsch IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

GROSS, Viktor (Brod na Savi, 24. I. 1916. - ?) Roditelji Moritz Gross i Margit Deutsch IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

GROSSMANN, Alfred (Šamac, 16. VI. 1881. – Brod na Savi, 21. IX. 1904.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


28

GROSSMANN, Edmund (Slavonski Šamac, 29. XII. 1887. - ?). Otac Marko, majka Charlote Goldstein, 

supruga Vera Hoffer (r. Orsova, 5. VI. 1901., otac Nandor, majka Rose Kaufman), djeca Dragica (r. Brod, 

14. VIII. 1924.) i Marko (r. Brod, 8. X.1927.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

GROSSMANN, Josip (Paunac, 1. X. 1889. - ?, 1942.), prodavaĉ novina. Otac Jakob, majka Lina 

Schlesinger, supruga Magda. Imao trgovinu tekstilne robe. Adresa stanovanja Trenkova 26. Zadnja adresa 

Sv. Ivana 1. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

GROSSMANN, Marko (Brod na Savi, 8. X. 1927. - ?). Otac Edmund, majka Vera Hoffer IZV.: Knjiga 


GROSSMANN, Marko (? - ?), trgovac pokućstvom. Supruga Charlote Goldstein, djeca Edmund i Alfred. 

Potpredsjednik odbora za gradnju sinagoge u Brodu na Savi IZV.: Ljiljana Dobrovšak: Prva konferencija 

zemaljskog udruţenja cionista...Scrinia Slavonica, 2006. 

GROSSMANN, Šarlota (Brod na Savi, 4. VIII. 1924. - ?) Roditelji Edmund Grossmann i Vera Hoffer IZV.: 


GRÜN, Leo (Poţega, 1896. - Brod na Savi, 28. II. 1924.), umjetniĉki kritiĉar i teoretiĉar. Gimnaziju je 

završio u Poţegi 1914. godine, a pravo studirao u Zagrebu, Pešti i Beĉu. Po završetku studija bio je 

odvjetniĉki pripravnik u Osijeku 1919.-1920. Godine 1921. odlazi u Beĉ, gdje studira povijest umjetnosti i 

kulture kod J. Strzygowskog, pripremajući disertacju o graditeljstvu u Dalmaciji u 11. stoljeću, koju nije 

dovršio. Kreće se u komunistiĉkom emigrantskom krugu i upoznaje marksistiĉku literaturu. Studij prekida 

1922. godine. Potom obavlja odvjetniĉku praksu u Slavonskom Brodu i polaţe odvjetniĉki ispit, ali ga 

iznenadna smrt sprjeĉava u otvaranju vlastite pisarnice. Kritiĉku misao formira prateći najnovija kretanja u 

likovnim umjetnostima i knjiţevnosti te je meĊu prvima u Hrvatskoj tumaĉio i promicao modernu umjetnost. 

Pisao je eseje, feljtone, kritike i suraĊivao u nekoliko knjiţevnih ĉasopisa pod pseudonimom Ilija 

Gorenĉević. Umro je od šarlaha u gradskoj bolnici i sahranjen je na brodskom ţidovskom groblju. Nemarom, 

za grob mu se više ne zna. IZV.: Knjiga umrlih kotarskog rabinata Brod na Savi LIT.: Stribor 

Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 95,295, Slavonski Brod, 2008. 

GRÜN, Katica (Brod na Savi, 3. VI. 1915. - ?). Roditelji Simon Grün i Rosa Trafikant IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

GRÜN, Laci (Brod na Savi, 25. III. 1908. - ?). Roditelji Simon Grün i Rosa Trafikant IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

GRÜN, Simon (Baĉ, 1867. – Brod na Savi,1918.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


GRÜN, Šandor (? - ?), trgovac mještovitom robom. Ĉlan Odbora za izgradnju sinagoge u Brodu na Savi 

IZV.: Ljiljana Dobrovšak: Prva konferencija zemaljskog udruţenja cionista... Scrinia Slavonica, 2006. 

GRÜNBAUM, Adela (Szegszard, 1850. – 12. XII. 1915.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GRÜNBAUM, Adolf (?, 1850. - Brod na Savi, 12. XII. 1915.), trgovac. IZV.: Parice knjiga umrlih DASB 

GRÜNBAUM, GORJANIĆ Blanka (Bate, MaĊarska, 14. II. 1884. – logor Đakovo, 1942.). Otac Bernard 

Spitzer, udova Mavre. IZV.: Popis ţrtava faţizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.381 LIT.: Zoran Vasiljević: 


GRÜNBAUM, Ernest (Širokopolje, Đakovo, 1852. – Brod na Savi, 22. XII. 1927.) IZV.: Knjiga umrlih 


GRÜNBAUM, Etelka (Zadubravlje, 17. VIII. 1906. - ?), udana Eventov. Roditelji Mavro i Blanka roĊ. 

Spitzer, Aktivno je suraĊivala u cionistiĉkom pokretu i bila tajnica Saveza cionistiĉkih ţena Jugoslavije 

(WIZO). S drugim muţem Dragom Štajnerom otišla je 1934. godine u Palestinu IZV.: Dr. Etelka Najfeld: 

Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej 

Beograd. 

GRÜNBAUM, Filip (Morać, 1828. – Brod na Savi, 26. VIII. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


29

GRÜNBAUM, GORJANIĆ Mavro (Zadubravlje, 5. X. 1879. - Brod na Savi, 29. VII. 1940.), trgovac. Otac 

Adolf, majka Ernestrina Weisz, supruga Blanka Spitzer, djeca Etelka (r. Zadubravlje, 17. VIII. 1906.), Albert 

(r. Brod 2. V. 1908.). Imao trgovinu mješovite robe. Stanovao u Karadţićevoj 31. IZV.: Parice knjiga umrlih 

DASB, Knjiga zaviĉajnika DASB 

GRÜNBAUM, GORJANIĆ, Albert (Brod na Savi, 2. V. 1908. – Bubanj Potok, Beograd, 1941.), kazališni 

redatelj. Roditelji Mavro Grünbaum i Blanka Spitzer. PohaĊao je gimnaziju u Brodu na Savi i pod utjecajem 

lijevo orijentiranih profesora gimnazije (Julije Tomić, Greta Terdion, Josip Berković, Alfred Kurelac, Branka 

Culej) postaje ĉlan i utemeljitelj skojevske organizacije na brodskoj gimnaziji. Nakon mature 1934. otišao je 

u Berlin studirati glumu. U Berlinu je uhićen, jer je kao Ţidov ţivio s Njemicom, i interniran u Dachau. Uz 

veliko mito je osloboĊen i sklonio se u Skopje gdje je u kazalištu radio kao glumac i redatelj. Uhićen je u 

ljeto 1941. kao simpatizer Narodnooslobodilaĉkog pokreta i iz zatvora u Nišu prebaĉen u Beograd u logor na 

Crvenom Krstu. Strijeljan je u Bubanj Potoku. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, LIT.: Ţeni Lebl: Do konaĉnog rešenja, Jevreji u Srbiji, Beograd, 2002. i Etelka Najfeld: Jevrejska 

zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd. 

GRÜNBAUM, Herman (?, 1843. – Brod na Savi, 22. X. 1923.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GRÜNBAUM, Herman (Zadubravlje, 1883. - Zadubravlje, 8. VI. 1908.), sahranjen na brodskom groblju 

IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

GRÜNBAUM, Katica (Poţega, 1835. - Brod na Savi, 15. III. 1927.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


GRÜNBAUM, Viktor (Zadubravlje, 1886. – Zadubravlje, 4. VII. 1913.), pravnik, otac Filip IZV.: Parice 


GRÜNBERG, Geza (Brod na Savi, 29. IX. 1910. - ?) Roditelji Max Grünberg i Katarina Klein IZV.: Parice 


GRÜNBERG, Laura (Brod na Savi, 20. XII. 1913. - ?) Roditelji Max Grünberg i Katarina Klein IZV.: 


GRÜNBERG, Roza (? - ?) udana Stein, suprug Bernhardt, sin Herman IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

GRÜNBERG, Vilmos (Brod na Savi, 17. VII. 1912. - ?). Aktivist Hašomer Hacaira. Roditelji Max Grünberg 

i Katarina Klein IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu 


GRÜNHUT, Hermina (Bosanski Brod, 1924. – logor Đakovo, 1942.), adresa stanovanja Glavna ulica 90, 

Bosanski Brod. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


GRÜNHUT, Makso (? -?), adresa stanovanja Glavna ulica 90, Bosanski Brod IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, Fond PONOVA DA 

GRÜNSBERGER, dr. Zvonko (? - ?), adresa stanovanja Starĉevićeva 4. IZV.: Fond PONOVA DA 

GRÜNSTEIN Etel (Brod na Savi, 13. VII. 1908. - ?) Roditelji Josef Grünstein i Lina Löffler IZV.: Parice 


GÜNSBERGER, Julius (Velika Kaniţa, 1856. – Brod na Savi, 25. IX. 1929.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


GÜNSBERGER, Kata (?, 1887. – logor Đakovo, 17. IV. 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB i Arhiv 

Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

GÜNSBERGER, Šandor (MaĊarska, 25. III. 1883.. – logor Jasenovac, 1942.), koţarski radnik. Adresa 

stanovanja Starĉevićeva 14. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd, Fond PONOVA DA 

GUTMANN, Marta (? - ?), adresa stanovanja kuća u Starĉevićevoj 53 IZV.: Fond PONOVA DA 

GUTMANN, Mavro (? - ?), utemeljitelj Dobrotvornog vatrogasnog društva 1872. godine. LIT.: Zbornik Dva 

stoljeća povijesti i kulture Ţidova u Zagrebu i Hrvatskoj, Ţidovska općina Zagreb, 1998., str. 395. 

30

HABERFELD, Adolf (Lipau, Moravska, 1856. – Teslić, 19. V. 1928.), sahranjen na brodskom groblju IZV.: 


HACKER, Ţiga (? - ?), tajnik organizacije Jehuda Halevi IZV.: Ţidovska smotra br. 7 i 8, 1909. 

HAHN, Ericka (Brod na Savi, 26. XII. 1933. - ?) Roditelji Sigmun Hahn i Blanka Papo IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

HAHN, Sigmund (? - ?), ribar IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

HASS, dr. Bertold (? - ?), adresa stanovanja kuća u Hranilovićevoj 6. IZV.: Fond PONOVA DA 

HECHT, Adam (Bebrina, 30. III. 1939. – logor Jasenovac, 1941.). Roditelji Moric Hecht i Frida Fridman 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd← (Đakovo, 1942.) 

HECHT, Albert (? - ?), supruga Matilda Berger, kći Betti, sinovi Moritz i Josip. IZV.: Parice knjiga 

vjenĉanih DASB 

HECHT, Daniel (Bebrina, 8. VI. 1936. – logor Jasenovac, 1941.) Roditelji Moric Hecht i Frida Fridman. 

Zadnja adresa Stadlerova 3 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd ←(Đakovo, 1942.) LIT.: Zoran Vasiljević: 


HECHT, David (Vinkovci, 8. V. 1894. – logor Jasenovac, 1942.), fotograf, Starĉevićeva 4. Supruga Ida 

Schilinger. Adresa stanovanja Karadţićeva 3. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis Ţidova koji su apstinirali DASB 

HECHT, Frida (Bebrina, 1912. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Fridman. Supruga Morica, djeca Adam, Danijel 

i Marko. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

HECHT, Frida, Ida (Bebrina, 1892. – logor Jasenovac, 1941.), roĊ. Schilinger. Zadnja adresa Josipa Stadlera 

3. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. ←(roĊena 1875.), Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd ←(Đakovo, 1942.) LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


HECHT, Herman (? - ?), svjetloslikar u Starĉevićevoj 4 IZV.: Popis zanatskih radnji u Brodu na Savi 1938. 

godine DASB 

HECHT, Josip (Bebrina, 1889. – logor Stara Gradiška, 1944.), otac Albert IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

HECHT, Marko (Bebrina, 11. IV. 1934. – logor Jasenovac, 1941.) Roditelji Moric Hecht i Frida Fridman. 

Zadnja adresa Stadlerova 3 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd ←(umrla Đakovo, 1942.) LIT.: Zoran 


HECHT, Matilda (Bebrina, 1900. – logor Jasenovac, 1941.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB 

HECHT, Mavro (Brod na Savi, 1935. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


HECHT, Moric (Bebrina, 1896. – logor Stara Gradiška, 1944.), jorgandţija. Otac Albert, supruga Frida roĊ. 

Friedmann, djeca Adam, Danijel i Marko. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

HECHT, Sofie (Palanka, 1830. – Brod na Savi, 8. III. 1903.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga 


HEIM, Leopold (Brod na Savi, 20. I. 1870. - ?), otpremnik. Otac Jakob, majka Jeannete (Selinger), supruga 

Gizela Frankl, djeca Ilse (r. Beĉ, 10. III. 1902.) i Ehrich (r. Beĉ, 31. X. 1903) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

HENDEL, Adela (Brod na Savi, 1922. – logor Jasenovac, 1942.), otac Josip IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g., LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.381 

HENDEL, Berta (MaĊarska, 1890. – logor Stara Gradiška, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB i Arhiv 

Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382, Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


31

HENDEL, Edita Eduška(Brod na Savi, 1917. – logor Stara Gradiška, 1942.), otac Mano, IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Zoran 


HENDEL, Fajgelhe (Lipno, Poljska, 1854. – Brod na Savi, 10. VIII. 1929.) roĊ. Semmelmann, suprug Mano 

IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MB 

HENDEL, Helene (Brod na Savi, 26. VI. 1912. - ?) Roditelji Isak Hendel i Ruhla Milgram IZV.: Parice 


HENDEL Isak (Lipno, Poljska, 12. VIII. 1883. - ?). Otac Salamon, majka Fejgelhe Semmelmann, kantor 

Ţidovske općine u Slavonskom Brodu do 1926. kada ga je zamijenio Boris Seife. U Zagreb je otišao za 

predmolitelja. Supruga Ruhla Milgram (r. Slovno, Poljska 1. VII. 1884.), kći Helena (r. Brod, 26. VI. 1912.) 

IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

HENDEL, Izabela (Brod na Savi, 1896. – logor Jasenovac, ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382 

HENDEL, Josip (Brod na Savi, 1892. – logor Jasenovac, ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 


HENDEL, Kersler (Brod na Savi, 1927. – logor Jasenovac, 1941.) otac Josip, IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382 

HENDEL, Kornel (Brod na Savi, 1925. – logor Jasenovac, 1942.), otac Mano IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

HENDEL, Maks (Lipno, Poljska, 1886. – logor Jasenovac, 1942.) otac Salamon IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382 

HENDEL, Menahem (Mano) (Poljska 3. VIII. 1890. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac. Trgovina koţe i 

cipela, Mesićeva 15 i kuća u Zajĉevoj 9. Otac Salamon, majka Fejgelhe Semmelmann, supruga Berta Weisz 

(r. Seĉovica, Ĉehoslovaĉka, 8. X. 1887., otac David, majka Jeni Bein), sin Kornel (r. Brod, 16. IV. 1925.) i 

kći Edita (r. 1917.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


HENDEL, Salamon (Lipno, Poljska, 1859. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac. Adresa stanovanja Zajĉeva 4. 

IZV.: PPŢKL Jasenovac 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382 

HERBSTSOMMER, Angelilna (Brod na Savi, 1909. – logor Jasenovac, 1945.), otac Đuka IZV.: PPŢKL 


HERC, Zoltan (Miškolc, 28. VI. 1888. - ?), generalni direktor u Tvornici vagona, strojeva i mostova (1928.). 

Otac Maxo, majka Irena roĊ Simon, supruga Olga Karaman, sin Tomislav (r. Brod, 17. XII. 1923.). IZV.: 

Knjiga zaviĉajnika DASB 

HERCER, ing. Andrija (Ĉakovec, 28. V. 1902. - ?), graditelj. Adresa stanovanja Horvatova 4. IZV.: Popis 

Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB, Fond PONOVA DA 

HERLINGER, Ljudevit (Kaniţa 1896. – logor Jasenovac, 1941.), otac Herman IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

HERMAN, Alma (Brod na Savi, 16. XII. 1911. - ?). Roditelji Heinrich Herman i Terka Schulhof IZV.: 


HERMAN, Gideon (Brod na Savi, 11. X. 1914. - ?). Roditelji Isidor Herman i Frida Zeihner IZV.: Parice 


HERMAN, Josip (Selĉar, 1867. – Brod na Savi, 19. IV. 1915.), ĉlan odbora za izgradnju sinagoge u Brodu 

na Savi IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

HERMAN, Paul (Brod na Savi, 20. VIII. 1908. - ?). Roditelji Ludvig Herman i Jeny Rezek IZV.: Parice 


HERZBERGER, Olga (Brod na Savi, 6. I. 1915. - ?). Roditelji Isidor Herzberger i Juliška Worfmann IZV.: 


32

HERZER, Andi (? - ?), inţenjer u Tvornici strojeva, vagona i mostova IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska 


HERZER, ing. Josip (?, 1907. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


HERZOG, Berta (Csoka, 1846. – Brod na Savi, 12. IX. 1910.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


HERZOG, Ladislav (Vukovar, 25. II. 1875. - ?), hotelijer, poslovoĊa kavane i restauracije Central. Adresa 

stanovanja Mesićeva 1. IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB, Fond PONOVA DA 

HERZOG, Leopold (Brod na Savi, 1876. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

HERZOG, Zelma (Osijek, 15. I. 1895. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Hochenwald. Drugi suprug Ladislav 

Herzog, sin Ivica Frankel iz prvog braka (r. 14. I. 1922., trgovaĉki pomoćnik). Adresa stanovanja Mesićeva 

IZV.: Fond PONOVA DA, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

HERZOG, Zora (Brod na Savi, 1923. – logor Stara Gradiška, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

HESS, Ignac (Brod na Savi, 1913. – logor Jasenovac, 1942.), otac Andrija IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

HIMLAUER, Aurel (Brod na Savi, 21. III. 1932. – logor Đakovo, 1942.) Roditelji Ignac Heimlauer i Gizela 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382, Zoran 


HIMLAUER, Gizela (Sisak, 9. IX. 1901. – logor Đakovo, 1942.), otac Jakob Himlauer, suprug Ignac. 

Adresa stanovanja Strossmayerova 45. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382, 

Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

HIMLAUER, Ignac (?, 9. IX. 1898. - ?), knjigovoĊa. Otac Adolf, majka Ţaneta Jellinek, supruga Gizela roĊ. 

Heimler, sin Aurel. Adresa stanovanja Strossmayerova 45. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA 

DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Popis Ţidova koji su apstinirali DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382 

HIRSCH, Marko (Brzeziny, Poljska, 4. IV. 1887. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac i ugostitelj. Imao je 

malu radnju na glavnom gradskom trgu, a u najmu je drţao hotel Sava, Kasinu i Zlatni bunar. Supruga 

Hermina Kaufmann, otac Isac, mati Estera Ibücker, djeca Teodor (r. 23. VI. 1913.), Emanuel (r. 18. XII. 

1914.). Imali su ukupno osmero djece. Dugogodišnji aktivist i ĉlan Mjesnog cionistiĉkog odbora. IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Dr. Etelka 


istorijski muzej Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382 

HIRSCH, Emanuel (?, 18. XII. 1914. - ?), fotograf. Otac Marko, majka Hermina roĊ. Kaufmann. IZV.: Popis 

Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

HIRSCH, Olga (Brod na Savi, 1938. – logor Đakovo, 1944.), otac Teodor LIT.: Slavica Hreĉkovski: 

Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382 

HIRSCH, JELIĆ, Teodor (Brod na Savi, 23. VI. 1913. - ?), trgovac u Brodu i Beogradu. Otac Marko, 

majka Hermina roĊ. Kaufmann, kći Olga. Po raspadu jugoslavenske vojske u aprilskom ratu 1941. odveden 

kao rezervni oficir u Njemaĉku. U logoru u Osnabriku aktivno se ukljuĉio 1942. u antifašistiĉki pokret. Bio 

je ĉlan ilegalnog partijskog rukovodstva ţidovske barake br. 38, a u logoru u Aleksisdorfu bio je ĉlan 

rukovodstva logora. Do poĉetka rata je pripadao revolucionarnom radniĉkom pokretu i bio je ĉlan 

komunistiĉke partije. Po kapitulaciji Trećeg Reicha upućen je u ţenski logor u Bergenbelsenu radi 

prihvaćanja logorašica i njihove repatrijacije. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941. – 1945. ţrtve 

genocida i uĉesnici narodnooslobodilaĉkog rata, str. 389, Beograd, 1980. 

HIRSCHBERGER, Arpad (? - ?), rabin od 1. lipnja 1924., predavao vjeronauk za školsku djecu IZV.: 

Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. 

HIRSCHFELD-SCHWARZ, Katica (Beravci, 1884. – logor Jasenovac, ?) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

33

HIRTWEIL, Ema (?, 1850. – Brod na Savi, 4. VII. 1903.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


HOFFMANN, Leopold (Baĉka Palanka, 14. IX. 1884. - ?), adresa stanovanja Mesićeva 16. IZV.: Fond 

PONOVA DA 

HOFFMANN, Marija (? - ?), istaknuta aktivistica u društvenom ţivotu Ţidovske općine, suprug Leopold 

Hoffmann. Adresa stanovanja Mesićeva 16. IZV.: Etelka Najfeld: Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej 

Beograd, Fond PONOVA DA 

HÖRER, Sigmund (Radantz, Ĉeška, 1879. – Brod na Savi, 13. IX. 1916.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


IZRAEL, Szeren (Brod na Savi, 15. IX. 1908. - ?) Roditelji Ignac Izrael i Berta Preiss IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

JELLINEK, Bruno (Brod na Savi, 6. XI. 1901. - ?), trgovaĉki zastupnik. Otac Marko, majka Lina roĊ. 

Sessler, oţenjen Fridom Kurzweil (r. Beĉ, 29. III. 1910., otac Heinrich, majka Regina Weiss). Bio je 

juniorski igraĉ ŠK Marsonije, a potom i seniorski. Inicijator je ponovnog djelovanja kluba 1919. godine i 

tajnik Odbora kluba. Igrao je nogomet i za ŠK Makabi i reprezentaciju Broda. Nakon završetka karijere bio 

je nogometni sudac. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne 

bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

JELLINEK, Fani (Krömzir, 1867. – logor Đakovo, 24. IV. 1942.), zadnja adresa Jelaĉićev trg 17, LIT.: 


JELLINEK, Fritz (Brod na Savi, 27. VII. 1898. – Brod na Savi, 16. IV. 1899.) IZV.: Knjiga umrlih 


JELLINEK, Hugo (Brod na Savi, 6. VIII. 1900. - ?), elektromehaniĉar. Otac Marko, majka Lina roĊ. 

Sessler, oţenjen Zorom Waschler (r. Nova Gradiška 10. VIII. 1877.). Igrao je nogomet za ŠK Marsoniju i ŠK 

Makabi. Adresa stanovanja Starĉevićeva 17. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

JELLINEK, Lina (Budimpešta, 10. II. 1868. – Brod na Savi, 1919.). Otac Mavro Sessler, majka Rose roĊ. 

Diamant, udova Marka Jellineka, trgovca, agenta DI Slavonije. Djeca: Slavko (3. III. 1893.), Hugo (6. VII. 

1900.) i Bruno (6. XI. 1901.). Bila je predsjednica Izraelitiĉkog dobrotvornog i gospojinskog društva, ĉlanica 

odbora društva Jehuda Halevi 1909. godine. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Ţidovska smotra 7-8, 1909. 

godine 

JELLINEK, Marija (Brod na Savi, 26. IX. 1895. – Brod na Savi, 15. V. 1898.) IZV.: Knjiga umrlih 


JELLINEK, Marko (? -?), agent Tvornice lijesa i buradi 1914. Supruga Lina roĊ. Sessler, djeca Slavko, 

Hugo i Bruno. Bio je ĉlan Odbora trgovaĉkog doma. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

JELLINEK, Slavko (Brod na Savi, 3. III. 1893. - ?), sin Marka i Line roĊ. Sessler. IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

KAHN, ? (? - ?), direktor Tvornice strojeva i mostova 1937. 

KAHAN, Etelka (Brod na Savi, 1907. – logor Đakovo, 1942.), otac Mihael IZV.: Popis ţrtava fašizma 


KAHAN, Henrietta (Brod na Savi, 17. I. 1932. - ?). Roditelji Salamon Kahan i Regina Schmuckler IZV.: 


KAHAN, Jakob (? – ?), trgovina manufakturom IZV.: Fond PONOVA DA 

KAHAN, Jita (? - Brod na Savi, 17. X. 1935.). Zadnja adresa Gundulićeva 6. IZV.: Parice knjiga umrlih 

DASB 

KAHAN, Margita (Marmaros, Rumunjska, 5. VI. 1892. – logor Đakovo, 1942.), otac Michael. Zadnja adresa 

Gundulićeva 6 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv Beograd, LIT.: Zoran 


KAHAN, Michael (Rumunjska, 1865. – logor Jasenovac, 1942.), ţidovski koljić (šahter) i podvornik 

ţidovske bogoštovne općine. Otac Salomon, majka Haja Rosenberg, udovac, kćeri Margita i Etelka, sin 

34

Salamon. Adresa stanovanja kuća u Gundulićevj 6. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

KAISER, Berta (?, 1877. – logor Jasenovac, ?) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

KALMAR, Mirko (Subotica, ? - ?), lijeĉnik kirurg u brodskoj gradskoj bolnici. IZV.: Popis Ţidova koji su 

glasali za J.R.Z. DASB 

KAPPER, Erna (Brod na Savi, 1922. – logor Jasenovac, 1942.), domaćica. Otac Gerson. Zadnja adresa 

Radićeva 3. Pred rat primljena je u Savez komunistiĉke omladine Jugoslavije, a 1941. radi kao pozadinski 

radnik za Antifašistiĉki pokret. Njen rad je otkriven i odvedena je u logor Jasenovac. IZV.: PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Jaša 

Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980., Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


KAPPER, Gerson (Rusija, 15. I. 1892. – logor Jasenovac, 1942.), stolar, stolarija za gradnju i pokućstva. 

Supruga Helena roĊ. Ruthen, kći Gizella. Adresa stanovanja Radićeva 3. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

KAPPER, Gisella (Brod na Savi, 9. II. 1920. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Kapper Gerson i Helena 

Ruthen. Bila je ĉlan Komunistiĉke partije Jugoslavije još prije rata. Od poĉetka antifašistiĉkog ustanka radi 

kao pozadinski politiĉki radnik. Otkrivena je i odvedena u logor. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., 


KAPPER, Helena (Brod na Savi, 1897. – logor Jasenovac, 1942.), roĊ. Ruthen. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Zoran Vasiljević: 


KAPPON, Jehiel (Plevna, Rumunija, 5. III. 1884. – logor Jasenovac, 1942.), knjiţar i posjednik. Otac mu je 

bio Abraham, a majka Mazal Radol, supruga Kamila roĊena Albahari iz Bjeljine, kći Salamona Albaharija i 

Helene Alkalaj. Imao je u Brodu poznatu knjiţaru s posudbenom bibliotekom na Jelaĉićevom trgu 30 u kojoj 

je 11. veljaĉe 1931. upriliĉena promocija zbirke pjesama Lirika šestorice (Dragutin Tadijanović, Marijan 

Matijašević, Ivan Frol, Vladimir Kovaĉić, Olinko Delorko, Branko Perović). Posjedovao je kuće u 

Starĉevićevoj ulici br. 5, na Pavelićevom trgu i na Radićevoj obali 13 i vinograd s poznatom vilom Jeka u 

brodskom Vinogorju. Pjevao je u sinagogi i bio glazbeno nadaren. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: S.U. 

Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 70, Slavonski Brod, 2008., Slavica Hreĉkovski: Slavonski 

Brod u NOB, SŢFT, str.382 

KAPPON, Jehreb (Plevna, Rumunija, 1890. – logor Jasenovac, 1945.). Otac Abraham, a majka Mazal Radol 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: 


KAPPON, Kamila (Bjeljina, ? – logor Đakovo, 1942.) supruga Jehiela. Otac Salamon Albahari i majka 

Helene Alkaj. Ţivjela je u Starĉevićevoj 5. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

KAPPON, Paula (Brod na Savi, 1905. – logor Stara Gradiška, 1943.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

KARFUNKEL, Cecilija (?, 21. VII. 1853. - ?), otac Jakob Bauer, majka Rosalija Weisz, sin Josip (r. 10. II. 

1882.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

KAUFMANN, Grete (Brod na Savi, 12. VI. 1920. - ?) Roditelji Emil Kaufmann i Berta Jellinek IZV.: 


KAUFMANN, Hermina (?, 1890. – logor Jasenovac, 1943.). Otac Isac, mati Estera Ibücker, djeca Teodor (r. 

23. VI. 1913.), Emanuel (r. 18. XII. 1914.). Zadnja adresa Berislavićeva 4. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., 

Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu 


KAUFMANN, Karlo (Kešinec, 1855. – Brod na Savi, 16. IV. 1910.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


35

KAUFMANN, Milan (? - ?), utemeljitelj Hrvatskoj pjevaĉkog društva Davor. LIT.: S.U.Schwendemann: 

Dogodilo se jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

KAUFMANN, Zlata (Brod na Savi, 27. I. 1914. - ?) Roditelji Emil Kaufmann i Berta roĊ. Jellinek IZV.: 


KLEIN, Adolf (Straţeman, 1867. – Brod na Savi, 15. III. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KLEIN, Aleksandar (Gebling, 1857. – Brod na Savi, 6. I. 1878.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KLEIN, Estera (Brod na Savi, 1910. – logor Đakovo, 1942.). Zadnja adresa Stadlerova 29 LIT.: Zoran 


KLEIN, Geza (Subotica, 19. I. 1896. – logor Jasenovac, 1942.), privatni namještenik u tvrtki Nerosin. Otac 

Julio, majka Jozefina Hermann, supruga Marija Ţivković. Predsjednik odbora ŠK Marsonie nakon Prvog 

svjetskog rata, kasnije i kapetan momĉadi ŠK Balkan. Adresa stanovanja Zrinska 3. IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB, Popis ţrtava faţizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383, Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, 


KLEIN, Hermina (Našice, 1852. – Brod na Savi, 4. V. 1926.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KLEIN, Johana (Ĉonopla, 18. VIII. 1866. – logor Jasenovac, 1942.). Zadnja adresa Zrinska 8, IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. , LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT str.383, Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


KLEIN, Josefina (Katymár, 1863. – Brod na Savi, 16. I. 1904.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KLEIN, Jozef (Gunjavci, 1892. – Brod na Savi, 4. V. 1925.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KLEIN, Julio (Subotica, 30. XII. 1859. – Brod na Savi, 23. II. 1929.), trgovac. Otac Leopold, majka Marija 

Singer, prva supruga Josefine Hermann, kći Neszi, druga Ivana Politzer (r. Suhopolje, 18. VIII. 1866.), sin 

Leon (r. Brod, 1. V. 1905.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


KLEIN, Laura (Brod na Savi, 1913. – strijeljana u Vinkovcima, 1942.), ĉinovnica. Otac Matija. IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KLEIN, Leon (Brod na Savi, 1901. – logor Jasenovac, 1941.), otac Mozes IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

KLEIN, Moritz (Iszak, MaĊarska, V. 1858. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac. Otac Jakob, majka Lina, 

supruga Hermina Braun (r. Našice, 1852.). Ĉlan je odbora Hrvatske stranke prava u Slavonskom Brodu 1910. 

godine. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383, 

Posavska Hrvatska, 1910. godine. 

KLEIN, Moritz (Subotica, 1892. – Brod na Savi, 15. VII. 1912.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KLEIN-GORSKI, Vilko (Brod na Savi, 1912. – logor Stara Gradiška, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

KNÖPING, Levi (? - ?), trgovac, trgovina mještovite robe (1932. g.) Starĉevićeva 47 IZV.: Popis zanatskih 

radnji u Brodu na Savi 1932. godine 

KOEN, Mošo (Brod na Savi,12. II. 1919. - ?). Roditelji Oskar Koen i Jeanine Benvenisti IZV.: Parice 


KOHN, Adam (Đakovo, 1846. – Brod na Savi, 10. III. 1912.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


36

KOHN, Adam, (?, 1877. - Brod na Savi, 6. VIII. 1935.), limar. Zadnja adresa Široka ulica 22. IZV.: Parice 


KOHN, Alec (Budrovci, 1844. – Brod na Savi, 24. IX. 1918.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Egon (Brod na Savi, 1934. – logor Jasenovac, 1943.), otac Vilko IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 


KOHN, Ervin (Osijek, 1906. – logor Jasenovac, 1942.), drţao je francusku parfimeriju Sanitarija na glavnom 

gradskom trgu 4. Otac Ljudevit, supruga Terezija roĊ. Jagodić, kći Erika (r. 1927.) IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KOHN, Fani (Feriĉanci, 26. XI. 1875. - ?), adresa stanovanja Zrinska 53a. IZV.: Fond PONOVA DA, 

KOHN, Helena (?, 1890. – logor Đakovo, 1942.), frizerka. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

KOHN, Henriette (Brod na Savi, 20. XI. 1910. - ?). Roditelji Karl Kohn i Jolanka Friedmann IZV.: Parice 


KOHN, Herman (Kruševica, 1898. – logor Jasenovac, 1942.), otac Jakob IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

KOHN, Hermina (Kruševica, 1884. – logor Jasenovac, 1942.), otac Adolf. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g 

KOHN, Hermina (Osijek, 1872. – Brod na Savi, 23. VIII. 1928.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Jakob (?, 1841. – Brod na Savi, 13. travnja 1919.), trgovac, poduzetnik, ţidovski aktivist. U Brodu 

na Savi imao je Parnu velepecaru rakije i šljivovice i Tvornicu metalnog pokućstva. Kasnije zajedno s 

Steinom i Ellom Prvu brodsku tvornicu kovinskih predmeta utemeljenu 9. oţujka 1921., na poĉetku 

Trenkove ulice (izgorila 1925.), mlin u Podvinju, trgovinu ţeljezarije i poljoprivredih potrepština, nekoliko 

rakijašnica i veleprodaju duhana. Bio je posjednik nekoliko kuća, a u jednoj od njih vršeni su vjerski obredi 

prije izgradnje sinagoge. Drugi je predsjednik Izraelitiĉke bogoštovne općine u Brodu na Savi 1896. Glavni 

je inicijator izgradnje ţidovskog hrama (1895.) i predsjednik Odbora za izgradnju. Utemeljitelj je Hevra 

Kadiša (1912.). Ĉlan je Trgovaĉkog doma. Kao agilni ĉlan Odbora stranke prava biran je u gradsko 

zastupstvo 1895., a 1909. je dogradonaĉelnik Broda. Nakon umirovljenja imenovan je gradskim savjetnikom 

(Staadtrat). On i njegova supruga Wilhelmina (1848.-18. XI 1923.) utemeljitelji su i Hrvatskog dobrotvornog 

gospojinskog društva u Brodu na Savi (8. prosinca 1892.) LIT:. Z. Toldi, Brod na Savi, str. 115-116, 

Slavonski Brod 1991., S.U. Schwendemann, Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, str. 64-66, Slavonski 

Brod, 2005. S.U. Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 9, 132, 154, 182, 492, 525, Slavonski 


KOHN, Jakob (Brod na Savi, 1875. – Brod na Savi, 6. VI. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Jakob (Brod na Savi, 27. IX. 1872. - Brod na Savi, 15. VIII. 1911.), trgovac IZV.: Knjiga umrlih 


KOHN, Jakob (Zdenci, 16. XII. 1886. – Brod na Savi, 5. V. 1912.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Jakov (Poţega, 1852. – Brod na Savi, 28. I. 1930.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Josef (Brod na Savi, 4. IV. 1912. - ?) Roditelji Karl Kohn i Jolanka Friedmann IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

KOHN, Katinka (Brod na Savi, 1896. – Brod na Savi, 17. II. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Lea (?, 1932. – logor Đakovo, 1942.), otac Vilko IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


37

KOHN, Leopold, (Motiĉina, 1854. – Brod na Savi, 11. XI. 1923.), trgovac, ĉlan odbora za izgradnju 

sinagoge u Brodu na Savi IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Ljiljana 

Dobrovšak: Prva konferencija zemaljskog udruţenja cionista... Scrinia Slavonica, 2006. 

KOHN, Ludvig (Vranovci, 1840. – Brod na Savi, 12. II. 1883.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Maks (? – ?), poduzetnik. Supruga Rifka roĊ. Merkadić, kći Roza Margeta udana za Rudolfa Kohn. 

Bio je blagajnik odbora za izgradnju sinagoge. LIT.: S.U.Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom 

Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

KOHN, Marko (Brod na Savi, 16. V. 1875. – Brod na Savi, 29. I. 1903.), supruga Frana Grün, sin Rudolf 


KOHN, Mavro (Zdenci, 27. X. 1883. – Brod na Savi, 1. IX. 1920.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Minka (Velika, 1871. – Brod na Savi, 17. VII. 1933.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Nada (Kruševica, 1889. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

KOHN, Natan (Brod na Savi, 1886. – Brod na Savi, 7. V. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Nelly (? - ?), predsjednica Omladinskog udruţenja Max Nordau i istaknuta ţidovska aktivistica. 

IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, 

Jevrejski istorijski muzej Beograd LIT.: Melita Švob: Ţidovi u Hrvatskoj, Zagreb, 2004., str. 503. 

KOHN, Otilija (Pivnica kod Virovitice, 1858. – Brod na Savi, 25. I. 1916.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


KOHN, Rosalija (Daruvar, 1830. – Brod na Savi, 2. VIII. 1920.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB 

KOHN, Roza (Šikloš, 1855. – Brod na Savi, 28. I. 1917.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Roza Margeta (Brod na Savi, 31. X. 1894. - ?). roĊena Kohn. Otac Max, majka Rifka roĊ. Merkadić, 

suprug Rudolf. Adresa stanovanja Mesićeva 24. IZV.: Fond PONOVA DA 

KOHN, Rudolf (Brod na Savi, 31. VIII. 1884. - ?). Otac Marko, majka Frana Grün, supruga Roza Margeta. 

IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

KOHN, Ruţica (?, 1906. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Weiss IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


KOHN, Sali (Cernik, 1853. - Brod na Savi, 8. III. 1932.), zadnja adresa Trubmićeva 22. IZV.: Parice knjiga 

umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

KOHN, Sami (Köröstarcsza, 1856. – Brod na Savi, 22. XI. 1921.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KOHN, Salomon (Brod na Savi, 1877. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac, otac Herman IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

KOHN, Šandor (? – ?), trgovac. Imao trgovinu posuĊa, prodaja karabita, karabitnih svjetiljki, plinskih 

mreţica i cilindara, namještaj za klozete i kupaone u Mesićevoj ulici. IZV.: Popis zanatskih radnji u Brodu 

na Savi 1932. godine DASB 

KOHN, Tilda (Kruševica, 1922. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

KOHN, Vili (Brod na Savi, 26. IV. 1902. – logor Jasenovac, 1942.), mesar. Otac Jakob majka Hermina 

Hanik, supruga Ruţica Weiss, (r. Nevesinje, 23. II. 1898., otac Martin, majka Paulina Košut), djeca Marija i 

Robert, rkt. Adresa stanovanja Strossmayerova 2a. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 

2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA (←kći 

Lea roĊ. 10.V.1930. i sin Egon 13.V.1932.) 

KOHN, Wilhelmina (Orahovici, 1848. – Brod na Savi, 18. XI. 1923.), supruga Jakoba. Utemeljiteljica 

Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva u Brodu na Savi 8. 12. 1892. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


38

KOHN KOLAR, Ella (Beĉ, 1886. – logor Đakovo, 20. VI. 1942.), roĊena Schindler. Zadnja adresa 

Jelaĉićev trg 17 IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


KOHN KOLAR, Makso (Orahovica, 7. sijeĉnja 1886. – logor Jasenovac, 1942.), poduzetnik. Oţenjen je 

Ellom, roĊenom Schindler. Imali su djecu Margu, Viktora, Fritza i Rudolfa. Bio je suvlasnik, s Rafaelom 

Merkadićem, Tvornice parnih kotlova i parnih cijevi Tubus d.d., osnovane 9. veljaĉe 1921.. Prezime je 1921. 

primijenio u Kolar. Bio je vlasnik kuća kbr. 15 i 17 na glavnom gradskom trgu i katnice u Masarykovoj 5. 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

LIT.: S.U.Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, str. 43-44 i 44-46, Slavonski Brod, 2005. 

KOHN KOLAR dr. Rudolf (Brod na Savi, ? – logor Jasenovac, 1942.). Otac Maks, majka Ella roĊ. 

Schindler, Bio je poznati odvjetnik i predsjednik brodskog tenis kluba (1932.). IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: S.U.Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, 

Slavonski Brod, 2005. ←(Opaska: u raspoloţivim dokumentima postoje brojne nedoumice vezane uz 

Rudolfa Kohn Kolara i Rudolfa Kohna) 

KOHN KOLAR, Marga (? - ?). Otac Maks Kohn Kolar, majka Ella roĊ. Schindler. Stan u Krešimirovoj 5. 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA 

KOHN KOLAR, Vlado (Brod na Savi, 1904. – Brod na Savi, 13. VIII. 1931.) IZV.: Knjiga umrlih 


KOHN KOVAČIĆ, dr. Emanuel (Ĉervene Poriĉi, okolica Plzena, Ĉeška, 18. II. 1870. – Brod na Savi, 23. 

XI. 1944.), lijeĉnik. Otac Lazar mu je bio mesar iz velike ţidovske obitelji Kohn, a majka mu je Ana roĊ. 

Sabat. Supruga Helena Makovica (r. Brod na Savi, 16. VIII. 1876.) Gimnaziju i medicinski fakultet završio je 

u Pragu 1894. godine. Nakon završetka studija radio je jedno vrijeme kao vojni lijeĉnik u Sarajevu, a 1. 

veljaĉe 1901. godine poĉeo je raditi kao lijeĉnik u brodskoj bolnici. Jedan je od najznaĉajnijih ljudi u 

povijesti brodske medicine. U Brodu je radio od 1901. do 1944. godine. Bio je primarni lijeĉnik, ravnatelj 

bolnice, privatni lijeĉnik, gradski fizik i gradonaĉelnik od 1935.-1939. Uz lijeĉniĉki posao dr. Emanuel 

Kovaĉić imao je vrlo sadrţajan i kvalitetan društveni ţivot. Bio je prednjak u Sokolani, bio je ĉlan lovaĉkog 

društva i organizator raznoraznih zabavnih društvenih okupljanja. Kao ĉovjek visokih etiĉkih principa, u 

poslu i zvanju, s visoko izraţenom potrebom sluţenja općim društvenim interesima bio je marljivi ĉlan 

«Rotary kluba» Slavonski Brod. Nakon što je 1939. prestao biti gradonaĉelnik, u 69. godini ţivota nastavio je 

raditi privatnu lijeĉniĉku praksu u ordinaciji svoje kuće. Ratne godine provodio je kao nepodoban vlastima. 

Kuća mu je oduzeta, pa je umro u iznajmljenom stanu u tadašnjoj Trenkovoj ulici (danas Cesarĉeva). 

Sahranjen je na katoliĉkom groblju. LIT.: S.U. Schwendemann: Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, 

str. Slavonski Brod, 200 i S.U. Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu, str. 391, 447, 478, 506, 


KOLBACH, Moritz (Eisenstadt, 16. IV. 1858. – Brod na Savi, 11. IX. 1907.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


KONFINO, Ašer (Zajeĉar, 30. V. 1882. - Brod na Savi, 11. V. 1941.), otac Bahor. Imao je u Brodu na Savi, 

izmeĊu dva svjetska rata, tzv. jajĉaru, tj. industrijsko drţanje kokoši i purica kapaciteta šest tisuća komada u 

280 stajaćih kaveza (raniji vlasnik Leon Berger.) u Fijanovoj 6. Meso i jaja proizvodio je za izvoz u Austriju 

i Englesku. Supruga mu je bila Marijana Sabljak (r. 28. I. 1901., otac Đuro, majka Marija Skukan), sin Izrael, 

iz prvog braka s Anom Benzion (r. Skopje, 23. IV. 1916.). Ubijen je u policijskom zatvoru u Brodu na Savi. 

IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KONFINO, Benzion (? - ?), trgovac. Supruga Olga Hendel, sin Leo IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, 

Popis Ţidova koji su apstinirali izbore dr. Filipa Markotića DASB 

KONFINO, Ida (?, 1937. – logor Sajmište, Beograd, 1941.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


KONFINO, Leo (Brod na Savi, 14. III. 1936. - ?). Roditelji Benzion Konfino i Olga Handel IZV.: Parice 


39

KONFINO, Marko (? - ?), trgovac, IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

KONFINO, Matilda (?, 1911. – logor Sajmište, Beograd, 1941.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


KONFINO, Nina (?, 1937. – logor Sajmište, Beograd, 1941.), otac Jakob IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 


KÖNIG, Matilda (Gaj, 4. VII. 1894. – logor Đakovo, 17. VI. 1942.). Imala trgovinu mješovitom robom u 

Trumbićevoj 17 (skladište Radićeva obala 3). Otac Jozef Gross, suprug Vilko König. Zadnja adresa Brlićev 

trg 6. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.382, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


KÖNIG, Nada (Brod na Savi, 16. IV. 1930. – logor Đakovo, 1942.), otac Vilko, majka Matilda Gross. 

Zadnja adresa Brlićev trg 2. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd, Fond PONOVA DA,LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, 

str.383 

KÖNIG, Verica (Brod na Savi, 7. VIII. 1920. - ?). Roditelji Vilko König i Matilda Gross, suprug Emanuel 

Dorner, kći Tamara (r. 20. VIII. 1938.) IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PONOVA HDA 

KÖNIG, Vilim, Vilko (Subotica, 5. IV. 1887. – logor Jasenovac 1942.), trgovac, Aleksandrova 15. Otac 

Samuel, majka Terezija Böhm, supruga Matilda Gross, (otac Jakob, majka Marija Sessler), djeca Verica 

(Brod, 7. VII. 1920.) i Nada (Brod, 16. IV. 1930.). Adrese kuća Gajeva 11 i Brlićev trg 6. IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond 

PONOVA DA, 

KOPP, Berta (?, 1901. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

KOPP, Eduard (? - ?), kazandţija. Supruga Ester roĊ. Kohn, sinovi Leopold i Samuel. IZV.: Knjiga 


KOPP, Elvira (Prešovo, Slovaĉka, 6. IX. 1920. – logor Đakovo, 1942.), otac Josip. Zadnja adresa 

Zvonimirova 21 a IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: 


KOPP, Emil (Brod na Savi, 1896. – Brod na Savi, 1924.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB 

KOPP, Emilie (Brod na Savi, 16. VI. 1908. - ?). Roditelji Leopold Kopp i Theresa Bernfest. Godine 1934. se 

udala za Laszlo Sekelya IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

KOPP, Fani (?, 1863. – Brod na Savi, 16. I. 1914.) roĊena Eichorn, supruga Samuela, sin Marcel IZV.: 


KOPP, Henrieta (?, 1902. – Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


KOPP, Josef (Lidiny, Slovaĉka, 3. VIII. 1890. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac graĊe. Otac Herman, 

majka Beti roĊena Langer, supruga Katarina Eisinger, kći Elvira i sin Oto. Zadnja adresa kuća 

Strossmayerova 21 a. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog 


KOPP, Katarina (Maglaj, 13. VII. 1885. – logor Đakovo, 1942.). Otac Josip i majka Antonije Herhinger. 

Zadnja adresa Zvonimirova 21a IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: 


KOPP, Leopold (Kubin, Ĉehoslovaĉka, 18. IV. 1864. – Brod na Savi, 5. VIII. 1933.), otac Eduard Kopp, 

kazandţija, majka Ester Kohn, supruga Terezija Bernfest (Levanjska Varoš, 3. XI. 1870.-1934.), kći Emica 

(r. 16. VI. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Brodu na Savi MBP, Knjiga zaviĉajnika DASB 

(Opaska: u Knjizi umrlih umro je 1937., a u Paricama knjiga umrlih 1935.) 

KOPP, Marcel (?, 30. rujna 1888.- ?), industrijalac. Otac Samuel, majka Fani Eichorn, supruga Lenka 

Hajduško (r. 1894.).Adresa stanovanja kuća u Starĉevićevoj 13. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond 

PONOVA DA 

40

KOPP, Mavro (Dubnic, Ĉehoslovaĉka, 26. VI 1880. - ?), trgovaĉki putnik. Otac Eduard, majka Katarina roĊ. 

Kohn, supruga Ida Weisz (r. Velika Kopanica, 26. I. 1889.), djeca Edmund r. (Grac, 28. V. 1912.), Hilda (r. 

Vinkovci, 27. X. 1913.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

KOPP, Mirna (? - ?) adresa stanovanja kuća u Trenkovoj 19. IZV.: Fond PONOVA DA 

KOPP, Oto (Prešovo, 27. I. 1919. – logor Stara Gradiška, 1942.), trgovaĉki pomoćnik. Otac Josip, majka 

Katarina roĊ. Eisinger. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond 

PONOVA DA 

KOPP, Pajo (? - ?), adresa stanovanja kuća u Trenkovoj 19. IZV.: Fond PONOVA DA 

KOPP, Rikard (Brod na Savi, 1895. – Zagreb, 1922.). Godine 1909. igrao nogomet za ŠK Marsoniu. Zvali ga 

Riša i bio je najbolji golgater tima. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode 

stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

KOPP, Samuel (Bistrica Povagska, 2. VI. 1858. - ?), trgovac, vlasnik Brautwein, Gassbreunneri & 

Landesproducte (1912.). Otac Eduard Kopp, a majka Ester Kohn. Supruga mu je bila Fanika roĊ. Eichorn, 

djeca: Marcel i Sigmund. Ĉlan je odbora za izgradnju sinagoge u Brodu na Savi. Zadnja adresa Kralja Petra 

1. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

KOPP, Sigmund (?, 21. IX. 1895. – Subotica, 1944.). Otac Samuel, majka Fani roĊ. Eichorn, supruga 

Klarika Vilheim (r. Subotica, 28. VII. 1899.), djeca: Miroslava (r. Subotica, 12. III. 1924.) i Paula (r. 

Subotica 25. XI.1929.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


KOPP, Terezija (Levanjska Varoš, 3. XI. 1870. – Brod na Savi, 21. XII. 1934.), roĊena Bernfest, suprug 

Leopold. Zadnja adresa Gajeva ulica. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

KOPP, Viktor (Brod na Savi, 1891. – Brod na Savi, 20. XII. 1894.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KORMOS, Lea Ilonka (Brod na Savi, X. 1919. - ?). Roditelji Jakob Kormos i Loti Berger IZV.: Parice 


KORNHAUSER, Katica (Ĉeška, 1922. – logor Jasenovac, 1942.), uĉenica iz Slavonskog Broda. Otac Vilim, 

majka Paula. Zadnja adresa Vinogradska 2. Na samom poĉetku rata pristupila je Narodnooslobodilaĉkom 

pokretu u sastavu udarne grupe. Otkrivena je, uhićena i ubijena u logoru Jasenovac IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 383 i 

Dr. Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., ţrtve genocida i uĉesnici narodnooslobodilaĉkog rata, 

Beograd, 1980., Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. godine 

KORNHAUSER, Paula (Ĉeška, 1896. – logor Đakovo, 12. IV. 1942.), otac Vilim IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u 

NOB, SŢFT, str. 383, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

KORNHAUSER, Vera (Cernik, 1923. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Vilim, majka Paula. Zadnja adresa 

Vinogradska 2. Na samom poĉetku rata pristupila je Narodnooslobodilaĉkom pokretu u sastavu udarne 

grupe. Otkrivena je, uhićena i ubijena, zajedno sa sestrom Katicom, u logoru Jasenovac IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 i 


Beograd, 1980., Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

KORNHAUSER, Vilim (?, 1891. - Izrael, ?), tehniĉki upravitelj Fabrike špiritusa u Slavonskom Brodu 

(Vinogradska 2), a od uspostave NDH poslovoĊa pogona za proizvodnju kerozina u Rafineriji nafte u 

Bosanskom Brodu koji su nadzirali Njemci. Budući im je trebao nisu ga internirali, kao ni neke druge, 

viĊenije, bosanskobrodske Ţidove. Nalogom Ministarstva unutrašnjih poslova NDH gradonaĉelniku 

Bosanskog Broda Mato Šakiću, svi preostali Ţidovi Slavonskog i Bosanskog Broda uhićeni su 23. veljaĉe 

1942. i internirani u predstaniĉni hotel Jankomir u Slavonskom Brodu, a potom ţene i djeca deportirani u 

sabirni centar Đakovo, a muškarci u Jasenovac. Kornhauser je pobjegao iz Jasenovca 1943., i ubivši 

prethodno jednog ustaškog straţara pristupio partizanima. Borio se u slavonskim jedinicama. Nakon rata je 

bio referent za poljoprivredu i industriju Oblasnog narodnog odbora Osijek, a kasnije je iselio u Izrael. LIT.: 

41


Beograd, 1980., Melita Švob: Ţidovi u Hrvatskoj, Zagreb, 2004. 

KRASNAY, Josip (Brod na Savi, 1887. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB 

KRASNAY, Ljudevit (?, 1882. – logor Jasenovac, 1942.), privatni ĉinovnik, adresa stanovanja Glavna ulica, 

Bosanski Brod. IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

KRAUS, Adolf (Đakovo,1. VIII. 1869. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac ţitom i gostioniĉar. Otac 

Wilhelm, majka Ema Singer, supruga Gizela Adler (Đakovo, 10. X. 1869., otac Moric, majka Antonija 

Neumann). Drţao gostionicu K lavu u kući Jakoba Kohna na uglu Široke i Berislavićeve ulice (1909.g.). 

Adresa stanovanja Zrinska 4. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, 

SŢFT, str.383 

KRAUSS, Armin (? - ?), inţenjer u Tvornici strojeva, vagona i mostova. IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska 


KRAUSS, Boţo (Slavonski Brod, 1919. – logor Jasenovac, 1945.), otac Jakob IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (1924. – logor Jasenovac, 

1942.) LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KRAUSS, Dragutin (Pacsa, 1839. – Brod na Savi, 10. I. 1916.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KRAUSS, Elvira (?, 1899. – logor Đakovo, 29. III. 1942.), zadnja adresa Stadlerova 47 IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


KRAUSS, Gizela (Brod na Savi, 1870. – logor Đakovo, 29. III. 1942.), otac Mavro. Zadnja adresa Zrinska 4, 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: 

Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

KRAUSS, Gizela (Brod na Savi, 1874. – Brod na Savi, 23. XII. 1891.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


KRAUSS, Hermina (?, 1863. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT,str.383 

KRAUSS, Ig. (?, 1869. – Brod na Savi, 2. VI. 1896.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


KRAUSS, Ig. (Đakovo, 1852. – Brod na Savi, 16. IV. 1926.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KRAUSS, Ivo Ruben (Brod na Savi, 1. V. 1934. – Izrael, 1967.) Roditelji Josip Krauss i Olga Weisz. 

Preţivio je holokaust i nakon Drugog svjetskog rata pohaĊao gimnaziju u Brodu na Savi. Njegov ujak Slavko 

odveo ga je pedesetih godina u Izrael. Poginuo je, kao izraelski vojnik, prvog dana izraelsko-egipatskog rata. 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB LIT.: Mi smo preţivjeli, Beograd, 2001. str. 239 

KRAUSS, Jakob (Podvinje, 1877. – Brod na Savi, 21. X. 1892.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KRAUSS, Jakob, Jašo (Brod na Savi, 1895. – logor Jasenovac, 1942.), gradski namještenik. Ĉlan uprave ŠK 

Marsonie 1929. godine. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu (umro u bolnici, preveţen 

iz logora) MBP, Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne 

bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

KRAUSS, Jakov (Brod na Savi, 6. IV. 1883. - ?), privatni ĉinovnik. Otac Ignjat, majka Julija Šefteles, 

supruga Elvira Švabenic, otac Samuel, majka Klara roĊ. Bader, sin Boţidar (r. Zagreb, 23. III. 1923.). Adresa 

stanovanja Badalićeva 7. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA, 

KRAUSS, Josip (? – streljan, 1942.), supruga Olga roĊ. Weiss, sin Ivo Ruben. IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB 

42

KRAUSS, Josip (Đakovo, 1864. - Brod na Savi, 16. XII. 1910.) trgovac. Imao veletrgovinu boja, Mesićeva 

23, IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

KRAUSS, Jozef (? - ?), supruga Jelena roĊ. Schorsch, kći Elsa. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

KRAUSS, Julija (Brod na Savi, 1875. – Brod na Savi, 13. XII. 1891.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


KRAUSS, Julija (Koritno, 1849. – Brod na Savi, 1932.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


KRAUSS, Julija (Vukovar, 1864. – Brod na Savi, 10. II. 1926.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KRAUSS, Karlo (Gomboš, 1885. – Brod na Savi, 18. I. 1904.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


KRAUSS, Katarina (Nagykapornak, 17. IX. 1860. – Brod na Savi, 1944.), adresa stanovanja Zrinska 25. 

IZV.: Popis ţrtava fašizma, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (r. 1867. – 

logor Đakovo, 1942.) LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KRAUSS, Malvina (?, 1864. – Brod na Savi, 1937.). Zadnja adresa Radićeva 9 IZV.: Parice knjiga umrlih 

DASB 

KRAUSS, Mavro (?, 1864. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, str.383 

KRAUSS, Neti (Osijek, 1843. – Brod na Savi, 1907.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


KRAUSS, Olga (Babina Greda, 1906. – logor Jasenovac, 1944.), trgovkinja u Bosanskom Brodu. Otac Hugo 

Weiss, majka Jozefina roĊ. Mahler, sin Ruben, suprug Josip Krauss. Bila je internirana u logor u Kraljevici i 

nakon kapitulacije Italije preko Bosne se vratila u Brod, gdje je uhićena i odvedena u Vinkovce, a potom u 

Jasenovac. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd LIT.: Zvonimir Toldi: Uspon i tragedija obitelji Weiss, Posavska Hrvatska, listopad 2010. 

KRAUSS, Šandor (Solytär, MaĊarska, 30. IX. 1864. – Brod na Savi, 6. III. 1938.), gostioniĉar. Otac Karlo, 

majka roĊ. Switanic, supruga Katarina Steiner (r. Nagykaparnak, 25. VIII. 1864.). Drţao je u najmu svratište 

Crvenu kuću, a stanovao je u Ulici Franje Josipa 24. Godine 1908. predsjednik Udruţenja gostioniĉara, 

kavanara i svratištara. Predsjednik Hevra Kadiša 1930.g. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Parice knjiga 

umrlih DASB, LIT.: Melita Švob: Ţidovi u Hrvatskoj, Zagreb, 2004. 

KRAUSZ, Irena (Rajić, 16. V. 1877. - ?), udova Josipa trgovca, otac Marko Schasch, majka Johana 

Kerschner. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

KRIESBAHER, Hugo (?, 1872. - ?). Otac David, majka Fani Grünwald, supruga Rebeka Schillinger. IZV.: 


KUHN, Igor (Brod na Savi, 29. IV. 1932. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji dr. Leo Kuhn i Franjka Scheer 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KUHN, Adela (?, 1902. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KUHN, dr. Leo (Brod na Savi, 19. VII. 1900. – logor Stara Gradiška, 1942.), lijeĉnik, Jelaĉićev trg 29. Otac 

dr. Samuel, majka Hermina Bier, supruga Franjka roĊ. Scheer, djeca Ljubo (r. Brod, 19. X. 1926.), Igor (r. 

Brod, 29. IV. 1932.). Studirao je medicinu u Beĉu i kao student bio ĉlan Bar Giore. U Brodu su ga poznavali 

kao velikog humanistu, zaljubljenika u svoju profesiju i sirotinjskog i radniĉkog lijeĉnika. Jedno vrijeme bio 

je zaposlen u Okruţnom uredu za osiguranje radnika. Bio je ĉlan mjesnog esperantskog društva La espero i 

urednik (od 25. IV. 1933.) ĉasopisa La Suda Stelo. Bio je ĉlan Upravnog odbora Jugoslavenskog 

Esperantskog Saveza u Zagrebu. Sudjelovao je na Osmom kongresu jugoslavenskih esperantista u Osijeku 

1935. i Ljubljani 1936. godine. TakoĊer je bio delegat Universala Esperanto – Asocio (Svjetski esperantski 

savez) u Ţenevi. Odveden je 1. studenog 1942. sa suprugom i dvoje djece u Staru Gradišku, a potom u 

Jasenovac(?). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

43

Dokumentacijski Esperantski Centar u ĐurĊevcu. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, 

str.383, Josip Pleadin: Biografia leksikono de kroatiaj esperantistoj, Grafokom, ĐurĊevac, 2002., str. 83, 

Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski 


KUHN, dr. Samuel (Baĉ, 5. VIII. 1865. – Brod na Savi, 23. V. 1932.), zubar, gradski fizik. Otac Samuel, 

majka Fani Fink, supruga Hermina Bier (r. Vukovar, 29. IX. 1878.), djeca Alisa (r. Brod na Savi, 31. V. 

1898.), udana Pollak, Leo (r. Brod na Savi, 19. VII. 1900.) i Ivan (r. Brod, 11. XII. 1902.). Imao je ordinaciju 

u Banskoj 46 u kući Olge Schneider. Bio je tajnik Odbora brodskog Izraelitiĉkog dobrotvornog i 

gospojinskog društva i utemeljitelj je Hrvatskog radiše. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih 


KUHN, Franjka (?, 1904. – logor Jasenovac, 1944.). Otac Jakob Scheer, suprug dr. Leo Kuhn. IZV.: PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (1909. – logor 

Đakovo, 1942.) 

KUHN, Hermina (Vukovar, 29. IX. 1878. – logor Đakovo, 1942.), udovica, imala prodavaonicu vlasulja. 

Bila je vlasnica kuća u Pavelićevoj 34 i 38. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


KUHN, Ivo (Brod na Savi, 1902. - ?, 1941.), advokat. Otac dr. Samuel Kuhn, majka Hermina Bier IZV.: 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KUHN, Ljubo (Brod na Savi, 19. X. 1926. – logor Jasenovac, 1942.) Roditelji dr. Leo Kuhn i Franjka Scheer 

IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.383 

KUHN, Slavko (Brod na Savi, 1897. – Brod na Savi, 1899.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


LANDBERG, Ivan (? - ?), bravar u Tvornici strojava, vagona i mostova. Adresa stanovanja Gundulićeva 6. 

IZV.: Fond PONOVA DA 

LANG, Filip (?, 1873. – Brod na Savi, 21. VI. 1928.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


LANG, Marko (? - ?), ĉlan odbora društva Jehuda Halevi 1909. godine IZV.: Ţidovska smotra 7-8, 1909. 

godine 

LANG, Terezija (Beravci, 1887. – logor Stara Gradiška, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

LÁNYI, Armin (Cinkota, 1852. – Brod na Savi, 12. VIII. 1934.), trgovac, Reljkovićeva 33 IZV.: Knjiga 


LAZAR, Berta (Ĉonopla, 1860. – Brod na Savi, 22. IX. 1923.) roĊ. Politzer IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


LAZAR, Etel (Brod na Savi, 29. IV. 1924. - ?), uĉenica srednje zanatske škole. Roditelji Lazar David i Olga 

roĊ. Deutsch. Godine 1941. pobjegla je u Srbiju i pristupa Prvom šumadijskom odredu kao bolniĉarka. IZV.: 

Parice knjiga roĊenih DASB, LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

LAZAR, Ţeljko (Brod na Savi, 1928. – Prijepolje, 4. XII. 1943.), uĉenik, otac David. Godine 1941. 

pobjegao sa sestrom Etelkom u Srbiju i tamo stupio svibnja 1943. u Prvi šumadijski odred. Promijenio ime u 

Lazarević Mile. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

LEBL, Teresa (Brod na Savi, 23. XI. 1932. - ?) Roditelji David Lebl i Gizela Fleisch IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

LEDERER, Blanka (Brod na Savi, 1892. – logor Stara Gradiška, 1942.), otac Jakob Freund, majka Ester 

Merkadić. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.384 

LEDERER, Maks (? - ?), direktor u Slavonija DI od 1. veljaĉe 1912., ĉlan odbora Društva Jehuda Halevi 

IZV.: Ţidovska smotra br. 7 i 8, 1909. 

LEITNER, Jeanelle (Brod na Savi, 28. VI. 1910. - ?) Roditelji Viktor Leitner i Elza Lövy IZV.: Parice 


44

LEITNER, Zdenko (Brod na Savi, 27. I. 1912. - ?) Roditelji Leitner Viktor i Elsa Lövy IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

LERINC, Ruţa (? – Zajeĉar, 1941.), profesorica. Studirala je u Zagrebu. Još prije Drugog svjetskog rata 

postala je ĉlan Komunistiĉke partije Jugoslavije. Po završetku studija dobila je mjesto profesorice u 

Aleksincu, a od poĉetka rata aktivno se ukljuĉuje u pomoć partizanskom pokretu. Gestapo je otkrio njen rad 

pa je u kolovozu 1941. strijeljana u Zajeĉaru. IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu 


LEVI, Adolf (Brod na Savi, 20. VII. 1882. - ?). Otac Simon, majka Sali Vahtelik, supruga Regina Hercer (r. 

29. X. 1894. otac Isidor, majka Neti Rozenberger.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

LEVI, Rikica (? - ?), beogradska balerina. Tridesetih godina uvjeţbavala je brodsku ţensku ţidovsku mladeţ 

(Pirika Sidon, Šarika i Juliška Zukermandl, Etelka Spitzer, Olga Weiss, Mirta Fuch, Magda Terek, Hilda 

Kopp, Micika Baran, Kamila Gotlieb, Margita Deutsch, Leo Klein) IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica 

u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

LIEBMANN, Ana (Našice, 1895. – Brod na Savi, 17. II. 1925.), roĊ. Weiss IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


LIMANOVSKI, Boris (? - ?), adresa stanovanja Zrinska 53 a. IZV.: Fond PONOVA DA 

LORSCHY, Aleksandar (Brod na Savi, 1864. – Brod na Savi, 12. veljaĉe 1937.), poduzetnik i politiĉki 

aktivist. Nakon smrti oca Josipa naslijedio je Trgovinu koţom u Brodu n/S. Oţenio je 1897. Paulom roĊ. 

May, kćeri veletrgovca iz Panĉeva. Imali su dvanaestero djece, ali je samo petero preţivjelo: Vilma (r. 

1903.), Josip (r. 1905.), Marko (r. 1908.), Ankica (r. 1910.) i Olga (r. 1912.). Upamćen je kao gorljivi 

politiĉki Hrvat, koji je 1894. jedan od pokretaĉa i financijer lokalnog pravaškog tjednika Posavska Hrvatska. 

Od 1909.-1915. je dogradonaĉelnik Broda. Bio je ĉlan odbora Kluba Stranke prava od njegovog utemeljenja 

i kad pravaši 1908. dolaze u Brodu na vlast postaje ĉlan gradskog poglavarstva. Predsjednik je Hrvatskog 

pjevaĉkog društva Davor 1911., tajnik brodskog ogranka Starĉevićanske stranke prava, utemeljitelj Odbora 

trgovaĉkog društva 1908. i utemeljitelj Vatrogasnog društva 1872. Nakon Prvog svjetskog rata poslovi su mu 

propadali zbog bojkota, izgubio je i imetak, a orjunaši su ga sistematski uznemiravali i provocirali. Na 

njegovom velikom sprovodu reĉeno je: «...bio je predstavnik onih izraelaca koji su se smatrali odanim 

sinovima hrvatskog naroda i sredine u kojoj su ţivjeli...». LIT.: Z. Toldi, Brodski trag, 4. prosinca 1998., S.U. 

Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 23,74,88,132,416,475,525, Slavonski Brod, 2008., S.U. 

Schwendemann, Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, str. 43, Slavonski Brod, 2008. 

LORSCHY, Amalija Ljubica (Baja, 1833. – Brod na Savi, 1917.) roĊ. Reich, supruga Josipa IZV.: Knjiga 


LORSCHY, Ana (Brod na Savi, 16. VII. 1910. - ?). Roditelji Šandor Lorschy i Paula May IZV.: Parice 


LORSCHY, Josip (Gyönk, MaĊarska, 1828. – Brod na Savi, 14. XI 1894.), koţar. Bio je vlasnik prve 

brodske koţare s trgovinom utemeljene 1868. Godine 1895. bio je gradski zastupnik. Utemeljitelj je 

Vatrogasnog društva i ĉlan HPD Davora. Bio je oţenjen Amalijom roĊenom Reich (umrla 1917.). Imao je pet 

sinova (Aleksandar, Wilim, Leopold, Bernard, Moritz) i tri kćeri (Jula, Gizela udana Šprung i Rahela udana 

Bril). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

LORSCHY, Marko (Brod na Savi, 8. VII. 1908. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Šandor Lorschy i Paula 

May IZV.: Parice knjiga roĊenih i PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

LORSCHY, Olga (Brod na Savi, 7. VIII. 1912. - ?), dnevniĉar kod Gradskog poglavarstva. Roditelji Šandor 

Lorschy i Paula May. Adresa stanovanja sv. Florijana 3. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Fond PONOVA 

DA, 

LORSCHY, Paula (Panĉevo, ? – Slavonski Brod, 18. XII. 1963.) roĊ. May, supruga Aleksandra djeca Ana 

(r. 1910.), Marko (r. 1908.), Olga (r. 1912.), Josip (r. 1905.) i Vilma (r. 1903.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 

groblja u Slavonskom Brodu MBP LIT.: S.U.Schwendemann: Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, 


45

LORSCHY, Vilma (Brod na Savi, 19. IX. 1903. – Slavonski Brod, 1950.), zaposlenica u gradskoj 

administraciji za vrijeme NDH. Roditelji Šandor Lorschy i Paula May IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB i 

Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u 


LORSCHY, Wilim (Brod na Savi, ? – Brod na Savi, ?), knjiţar. Vlasnik knjiţare utemeljene 1883., 

Starĉevićeva 4. Bio je gorljiv Hrvat i u sijeĉnju 1897. zbog svojih nazora bio uhićen i zajedno s Markom 

Augustinovićem, Jakovom Bobincem, Milošem Krpanom i seljakom Šimom Valićem, vezan odveden u 

Zagreb pred Sudbeni stol. 

LÖBL, Teruš (?, 1933. – Brod na Savi, 1934.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu 

MBP 

LÖBL, Oton (Zavidovići, 29. III. 1903. - ?), trgovac graĊevinskog materijala. Supruga Suzana Schwalb. 

Adresa stanovanja Trumbićeva 39. IZV.: Fond PONOVA DA 

LÖBL, Vilko (Zavidovići, 4. II. 1915. - ?), adresa stanovanja Berislavićeva 4b IZV.: Fond PONOVA DA 

LÖVY, Albert (? – ?), zastupstvo i prodaja mašina Galeb, 1932. Supruga Sofie Ebeles, sin Rudolf IZV.: 


LÖVY, Elvira (Brod na Savi,1. II. 1913. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Rudolf i Sali Schillinger. Zadnja 

adresa Stadlerova 3 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


LÖVY, Branko (Brod na Savi, 15. V. 1911. - ?). Roditelji Moritz Lövy i Gisela Kohn IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

LÖVY, Ernö (Brod na Savi, 13. III. 1910. -?). Roditelji Moritz Lövy i Gissela Kohn IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

LÖVY, Katarina (?, 1847. – Brod na Savi, 1909.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


LÖVY, Marko (Bonyhad, 1821. – Brod na Savi, 7. IX. 1907.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


LÖVY, Moritz (? - ?), supruga Gisela roĊ. Kohn, sin Branko i Ernö IZV.: Ţidovske obitelji 

LÖVY, Sally (? - ?). Otac Heinrich Schillinger, majka Beti roĊ. Stroch, suprug Rudolf, kći Elvira IZV.: 


LÖVY, Sofie (? - ?) roĊ. Ebeles, supruga Alberta, sin Rudolf IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

MAHLER, Dragutin (Babina Greda, 22. VIII. 1899. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac ţiveţnih namirnica 

na Jelaĉićevom trgu 6 i Strossmayerova ulica 22.. Otac Izrael, majka Zidi Vajs iz Babine Grede, supruga 

Ivana Spitzer, sin Marko (r. 21. VII. 1920.). Zajedno s Vatroslavom Fürstom i Fuchom imao trgovaĉko i 

prometno društvo. Bio je odbornik ŠK BSK. Posjedovao je kuće na Trgu Pavla Radića 5, Trenkovoj, 

Pilarevoj 20 i Strossmayerovoj 22. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g. LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

MAHLER, Emil (Babina Greda, 23. I. 1895. – Brod na Savi, 2. II. 1924.), trgovac. Zadnja adresa 

Starĉevićeva 25. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

MAHLER, Ernestina (?, 1898. - ?), roĊ. Fuchs. Roditelji Josip Fuchs i Johanna roĊ. Adler. Imala je trgovinu 

mještovite robe na glavnom gradskom trgu. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

MAHLER, Hugo (Brod na Savi, 1891. – logor Jasenovac, 1941.), trgovac. Otac Jakob, supruga Ernestina 

Fuchs (r. 1898.) Bio je ĉlan ĉelništva cinistiĉkog pokreta i istaknuti ţidovski aktivist. IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s hebrejskog 

Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.384 

MAHLER, Ivana (Brod na Savi, 8. XII. 1900. – Sarajevo, 1942.), roĊ. Spitzer, kći Stela (r. 24. V. 1922.), 

Ruth (r. 26. II. 1929.) i Mirko (r. 21. VII. 1920.). Zadnja adresa Zvonimirova 22, IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, 

str.384, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

46

MAHLER, Johanica (Krndija, 2. X. 1897.– logor Đakovo, 1942.). Otac Mavro, majka Malvina Fein IZV.: 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Knjiga zaviĉajnika DASB, LIT.: 


MAHLER, Mirko (Brod na Savi, 21. VII. 1920. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Dragutin Mahler i 

Johanna Spitzer IZV.: Parice knjiga roĊenih i PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

MAHLER, Rutha (Zagreb, 26. II. 1929. – logor Đakovo, 1942.), otac Dragutin, majka Ivana Spitzer. Zadnja 

adresa Stadlerova 31 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: 

Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.384, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


MAHLER, Stella (Brod na Savi, 24. V, 1922. – logor Đakovo,1942.), ĉinovnica. Otac Hugo. Zadnja adresa 

Stadlerova 31 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.384, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 

1988. 

MAHLER, Vilma (Babina Greda, 1893. – logor Jasenovac, 1942.), otac Izrael IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

MAKAI, Pál (Brod na Savi, ? - ?). Roditelji Ignac Makai i Regina Joszipovitz IZV.: Parice knjiga roĊenih 

DASB 

MARIĆ, dr. Albert (Gornja Rijeka, 1877. – Petrinja, 1941.), direktor rafinerije nafte Danica u Bosanskom 

Brodu i albanski konzul u Zagrebu. Otac David Moses, majka Marija roĊ. Brejer, druga supruga udova Elza 

Satler roĊ. Deutsch (r. 1888., roditelji David Deutsch i Neti Strassberger iz Sarajeva). Treća supruga Zora 

Aleksander (1895.-1944.), kojoj je on drugi muţ, (prvi muţ Bogdan Ausch) internirana je u logor Kraljevica, 

no nakon pada Musollinija Njemci su je likvidirali. Artur je ubijen u Petrinji, ubio ga je i orobio njegov šofer 

koji ga je automobilom trebao izbaviti iz NDH. Imali su kći Miru koja je umrla devedesetih godina u Kanadi. 

IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Izvod iz matiĉne knjige vjenĉanih 1924., Kotarski rabinat izraelske 

bogoštovne općine Brod na Savi, broj 20,1925. LIT.: Ivan Mirnik: Obitelj Aleksander, Obitelj, Zagreb, 1996. 

MARIĆ, Mici (Krasna Moravska, 29. VIII. 1882. – Bosanski Brod, 28. X. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih 


MATHÉ, dr. Andor (Brod na Savi, 1896. - ?), mašinski inţenjer. Godine 1919. sudjelovao u maĊarskoj 

revoluciji. Godine 1941. pobjegao u Dalmaciju, a 1943. interniran u logor Rab. Po osloboĊenju iz logora u 

rujnu 1943. pristupio Narodnooslobodilaĉkom pokretu. Bio je ĉlan komisije za evakuaciju bivših ţidovskih 

logoraša iz logora na Rabu na osloboĊeni teritorij Like i Korduna. Radio je na izradi sanitetskih instalacija u 

bolnicama, a potom u tehniĉkom odsjeku Glavnog štaba Hrvatske. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 

1941.-1945., Beograd, 1980. 

MATHÉ, Ladislav Laci (Bosanski Brod, 14. V. 1914. - ?), veterinar. Supruga Roza roĊ. Reichman. Istaknuti 

aktivist u Hašomer Hacairu. Adresa stanovanja Reljkovićeva 33. IZV.: Fond PONOVA DA, Etelka Najfeld: 


Beograd 

MATHÉ, Rafael (Oroszlo, Pećuh, MaĊarska, 29. I. 1869. – logor Jasenovac, 1942.), strojovoĊa. Otac 

Andrija, majka Katica Kohn, supruga Terzija Engel (r. Ipešt, 18. IV. 1870., otac Mihael, majka Franka roĊ. 

Stern.). Adresa stanovanja kuća u Reljkovićevoj 33. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB, 


MATHÉ, Tereza (?, 1872. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


MAUTNER, Adolf (Vilić Selo, 1852. – Brod na Savi, 3. I. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MAUTNER, Eduard (Gromaĉnik, 1894. – Brod na Savi, 24. V. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


MAUTNER, Elza (Brod na Savi, 1892. – logor Đakovo, 6. V. 1942.). IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog 


47

MAUTNER, Fani (?, 1842. – Brod na Savi, 6. III. 1929.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MAUTNER, Johana (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

MAUTNER, Josip Joki (Brod na Savi, 14. X. 1902. – logor Jasenovac, 1942.), privatni ĉinovnik u Širokoj 

ulici 4. Otac Salamon, majka Ruţica roĊ. Baran, supruga Vera Heister (rkt). Igrao nogomet za ŠK GraĊanski. 

IZV.: Fond PONOVA DA, Parice knjiga roĊenih DASB,Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva 

svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode 


MAUTNER, Josip (Badljevina, 4. I. 1881. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac konfekcijom za radnike. Otac 

Aleksandar, majka Paulina Klajn, supruga Elza Frei (Vrbić selo), otac Vilko, majka Amalia Haas. IZV.: 

Knjiga zaviĉajnika DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (r. 1879., otac Salomon), Popis 

Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB, Fond PONOVA DA 

MAUTNER, Pero (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

MAUTNER, Rafaela (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

MAUTNER, Ruţa (Osijek, 9. XII. 1878. – logor Jasenovac, 1942.), roĊena Baran, supruga Salamona. Zadnja 

adresa Kumiĉićeva 58, IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.384, Zoran Vasiljević: Sabirni 


MAUTNER, Salamon (? – ?, 9. II. 1906.), supruga Ruţica roĊ. Baran, sin Josip. IZV.: Fond PONOVA DA 

MAUTNER, Slavko (Brod na Savi, 1901. – Brod na Savi, 31. V. 1905.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


MAUTNER, Tereza (?, 1872. – logor Đakovo, 1942.), zadnja adresa Kumiĉićeva 58 LIT.: Zoran Vasiljević: 


MAUTNER, Vera (?, 20. X. 1905. - ?), brijaĉka obrtnica, supruga Josipa Mautnera. IZV.: Fond PONOVA 

DA 

MAUTNER, Zlata (?, 4. VI. 1912. - ?), adresa stanovanja Radićeva obala 11. Udana za Adolfa Dujmića i 

prešla na katoliĉanstvo. IZV.: PONOVA HDA 

MAYER, Adolf (Brod na Savi, 1820. – Brod na Savi, 20. VIII. 1883.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


MAYER, Adela (? - ?), domaćica, supruga Samuela Mayera. Aktivistica sindikalnog pokreta u 

Narodnooslobodilaĉkoj vojsci od travnja 1943. Radila je u krojaĉkoj radionici Šestog korpusa na Papuku. 

LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

MAYER, Ema (Brod na Savi, ? - ?, 1944.), uĉenica, otac Samuel. U Narodnooslobodilaĉkoj vojsci je od 

travnja 1943. kao borac u Moslavini. Mjesto pogibije je nepoznato. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 

1941.-1945., Beograd, 1980. 

MAYER, Hilda (Sijekovac, 1924. - ?, 17. VII. 1944.), uĉenica, otac Samuel. U Narodnooslobodilaĉkoj vojsci 

je od 1942. Bila je borac Prvog bataljuna Osjeĉke brigade. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.- 

1945., Beograd, 1980. 

MAYER, Lavoslav (Brod na Savi, 1892. - ?), trgovac. Roditelji David Mayer i Mimi Deutsch, supruga 

Kamila Glücks. Imao je trgovinu uĉinjenom koţom, trgovina cipela, Jelaĉićev trg 13 IZV.: Parice knjiga 

vjenĉanih DASB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, 


MAYER, Mimi (? - ?), roĊ. Deutsch, supruga Davida i majka Lavoslava IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

MAYER, Samuel (Ilijaš, 1901. – Jasenovac, 5. II. 1942.), bravar u loţionici. Supruga Adela i kćeri Hilda i 

Ema. U Brod je došao 1920. godine. Poĉeo je raditi u Tvornici vagona i odmah se isticao kao sindikalni 

aktivist. U KPJ vrbovali su ga 1924. godine. Zbog prisutnosti, u svojstvu delegata, na Ĉetvrtom kongresu 

komunistiĉke partije Jugoslavije u Dresdenu 3. studenoga 1928., osuĊen je na 10 godina zatvora (Lepoglava i 

Srijemska Mitrovica). Nakon izlaska iz zatvora šikaniran je, pa se sklonio u Sijekovac. Uoĉi rata ponovo se 

48

zapošljava u Tvornici vagona u Brodu. Po ulasku okupatora u zemlju zapalio je 1941. magazin i uspio 

pobjeći. Uhvaćen je u rujnu 1941. u Slavonskom Brodu i odveden u Jasenovac. Bio je vrlo obrazovani 

samouk. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

MAYER, Schleien (Ulanov, Galicija, 1824. – Brod na Savi, 15. I. 1900.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


MAYER, Spiler (Kobaš, 1849. – Brod na Savi, 6. X. 1885.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MAYER, Zdenka (Brod na Savi, 4. III. 1920. - ?). Roditelji Lavoslav Mayer i Kamila Glücks IZV.: Parice 


MERKADIĆ, Adela (Zemun, 19. II. 1877. – Zagreb, 1949.), roĊena Halfon. Suprug Rafaela, sin Zdenko. 

Zadnja adresa Pavelićeva 9. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 

Brodu MBP LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

MERKADIĆ, Askija (Bosanski Brod, 18. X. 1858. – Beĉ, 17. X. 1927.). Otac Rafael, majka Flora roĊ. Papo. 

Tajnik brodske organizacije starĉevićanskih pravaša i jedan od utemeljitelja Hrvatskog dobrotvornog 

gospojinskog društva. IZV.: Posavska Hrvatska, 1910. godine 

MERKADIĆ, Buena (Sarajevo, 1847. – Brod na Savi, 4. VI. 1928.), roĊ. Hajon, supruga Salamona. IZV.: 


MERKADIĆ, Estera (?, 1877. – logor Đakovo, 12. IV. 1942.) LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


MERKADIĆ, Flora (? – Bosanski Brod, 16. V. 1894.) roĊ. Pappo, udovica Rafaela Merkadića. Sahranjena u 

Bosanskom Brodu. Po njenoj volji i ţelji rabin Saul Stern vodio pogrebni ritual na hrvatskom. LIT.: 

S.U.Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008., str. 205. 

MERKADIĆ, Gregor (Bosanski Brod, 15. VII. 1879. - ?), trgovac. Otac Jakob, majka Ernestina, trgovac, 

supruga Marija roĊ. Ĉavĉić. Zadnja adresa Pavelićeva 55.IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

MERKADIĆ, Jakob (? - ?). Otac Rafael, majka Flora roĊ. Pappo, supruga Ernestina, sinovi Gregor i Alfred. 


MERKADIĆ, Mavro Gregor (? - ?). Otac Salamon, majka Buena Hajon. Oţenio Mandicu Ĉavĉić. PoslovoĊa 

Prve hrvatske štedionice u Bosanskom Brodu i vlasnik ciglane. Zastupnik osiguravajućeg društva Sava 

1928.-1946., Starĉevićeva 4. LIT.: S. U. Schwendemann: Dogodilo je jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

MERKADIĆ, Rafael (? – Brod na Savi, 19. X. 1907.), poduzetnik. Supruga Flora roĊ. Pappo. Utemeljitelj je 

Kasine, blagajnik Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva, ĉlan ravnateljstva Brodske štedionice. IZV.: 

Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Ljiljana Dobrovšak: Prva konferencija 

zemaljskog udruţenja cionista... Scrinia Slavonica, 2006. LIT.: S.U. Schwendemann: Dogodilo se jednom u 

Brodu, Slavonski Brod, 2008., str. 205,256 

MERKADIĆ, Rafael (Bosanski Brod, 24. VIII. 1868. – Brod na Savi, 4. VII. 1934.). Otac Salamon, mati 

Buena roĊ. Hajon, supruga Adela roĊ. Halfon, sin Zdenko (Brod na Savi, 29. I. 1900.). IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB, 

MERKADIĆ, Rifka (Bosanski Brod, 1874. – Brod na Savi, 19. IX. 1906.), kći Salamona. Udana za Maxa 

Kohna, kći Roza Margareta. Godine 1887. nastupa za Narodno dobrovoljaĉko kazalište. IZV.: Knjiga umrlih 

ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu, Knjiga zaviĉajnika 

MERKADIĆ, Salamon (Sarajevo, 1845. – Brod na Savi, 15. I. 1915.), poduzetnik i posjednik, suvlasnik 

Tvornice TUBUS sa zetom Maxom Kohnom. Sin je Flore roĊene Papo i Rafaela Merkadića iz Bosanskog 

Broda, supruga Buena Hajon. U Brodu n/S graditelj je i suvlasnik Prvog brodskog paromlina kapaciteta 50 

tisuća metriĉkih centi, sagraĊenog 1880., ĉlan ravnateljstva Brodske štedione. Bio je ĉlan Odbora za 

izgradnju sinagoge i utemeljitelj Hevra Kadiša. S bratom Askijom, koji je bio tajnik Odbora stranke prava, 

inicijator je utemeljenja Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva u Brodu n/S. Imao je dva sina: 

Rafaela oţenjenog Adelom Halfon, kćeri grofice Khuen Balassy i Mavru Gregora, poslovoĊu Prve hrvatske 

štedionice u Bosanskom Brodu, oţenjenog Mandicom Ĉavĉić, i kći Rifku udan za Maksa Kohna (umrla u 32. 

49

godini ţivota). Salamon je bio ĉlan Stranke prava i gradski zastupnik 1894. LIT.: S.U. Schwendemann, 

Dogodilo se jednom u Brodu, str. 28, 82, 182, 205, 256, 493 ,525, Slavonski Brod, 2008. 

MERKADIĆ, Zdenko (Brod na Savi, 29. I. 1900. - ?), trgovac, vlasnik je tvrtke Fulman. Otac Rafael, majka 

Adela roĊ. Halfon. Imao kuću u Poglavnikovoj 9. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis Ţidova koji su 

glasali za dr. Markotića DASB, Fond PONOVA DA 

MILGRAM, Abraham (Glovno, Poljska, 1852. – Brod na Savi, 18. III. 1917.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


MILGRAM, Ruhla (Slavno, 1. VII. 1884. - ?), udana za Iszaka Hendela. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

MILHOFER, Samuel (Kerna, 1857. – Brod na Savi, 1925.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MINC, Vilim (Slavonski Šamac, 1857. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

MOGAN, ? (? - ?), rabin. 1888. godine otvara u Brodu privatnu trgovaĉku školu na njemaĉkom jeziku u koju 

su išli Ċaci koji su završili osam razreda graĊanske škole. U Moganovoj školi obrazovanje su dobili mnogi 

brodski trgovci. Radila je ĉetiri godine. IZV.: Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu 


MONTAG, Szeren (Brod na Savi, 11. VII. 1903. - ?). Roditelji Leopold Montag i Eugenie roĊ. Feldbauer 


MORVAY, Elza (Brod na Savi, 1885. – Brod na Savi, 1890.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MORVAY, Ignac (Erdötelek, Hevés, MaĊarska, 20. XI. 1852. – Brod na Savi, 12. VI. 1938.), trgovac 

djeĉjim igraĉkama. Otac Vilhelm, majka Johana Strassmann, supruga Tereza roĊ. Frank (1858.) Bazar u 

Starĉevićevoj 1. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

MOSNER, Eleonora (Zenica, 18. IX. 1888. - ?), udova Edmunda, otac Osijas Harpel, majka Emilija Sprung, 

djeca Oton (Bihać, 30. X. 1917.), Ana (Brod, 13. X. 1926.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

MOSNER, Leo (? - ?) IZV.: S.U.S. 

MOSNER, Otto (? - ?) IZV.: S.U.S. 

MOSNER, Slavica (? – ?) IZV.: S.U. S. 

MOSNER, Stjepan (Zvornik, 5. VII. 1912. - ?), student prava. Otac Edmund, majka Eleonora Harpel. IZV.: 

Knjiga zaviĉajnika DASB 

MÜLLER, Aleksandar (? – Brod na Savi, 11. VIII. 1870.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MÜLLER, Andi Alfred (Brod na Savi, 9. IX. 1919. - ?). Roditelji Ervin Müller i Greta Ferić IZV.: Parice 


MÜLLER, Dragutin Ljudevit (Osijek, 1. VI. 1877. - ?). Otac Sigmund, majka Rose roĊ. Kremsir, supruga 

Paulina Solé (Beĉ 1878. – Zagreb, 1935.), djeca Kornelijo (r. 1900.), Heide (r. 1902.), Zlata (r. 1904.) i Antun 

(r. 1905.). Stanovao je u Ulici Kralja Aleksandra 31. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

MÜLLER, Erich (Osijek, 9. IX. 1917. - ?). Roditelji Ervin Müller i Greta Ferić IZV.: Parice knjiga roĊenih 

DASB 

MÜLLER, Ervin (Lipik, 23. VI. 1884. - ?), direktor pecare i vlasnik parnog mlina. Otac Adam, majka Rosa 

Levecky, supruga Greta roĊ. Ferić, sin Erich (r. Osijek, 9. IX. 1917.), Andi-Alfred (r. Brod na Savi, 9. IX. 

1919.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis Ţidova koji su apstinirali izbore dr. Markotića DASB 

MÜLLER, Feliks (Illava, 1883. – Brod na Savi, 11. I. 1920.). Otac Mor Müller, majka Luise Singer, supruga 

Indish Freund. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

MÜLLER, Greta (? - ?), roĊ. Ferić, otac dr. Milan Ferić. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

MÜLLER, Greta (Szeged, 1915. – Brod na Savi, 8. XI. 1917.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MÜLLER, Hinko (Beĉ, 21. V. 1873. – Brod na Savi, 25. X. 1909.), inţenjer, IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


MÜLLER, Irena (?, 10. IV. 1880. - ?) udova Hinka Milera inţenjera, IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

50

MÜLER, Mirko Ernest (?, 4. VI. 1905. - ?), fotografski pomoćnik, otac Hinko, majka Irena, supruga Agneza 

Bleur (MaĊarska), otac Ţiga i Ivona Veill. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

MÜLER, Roza (Osijek, 8. XI. 1845. – Brod na Savi, 25. II. 1911.), roĊ. Kremsir, supruga Sigmunda Müllera 


MÜLLER, Ruţica (Kutina, 1849. – Brod na Savi, 1928.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


MÜLLER, Samuel (? - ?), godine 1898. vlasnik je šume Migalovci. 

MÜLLER, Sigmund (Sárbogárd, 1. IX. 1842. – Brod na Savi, 8. IX. 1913.), graĊevinski tehniĉar, zastupnik 

Zagrebaĉke pivovare u Brodu od svibnja 1894., s pravom prodaje piva u brodskoj okolici i duţ cijele dionice 

carske i kraljevske bosanske ţeljeznice sve do Zenice ukljuĉujući i Travnik. Zajedno sa sinom Dragutinom 

Ljudevitom zidao brodsku sinagogu po projektu Hönigsberga i Deutscha 1895.g. Projektirao je i okrugle 

oglasne stupove i, uz dozvolu poglavarstva, razmjestio ih na desetak mjesta u gradu. IZV.: Knjiga umrlih 

ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP LIT.: Ivo Rubić: Slavonski i Bosanski Brod, Slavonski Brod, 

1953. 

MUSAFIJA, Majir (Brod na Savi, 18. VII. 1919. - ?). Roditelji Mordehai Musafija i Flora Kajon IZV.: 


NAJSIDLER, Ljudevit, Lalika (Derventa, 31. X. 1895. - ?), gostioniĉar, Mesićeva 30. Otac Jozef, majka 

Lujza Schnurenberger, supruga Ana Lerni. Od 1932. vlasnik je Kasine, koju je kupio od Aladara Dombovića. 

U Kasini je drţao ugostiteljski objekt i kino. Za vrijeme Drugog svjetskog rata razoreni su gotovo svi objekti 

oko Kasine koja je adaptirana u poslijeratno kino Jadran. Prešao na katoliĉanstvo. IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB LIT.: S.U.Schwendemann: Ulica Matije Mesića u Slavonkom Brodu, Slavonski Brod, 2010. 

NAJSIDLER, Dragutin, Bucika (? - ?), gostioniĉar. Otac Jozef, majka Lujza Schnurenberger, brat Ljudevita. 

Drţao gostionu u Bosanskom Brodu. LIT.: S.U.Schwendemann: Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, 


NEUFELD, Najfeld Etelka (Brod na Savi, 15. VIII. 1916. – New York, ). Roditelji Rudolf Spitzer i Helena 

Adler. Udana za Alfreda Najfelda, lijeĉnika, Ţidova iz Poljske. Završila je gimnaziju u Slavonskom Brodu, a 

Medicinski fakultet u Zagrebu. U toku Drugog svjetskog rata bila je na prisilnom radu u Bosnu na suzbijanju 

endemskog sifilisa. SuraĊivala je s pokretom otpora, a kasnije se i aktivno ukljuĉila. Nakon rata 

specijalizirala je mirkobiologiju u Higijenskom zavodu Srbije u Beogradu. Bila je predavaĉ na 

postdiplomskom studiju, a do mirovine radila je u Zavodu za zdravstvenu zaštitu Republike Srbije. Pedeset 

šest ĉlanova obitelji stradalo joj je u holokaustu. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, LIT.: Etelka Najfeld: Mi 

smo preţiveli...,Beograd, 2001. 

NEUFELD, Najfeld Irina (?, 1942. – bombardiranje Bosanska Krupa, 29. V. 1944.), otac Alfred i majka 

Etelka roĊ. Spitzer. IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

NEUMANN, Adam (Staro Topolje, 1896. - ?), trgovac. Godine 1941. pobjegao je u Dalmaciju odakle je 

interniran u logor na Rabu. Iz logora se 1943. pridruţio Narodnooslobodilaĉkom pokretu i radio u Narodnom 

odboru Topusko. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

NEUMANN, Drago (? - ?), adresa kuća u Mesićevoj 41. IZV.: Fond PONOVA DA 

NEUMANN, Elmer (Brod na Savi, 1. VIII. 1915. - ?) Roditelji Deszo Neuman i Irene Steiner IZV.: Parice 


NEUMANN, Gizela (MaĊarska, 7. V. 1878. – logor Đakovo, 13. VI. 1942.), roĊ. Dürenbaum. Adresa 

stanovanja Starĉevićeva 29. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


NEUMANN, Ignac (Bosanski Brod, 9. VII. 1869. - ?), trgovac i gostioniĉar Zrinska 70. Zajedno s Maksom 

Singerom ima trgovinu mješovite robe Sv. Ivana 7. Otac Adolf, majka Marija Weiss, supruga Gizela 

Dürenbaum, InĊija, katolkinja. Druga supruga Rozalie roĊ. Weiller (r. 1880.). IZV.: Fond PONOVA DA, 

Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

NEUMANN, Ignatz (Novo Topolje, 1877. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac konfekcijom. Otac Simon. 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

51

NEUMANN, Josefa (Staro Topolje, 1902. – Brod na Savi, 12. IX. 1918.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


NEUMANN, Josip (Brod na Savi, 1908. – logor Jasenovac, 1943.), otac Ignac IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

NEUMANN, Katica (?, 1873. – Brod na Savi, 12. IX. 1918.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


NEUMANN, Malvina (Staro Topolje, 1908. – Brod na Savi, 2. IX. 1918.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


NEUMANN, Oskar (? - ?), odbornik ŠK Marsonie 1919. godine. LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode 


NEUMANN, Riza (Pećuh, 1879. – Brod na Savi, 13. IX. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


NEUSER, Margita (Subotica, 1885. – Brod na Savi, 15. XII. 1924.), kućanica. Zadnja adresa Filipovićeva 4. 

IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Knjiga umrlih kotarskog rabinata Brod na 

Savi 

NEUTRA, Josip (? - ?), inţenjer u Tvornici strojeva, vagona i mostova. Adresa stanovanja Branka 

Radićevića 10. IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB, Fond PONOVA DA 

NJEMIROVSKI, Feodor (Brod na Savi, 24. X. 1916. - ?) Roditelji Maxo Njemirovski i Terka Kaufer IZV.: 


OBERMANN, Jozef (Ĉenstohova, 14. IX. 1890. – Slavonski Brod, 23. VI. 1957.), trgovac starinama 

Mesićeva 38. Otac Pavo, supruga Fanika Lonĉarević, sin Leopold, kći Gizela. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


OPPENHEIMER, dr. Fritz (Brod na Savi, 1909. – logor Jasenovac, 1942.), zaposlenik u tvornici Đuro 

Đaković. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

ORNSTEIN, Berta (Predborice, 23. IV. 1886. - ?), supruga Hinka Orsnteina. Zadnja adresa Trenkova 1a. 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond PONOVA DA 

ORNSTEIN, Hinko (Brod na Savi, 1882. – logor Jasenovac, 1942.), špediter u špediciji Slavija. IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond 

PONOVA DA 

PERL, Adolf (Brod na Savi, 1900. – logor Jasenovac, ?) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

PESAH, Bukica (? - ?), otac Moše IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

PESAH, David (? - ?), trgovac mješovite robe Bosanski Brod IZV.: Fond PONOVA DA 

PESAH, Ema (? - ?), trgovkinja, otac Moše. Adresa stanovanja Bosanski Brod, Glavna ulica kbr. 84. IZV.: 

Fond PONOVA DA 

PESAH, Flora (Travnik, 15. VIII, 1882. - ?), kućanica. Otac David, adresa Glavna ulica 84, Bosanski Brod. 


PESAH, Flora (Derventa, 6. IX. 1912. - ?), otac Moše IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

PESAH, Josef (Bosanski Brod, 10. II. 1912. – logor Jasenovac, 1941.), trgovac. Imao trgovinu mješovite 

robe Pesah J. Davida & sinovi. Otac David. Vlasnik kuće na glavnom gradskom trgu IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: S.U. Schwendemann: Glavni gradski 

trg u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2005. 

PESAH, Leo (Bosanski Brod, 18. XI. 1902. – logor Jasenovac, 1941.), otac David IZV.: Fond PONOVA DA, 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

PESAH, Leon (Bosanski Brod, 28. VI. 1919. - ?), trgovina i adresa stanovanja Glavna ulica kbr. 249. Otac 

Buki IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

PESAH. Leon (Bosanski Brod, 21. XII. 1908. – logor Jasenovac, 1941.), otac Moše. Adresa stanovanja 

Glavna ulica kbr. 84. IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

PESAH, Mazalta (? - ?), zubotehniĉarka, otac Moše. Adresa stanovanja Glavna ulica kbr. 84. IZV.: Fond 

PONOVA DA 

52

PESAH, Moritz (Bosanski Brod, 1882. – logor Jasenovac, 1942.), otac Josef. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

PESAH, Naftali (?, 1888. – logor Jasenovac, 1941.), trgovac IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

PESAH, Salamon (Bosanski Brod, 10. II. 1912. – logor Jasenovac, 1941.), otac David, supruga Flora, kći 

Sonja. Trgovina mješovite robe Pesah J. Davida & sinovi. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA 

DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

PESAH, Sonja (? - ?), otac Salamon IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

PESAH, Sultana (Sarajevo, 1906. - ?), otac Moše, udana za Danijela Kattana, tapecirera. IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA 

PESAH, Sultana (Derventa, 18. VIII. 1895. - ?), udova Naftali Pesaha. Adresa stanovanja Glavna ulica 249, 

Bosanski Brod. IZV.: Fond PONOVA DA 

PETRIĆ Steiner, dr. Ivan (Koprivnica, 1870. – logor Jasenovac, 1942.), odvjetnik, otac Samuel. Adresa 

stanovanja Horvatova 12. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g, Fond PONOVA DA, 

Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, 

str.385 

PFEIFER, Klara (?, 1896. – logor Đakovo, 1942.) LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


PFEFFERMANN, Michael (Brod na Savi, 4. VIII. 1931. - ?) Roditelji Alfred Pfeffermann i Stela Czuzka 


PINKAS, Samuel (? - ?), bio je prvi najmoprimac svratišta Crvena kuća otvorenog 1894. godine. LIT.: 

S.U.Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2005. 

PINTO, Moise (? - ?), Šik trikotaţa, Jelaĉićev trg 10 IZV.: Popis zanatskih radnju u Brodu na Savi 1938.- 

1941.g. DASB 

PLATZNER, Ignjat (Lipto St. Miklos, 1860. – Brod na Savi, 9. V. 1923.), trgovac, ĉlan odbora za izgradnju 

sinagoge u Brodu na Savi IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Ljiljana 


PLATZNER, Maks (? - ?), istaknuti ţidovski aktivist IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u 


PLATZNER, Olga (? - ?), istaknuta ţidovska aktivistica, ĉlanica Mjesnog cionistiĉkog odbora. IZV.: Etelka 

Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski 

muzej Beograd 

POLAČEK, Benjamin (Tompojevci, 1888. – Brod na Savi, 11. VI. 1908.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


POLAČEK, Josip (MaĊarska, 1890. – logor Jasenovac, 1942.), ţeljezniĉki ĉinovnik IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.384 

POLAČEK, Mijo (Pakš, 29. VI. 1883. - ?), ţeljezniĉki umirovljenik. Supruga Ana, kći Mira (r. 1923.) IZV.: 


POLGAR, Ivan (? – Slavonski Brod, 17. X. 1965.). Otac Wilim. Imao trgovinu manufakture u Karadţićevoj 

11. Adresa stanovanja Starĉevićeva 10. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, 

Popis zanatskih radnji u Brodu na Savi 1932. g. DASB 

POLGAR, Samuel ( Nágymarton, 1853. – Brod na Savi, 8. VIII. 1915.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


POLITZER, Lili (Ĉonopla, 1840. – Brod na Savi, 16. VIII. 1929.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


POLITZER, Malvina (Baĉ, Ĉonopla, 1879. – Brod na Savi, 23. XI. 1919.), trgovkinja IZV.: Knjiga umrlih 


POLITZER, Rozalija (Ĉonopla, Baĉka, 10. IV. 1874. – logor Jasenovac, 1. VI. 1942.), udana Rein. Zadnja 

adresa Zrinska 8. IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

53



POLLAK, Alfons dr. (Brod na Savi, 18. IX. 1905. – logor Jasenovac, 1942.), ugovorni lijeĉnik Okruţnog 

ureda. Otac Vilim, supruga Ludmila Pogaĉnik (rkt). Adresa stanovanja Jelaĉićev trg 30. IZV.: Fond 

PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

POLLAK, Alisa (Brod na Savi, 1897. – logor Đakovo, 1942.), lijeĉnica, otac Herman IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB, LIT.: 

Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.385 

POLLAK, Alisa (Brod na Savi, 31. V. 1898. – logor, Đakovo, 1942.), roĊ. Kuhn. Otac dr. Samuel Kuhn, 

majka Hermina Bier, supruga dr. Milana Pollak. Zadnja adresa Stadlerova 29. IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: 

Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.385, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

POLLAK, Bela (Brod na Savi, 29. VII. 1911. - ?.) Roditelji Salamon Pollak i Szeren Redl IZV.: Parice 


POLLAK, Berta (? - ?), kućanica. Adresa stanovanja Glavna ulica 249, Bosanski Brod. IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB,Fond PONOVA DA. 

POLLAK, Heinrich (?, 1893. - ?), trgovac. Supruga Ruţica Spitzer IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

POLLAK, Koloman (? - ?) ineţenjer kemije, zaposlen u rafineriji nafte. IZV.: Fond PONOVA DA 

POLLAK, dr. Milan (Poţega, 4. I. 1892. – logor Jasenovac, 1944.), odvjetnik. Otac dr. Vilim, majka Jelena 

Schwartz, supruga Alisa Kuhn (r. Brod na Savi, 31. V. 1898., otac dr. Samuel, majka Hermina Bier), kći 

Jelena (r. Brod na Savi, 16. VII. 1923.). Bio je ĉlan ĉelništva cionistiĉkog pokreta u Slavonskom Brodu i 

predsjednik Crvenog kriţa 1934. Zadnja adresa kuća u Stadlerovoj 29. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis 

Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Slavica Hreĉkovski: 


POLLAK, ing. Mihajlo (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

POLLAK, Jelica (Brod na Savi, 16. VII. 1923. – logor Đakovo, 1942.). Otac dr. Milan Pollak, majka Alisa 

Kuhn. Zadnja adresa Stadlerova 29 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv 



POLLAK, Lavoslav (Brod na Savi, 7. VI. 1920. - ?), trgovac ţitom i sirovom koţom. Roditelji Heinrich 

Pollak i Ruţica Spitzer IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Fond PONOVA DA 

POLLAK, Rebeka (Brod na Savi, 1893. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 


POSNER, Katarina (Pakš, 30. IX. 1866. - ?), primalja. Adresa stanovanja Gundulićeva 28. IZV.: Fond 

PONOVA DA 

PRÄGER, Samuel (Pećuh, ? - ?), krojaĉ vojnih uniformi. U Brodu je imao trgovinu u Starĉevićevoj ulici 14, 

a u Zagrebu u Ilici 2. LIT.: S.U.Schwendemann: Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 

2008. 

PRISTER, Emanuel (Trst, 24. XII. 1883. - ?), kapetan trgovaĉke mornarice. Supruga Slava. Adresa 

stanovanja Zajĉeva 2. IZV.: Fond PONOVA DA 

RADO, Margit (Ĉakvar, 1893. – Brod na Savi, 3. I. 1899.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


RÄMER, Olga (Hrastelnica, 15. II. 1902. - ?), adresa stanovanja Starĉevićeva 22. IZV.: Fond PONOVA DA 

RECHNITZER, Fina (?, 1900. – logor Đakovo, 1942.) roĊ. Weiss IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.385 

←(RoĊena 1904.) 

RECHNITZER-WEISS, Josefina (Našice, 1900. – logor Đakovo, 4. VI. 1942.). Otac Rudolf, majka Terezija 

Grünberger IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 

1988. 

54

RECHNITZER, Marga (? - ?), IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

RECHNITZER, Marija (Vinkovci, 1885. – logor Đakovo, 1941.), otac Mihovil LIT.: Slavica Hreĉkovski: 


RECHNITZER, Mavro (?, 10. X. 1835. – Zagreb, ?). Otac Samuel, majka Beti Krausz, supruga Cili Rendeli, 

sin Milan. Ĉlan odbora za izgradnju sinagoge u Brodu na Savi. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Ljiljana 


RECHNITZER, Milan (Vojnić, 3. VIII. 1889. – logor Jasenovac, 1942.), ugostitelj. Otac Mavro, majka Cilli 

Rendeli, supruga Josefina Weisz. Adresa stanovanja kuća u Karadţićevoj 2. Vlasnik svratišta Tri gavrana, 

koje mu je oduzeto i 24. rujna 1942. prodano Beli i Olgi Panti roĊ. Peltz. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007. g., Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.385 

RECHNITZER, Rozalija (Slobodna vlast, 1849. – Brod na Savi, 1. X. 1924.), kućanica, Sv. Florijana 2 

IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Knjiga umrlih kotarskog rabinata Brod na 

Savi 

RECHNITZER, Rozalija (?, 1861. – Brod na Savi, 23. XI. 1934.), udana Weltner IZV.: Knjiga umrlih 


REDLICH, Ervin (Brod na Savi, 1913. – ?, 1944.), trgovac. Pobjegao u Dalmaciju odakle je interniran od 

Talijana u logor na Rabu. Iz logora je otišao u partizane i poginuo kao pripadnik Sedme banijske divizije 

1944. Adresa stanovanja Glavna ulica 191, Bosanski Brod IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.385 

REDLICH, Fanika (?, 1889. – logor Đakovo, 1942.). Otac Albert Goldstein, majka Regina Grünbau, suprug 

Gustav Redlich. Bila je vlasnica skladišta drvene graĊe i ogrijevnog drveta u Bosanskom Brodu nedaleko 

pravoslavne crkve, a ţivjela je u kući u glavnog gradskoj ulici 191, koja još i danas postoji nedaleko bivšeg 

stovarišta. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Đuro Basler: Grad pored 

rijeke, Slavonski Brod, 1989. 

REDLICH, Gustav (Hohenau, 1881. - ?), roditelji Emanuel Redlich i Julija Straussler, supruga Fani roĊ. 

Goldstein. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

REDLICH, Maks (Sarajevo, 30. VIII. 1885. – logor Jasenovac, 1943.), radnik, otac Emanuel, majka Julija 

Straussler, supruga Anka Verzak (24. XII. 1896., otac Josip, majka Terezija Pavlović). IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, 

str.385 

REICH, dr. Dragutin (? - ?), imao 1895. zubarsku ordinaciju u kući Jakoba Bauera na glavnom gradskom 

trgu. LIT.: S.U.Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2005. 

REICH, Edita (Slavonski Šamac, 1875. – logor Jasenovac, 1943.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g 

REICH, Emilija (? - ?), sitniĉarska radnja IZV.: Popis zanatskih radnju u Brodu na Savi 1932.g. 

REICH, Julka (?, 1867. – logor Đakovo, 1942.), roĊena Weiss, IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


REICH, Marko (? - ?), staretinar i ugostitelj. Jedno vrijeme drţao u najmu Tri gavrana. Adresa Mesićeva 30. 

IZV.: Fond PONOVA DA, Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

REICH, Matilda ud. (? – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


REICH, Slavko (Brod na Savi, 29. I. 1903. - ?) Roditelji Sigmund Ţiga Reich i Friederike Hercog IZV.: 


REICH, Vladimir (Brod na Savi, 12. III. 1908. - ?) Roditelji Ţiga Reich i Friederika Hercog IZV.: Parice 


REICH, Ţiga (? - ?), trgovac, trgovina jajima, peradima i zemaljskim proizvodima IZV.: Popis zanatskih 

radnji u Brodu na Savi 1932. g. 

REICH, Ţiga (? - ?), knjiţar, ĉlan odbora Hrvatske stranke prava u Slavonskom Brodu. IZV.: Posavska 

Hrvatska, 1910. LIT.: S.U.Schwendemann: Dogodilo je jednom u Brodu, Slavonki Brod, 2008., str. 525 

55

REICHERT, Dragutin (Brod na Savi, 1912. – logor Jasenovac, 1941.), otac Emil IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

REIN, Elizabeta (Ĉonopla, 1864. – logor Đakovo, 13. IV. 1942.), roĊ. Politzer. Zadnja adresa Zrinska 8, 

IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


REIN, Marko (?, 28. V. 1866. - ?, 13. III. 1937.), trgovac drvetom i ţitaricama u Zrinskoj ulici. Otac Aron, 

majka Leni Stein, supruga Elizabeta Politzer. IZV: Knjiga zaviĉajnika DASB 

REIN, Milka (Ĉonopla, 1855. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.384 

REINER, Franciska (Bonyhád, 1849. – Brod na Savi, 26. XI. 1929.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


REINER, Malvina (Vukovar, 25. IV. 1877. – logor Đakovo, 1942.), solo pjevaĉica na priredbama 

Izraelitiĉkog dobrotvornog gospojinskog društva uz glasovirsku pratnju Heli Weiss i Luigie Schwartz. 

Adresa stanovanja Starĉevićeva 29. Zadnja adresa Stadlerova 45. IZV.: Posavska Hrvatska, studeni 1911., 

Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


REINER, Mirta (Brod na Savi, 23. VIII. 1931. – Brod na Savi, 23. I. 1932.). Roditelji Karl Reiner i Olga 

Klein IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

REISNER, Fritz (? - ?), ĉlan uprave Tvornice strojeva, vagona i mostova i navodni opunomoćenik Maxa 

Ausschnita, rumunjskog industrijalca i bankara koji je sijeĉnja 1940. kontrolirao preko pedeset posto dionica 

tvornice. IZV.: Osjeĉki hrvatski list, 26. sijeĉnja 1940. 

REISNER, Hugo (Novi Sad, 1898. – Brod na Savi, 6. V. 1906.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


REITER, Malvina (Baĉ, 1857. – Brod na Savi, 23. XI. 1929.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


REZEK, Friedrich (Brod na Savi, 29. VIII. 1912. - ?). Roditelji Josef Rezek i Amalija Lövy IZV: Parice 


RIDNIK, Eugenija, Jeny, Ţanjiĉka (Rusija, 7. I. 1910. – logor Jasenovac,1942.), roĊ. Moškijević. Otac Lev, 

majka Sofija Ostrin. Bila je potpredsjednica Ţidovskog gospojinskog društva 1939. IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (umrla u Đakovu, 

1942.) LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB,SŢFT, str.385, Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


RIDNIK, Gligorije, Griša (Rusija, 9. III. 1897. – logor Jasenovac, 1944.), komercijalni direktor u Tvornici 

vagona, strojeva i mostova. Otac Lav, majka Rosalija Sojfera, supruga Eugenija roĊ. Moškijević. Uoĉi rata 

prešao je na pravoslavnu vjeru, meĊutim i on i supruga završili su u Jasenovcu. Adresa stanovanja Pilareva 

16. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: Z. Toldi, 101 

brodska priĉa, str. Slavonski Brod, 181, Slavonski Brod, 2002., Knjiga zaviĉajnika DASB, Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB,SŢFT, str.385 (Ubijen 1942.) 

RIPP, Elizabeta (Feriĉanci, 1915. – logor Jasenovac, 1942.), medicinska sestra, otac Eugen IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.385 

ROMANO, Samuel (? - ?), lijeĉnik. Sin rabina iz Sarajeva, koji je nakon staţiranja u brodskoj bolnici jedno 

vrijeme ostao raditi u njoj. IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva 

svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

ROSENBERG, David (? - ?), trgovac, trgovina mješovite robe, mirodija i delikatesa, Jelaĉićev trg IZV.: 

Popis zanatskih radnji u Brodu na Savi 1932.g. 

ROSENBERG, Jakša (Kutjevo, 16. VI. 1879. – Garĉin, 17. VI. 1929.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


ROSENBERG, Lujo (Morović, 29. VIII. 1903. - ?), privatni ĉinovnik. Otac Marko, majka Aurelija Beck, 

supruga Lili Stern, sin Mihael (r. Brod na Savi, 1. V. 1933.). Bio je ĉelnik cionistiĉkog pokreta u Brodu 

56

tridesetih godina. Adresa stanovanja Pilareva 4. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB, Pinkas 

Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. 

ROSENBERG, Mihael (Brod na Savi, 1. V. 1933. - ?). Roditelji Ludvig Rosenberg i Lili Stern IZV.: Parice 


ROSENBERG, Naco (? - ?), ĉlan Odbora ŠK Marsonia nakon Prvog svjetskog rata, vratar ŠK GraĊanski 

1919. godine. Kao dugogodišnji ĉlan HPD Davor 1930. godine nagraĊen je srebrenom kolajnom. LIT.: Ţeljko 

Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009., S.U.Schwendemann: Dogodilo se 

jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

ROSENBERG, Vilko (Vukovar, 5. V. 1879. - ?), gostioniĉar u Starĉevićevoj 1. Supruga Selma roĊ. Hocher. 


ROSENZWEIG, Elza (Brod na Savi, 1881. – logor Đakovo, 21. VI. 1942.), zadnja adresa Vrazova 13. LIT.: 


ROSENZWEIG, Selina Selma (Baĉka Palanka, 24. II.1881. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Adolf Haker i 

Šarlota Grün, suprug Vilim IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 


ROSENZWEIG, Vilim (Petrovci, 5. V. 1879. – logor Jasenovac, 1942.), gostioniĉar, drţao u najmu svratište 

Jugoslavija Radićeva obala 6. Otac Jakob, majka Cilika Strasser, supruga Selma Haker Bio je tajnik ŠK BSK. 

Zadnja adresa Starĉevićeva 1. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića 

DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT:: Ţeljko Ćeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, Slavonki Brod, 

2009. 

ROSNER, Katica (?, 1872. – logor Đakovo, 1942.), primalja, udovica IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 


ROSZAHEGY, Adam (Teslić, 12. III. 1911. - ?). Otac Danijel, majka Berta Eisinger. Oţenjen Marijom 

Höffer iz Zagreba. 

ROSZAHEGY, Berta (?, 1892. – logor Đakovo, 1942.) roĊena Eisinger, supruga Danijela IZV.: Popis ţrtava 


ROSZAHEGY, Danijel (Ĉeška, 2. VIII. 1883. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac. Otac Isak, majka Sara 

Lebovic, supruga Berta Eisinger. U Brodu je na uglu Hardyjeve i Karadţićeve ulice imao skladišnu prodaju 

dasaka, crijepa i ogrijeva. Kuća mu je bila u Badalićevoj do djeĉjeg vrtića Trnoruţica. Sin Rafael igrao je 

nogomet u zagrebaĉkom ŠK Makabiu i brodskom NK BŠK. Na spisku brodske ţidovske općine likvidiranih 

Ţidova u Drugom svjetskom ratu su on, supruga i kćeri Frida i Hermina. Supruga i kćeri nisu na popisu 

PPŢKL Jasenovac. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Spomenica nogometnog kluba Marsonia u povodu 25. 

godišnjice postojanja, Slavonski Brod, 1934., PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ROSZAHEGY, Frida (Brod na Savi, 14. IV. 1923. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Daniel Rozsahegy i 

Berta Eisinger IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


ROSZAHEGY, Hermina (? – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


ROSZAHEGY, Rafael (? - ?), igrao nogomet u zagrebaĉkom ŠK Makabiu i brodskom NK BŠK-u LIT.: 

Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

ROTHMÜLER, Marija (Szolok, 8. II. 1879. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Engel. Zadnja adresa Mesićeva 23. 

Ĉlanica je odbora za izgradnju sinagoge u Brodu na Savi. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Ljiljana 

Dobrovšak: Prva konferencija zemaljskog udruţenja cionista... Scrinia Slavonica, 2006. LIT.: Zoran 


ROTHMÜLER, Marko (Brod na Savi, 1. IX. 1906. – SAD, ?), trgovac. Otac Vilim, majka Marija Engel, 

supruga Klara Donath iz Sente, (otac Franjo, majka Elizabeta Vogel), djeca Mirna (r. Brod na Savi, 12. VI. 

1936.). Godine 1936. iselio u SAD. Adresa stanovanja kuća u Mesićevoj 23. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, 

Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB, svjedoĉenje Pavla Borevkovića 

57

ROTHMÜLLER, Marko (Trnjani, 31. XII. 1908. – Bloomington, SAD, 20. I. 1993.), pjevaĉ i skladatelj. 

Otac Josef Rothmüller, majka Ana roĊ. Hahn. Studij pjevanja i kompozicije pohaĊao je u Zagrebu. Usavršava 

se u Beĉu kod F. Steinera i Albana Berga. Debitirao je 1932. u Hamburškoj operi. Potom je ĉlan opere u 

Zagrebu (1933.-1935.), Zürichu (1935.-1947.), beĉke Staatsoper (1946.-1949.), londonskog Covent Gardena 

(1939. i 1947.-1952.) i Metropoliten opere u New Yorku (1959.-1961. i 1964/65.). Isticao se interpretacijama 

u Verdijevim i Wagnerovim djelima. Skladao je ţidovske folklorne pjesme i simfonije te pisao knjige o 

povijesti ţidovske glazbe. LIT.: S.U.Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008., 

str. 35, 40, 529. 

ROTHMÜLLER, Willim (Bonyhad, 21. II. 1877. – Osijek, 2. X. 1932.), trgovac. Otac Marko, majka Beti 

roĊ. Klein. U središtu Broda n/S otvorio je 1934. trgovinu K rodi (sukna, ţensko rublje, šeširi i kišobrani). Sa 

suprugom Marijom roĊenom Engel (r. Szolok, 8. II. 1879.) imao je sina Marka (r. 1. IX. 1906.), koji se u 

literaturi zamjenjuje sa slavnim opernim pjevaĉem Markom Rothmüllerom (r. 31. XII. 1908. u Trnjanima). 

IZV.: Knjiga zaviĉajnika, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

ROTHMÜLER Artur Erich (Trnjani, 4. IX. 1903. - ?) Roditelji Jozef Rothmüller i Ana Hahn. Kum Herman 

Bernfest. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB 

ROTMILER, Mirna (Brod na Savi, 12. V. 1936. - ?). Roditelji Marko Rothmüller i Klara Donat IZV.: 


ROTSTEIN, Lili (?, 28. X. 1912. – logor Đakovo, 1942.), švelja. Adresa stanovanja Starĉevićeva 43. Zadnja 

adresa Gjalskog 10. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni 


RUŽIĆ, Zdenka (Brod na Savi, 9. II. 1920. - ?) Roditelji Josip Ruţić i Theresa Klein IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

SAKOVAC, Ana (Osijek, 1844. – Brod na Savi, 31. X. 1928.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


SALTZ, Hinko (Banja Luka, ? - ?), zubar. IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB 

SAMLAIĆ, Fema (? - ?), adresa stanovanja Zrinska 53. IZV.: Fond PONOVA DA 

SAMLAIĆ, Goldberger Melita (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

SAMLAIĆ, Josip (? - ?), privatni ĉinovnik IZV.: Popis Ţidova koji su apstinirali na izborima za dr. Filipa 

Markotića DASB 

SAMLAIĆ, Juliška (MaĊarska, 24. IV. 1901. – logor Đakovo, 10. VI. 1942.). Roditelji Lajoš Firtl i Katarina 

Sattler. Zadnja adresa Zvonimirova 2a. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: S.U. Schwendemann, 

Dogodilo se jednom u Brodu, str. 318, Slavonski Brod, 2008, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


SAMLAIĆ, Mira (Brod na Savi, 3. VI. 1927. – logor Đakovo, 1942.), otac Maks. Zadnja adresa Zvonimirova 

2a IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


SAMLAIĆ, Olga (? - ?) sestra Maxa, udana za Maxa Bosnića direktora Slavonije DI 

SAMLAIĆ, Somlei Maks (Šimanovci, 27. VIII. 1896. – Izrael, ?), poduzetnik, automehaniĉar. Otac Hinko, 

majka Fani Kohn, supruga Juliana Firtl (r. MaĊarska, 24. IV. 1901., otac Lajoš, majka Katarina Satler). 

Samlaići su u Brodu posjedovali ljevaonicu ţeljeza i automehaniĉarsku radionicu na istoj lokaciji 

(Strossmayerova 2). Maks je bio tajnik nogometnog kluba Marsonia 1926. g. Deportiran je u Jasenovac 1941. 

i tamo je bio logornik automehaniĉarskog Brzog sklopa. U logoru je postojala unutrašnja uprava koju su 

vodili sami zatvorenici – logornici, ĉesto bezobzirni suradnici ustaša. Samlaić je, meĊutim, zapamćen po 

solidarnosti s logorašima i ĉovjek koji je pomagao. Preţivio je Jasenovac i nakon rata odselio u Izrael. 

Supruga Juliška umrla je u sabirnom logoru Đakovo 10. lipnja 1942. Druga supruga bila mu je Johanna 

Mahler (sestra Zore Adler). Kuća oca Hinka nalazi se u današnjoj Štamparevoj ulici do kuće obitelji Pracny. 

Zidao ju je 1906. brodski poduzetnik Adam Mayek. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB 

LIT.: S.U. Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 318, Slavonski Brod, 2008. 

58

SANDBECK, Fani (Zavidovići, 19. V. 1902. - ?). Roditelji Josip i Karolina roĊ. Spiegel IZV.: Knjiga 


SANDBERG Marko (Brod na Savi, 13. IV. 1939. -?) Roditelji Mayer Lövy Sandberg i Franziska Weihs 


SANDBERG, Aco (Brod na Savi, 1931. – logor Đakovo, 1942.), otac Marcel. Zadnja adresa Stadlerova 19 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: 


SANDBERG, Armin (Brod na Savi, 15. IV. 1913. - ?). Roditelji Josef Sandberg i Lina Speigel IZV.: Parice 


SANDBERG, Armin (Brod na Savi, 1930. – logor Stara Gradiška, 1941.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 


SANDBERG, Elkana (Brod na Savi, 15. VII. 1931. - ?) Roditelji Majer Lövy Sandberg i Franziska Weihs 


SANDBERG, Fani (Brod na Savi, 1904. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Weiss. Zadnja adresa Stadlerova 19 



SANDBERG, Franciska (Brod na Savi, 1907. – logor Stara Gradiška, 1942.), otac Jakob IZV.: PPŢKL 


SANDBERG, Izrael (Brod na Savi, 1908. – logor Jasenovac, 1942.), radnik u Tvornici vagona, strojeva i 

mostava. Adresa stanovanja Gundulićeva 6. IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv 


SANDBERG, Josip (Šuparka, Poljska, 1868. - ?), precizni mehaniĉar za šivaĉe mašine. Supruga Lina roĊ. 

Spiegel. IZV.: Fond PONOVA DA 

SANDBERG, Marci (Brod na Savi, 10. X. 1903. – logor Jasenovac, 1942.), supruga Fani roĊ. Weiss, djeca 

Elkana (r. 1931.) i Marko (r. 1930.). Adresa stanovanja Stadlerova 19. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

SANDBERG, Marko (Brod na Savi, 1930. – logor Đakovo, 1942.), otac Marci. Zadnja adresa Stadlerova 19. 



SANDEL, Adela (?, 1887. – logor Jasenovac, 1942.), otac Aleksandar IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.386 

SANDEL, Aleksandar (?, 1882. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.386 

SANDEL, Debora (Brod na Savi, 28. I. 1908. - ?). Roditelji Mandl Sandel i Ester roĊena Sandel IZV.: Parice 


SANDEL, dr. Cili (Zavoj, Poljska, 18. V. 1903. – Izrael, ?), profesorica, dr. pedagogije. Otac Max, majka 

Estera roĊ. Tonnenbaum. Godine 1930. udala se za Ericha Cvi Rothmüllera iz Zagreba. Cionistiĉki 

aktivistica, nastavnica u ţidovskoj školi u Zagrebu. Od najranije mladosti je djelovala u ţidovskim 

organizacijama. Jedna od njenih prvih, znaĉajnijih javnih istupanja je bilo 1923. kada je u Brodu na Savi 

odrţano Izvanredno vijeće Saveza ţidovskih omladinskih udruţenja. Na tom skupu imala je referat o 

ţidovskom odgoju. Iste godine izabrana je za potpredsjednicu Judeje ţidovskog narodnog akademskom 

društva u Zagrebu. Sve do odlaska u Palestinu 1934. godine, s muţem Cviem Rothmüllerom (Rotem), bila je 

neumorni radnik u zagrebaĉkim ţidovskim udrugama. Iz Palestine u kojoj je boravila u kibucu povremeno je 

suraĊivala u ĉasopisu Ţidov. Cila i Cvi imali su ĉetvero djece: Doru, Julu, Lea i Anicu. IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond 

rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

SANDEL, Estera (Serafnice, 14. VII. 1877. – logor Đakovo, 18. IV. 1842.), roĊ. Tonnenbaum trgovina 

manufakturne galanterije, Mesićeva 5. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

59

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis zanatskih radnju u Brodu na Savi 1932. g. LIT.: Zoran 


SANDEL, Fani (Brod na Savi, 27. V. 1915. - ?). Roditelji Sandel Mandl i Ester roĊena Sandel IZV.: Parice 


SANDEL, Fani (Galicija, 1841. – Brod na Savi, 12. VIII.1908.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga 


SANDEL, Jakob (Brod na Savi, 28. VIII. 1905. - ?), trgovac ţiveţnim namirnicama, manufakturom i 

galanterijom. Otac Max, majka Estera Tonnenbaum. Zadnja adresa Mesićeva 5 IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB 

SANDEL, Josip (Brod na Savi, 1920. – logor Jasenovac, 1942.), otac Aleksandar IZV.: Popis ţrtava fašizma 


SANDEL, Leo (Brod na Savi, 5. XII. 1911. - ?). Otac Maks, majka Estera roĊ. Tonenbaum, supruga Ruţica 

Adam, (Vukovar, otac Aleksandar, majka Irena Hass), kći Cveta (r. Subotica, 3. X. 1934.). Istakao se 

angaţiranim radom u Hašomer Hacairu. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Parice knjiga roĊenih DASB, 



SANDEL, Maks (Posivecz Majdan, Poljska, 5. V. 1878. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac u Mesićevoj 5. 

Roditelji Jeti roĊ. Hartmann i Laib Sandel. Oţenio je Esteru Tonnenbaum (r. Serafnice, Poljska, 14. VII. 

1877.) Otac joj se zvao Isak Tonnenbaum, a majka Cili Seidmann. Maks i Estera su imali šestero djece. 

Prema svjedoĉenju BroĊanke Etelke Spitzer, koja je preţivjela holokaust, ĉetvero djece je otišlo u Palestinu 

još prije Drugog svjetskog rata. MeĊutim, i na popisu ţrtava holokausta Ţidovske općine u Slavonskom 

Brodu i na popisu PPŢKL Jasenovac nalaze se Maks i Estera te njihova djeca Adela, Aleksandar, Josip, Olga 

i Renata. Moguće je da je u Palestinu iselila samo Cila Rotem Sandel. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: S. U. Schwendemann: 

Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, str. 19, Slavonski Brod, 2010., Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica 

u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

SANDEL, Olga (Brod na Savi, 1924. – logor Jasenovac, 1942.), otac Aleksandar IZV.: Popis ţrtava fašizma 


SANDEL, Renata (Brod na Savi, 1922. – logor Jasenovac, 1942.), otac Aleksandar IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.386 

SATTLER, Samuel (Nemeš, 1838. – Brod na Savi, 9. XII. 1918.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


SCHAYER, Aleksandar (Brod na Savi, 1924. – logor Jasenovac, 1942.), otac Adolf IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

SCHAYER, Rozalija (Burgenland, 1844. – Brod na Savi, 21. II. 1924.), kućanica IZV.: Knjiga umrlih 

kotarskog rabinata Brod na Savi MBP 

SCHIER, Wilhelm (? – Brod na Savi, 1915.), trgovac. Imao trgovaĉki bazar na glavnom gradskom trgu, a 

1910. u vlastitoj kući na uglu Mesićeve i Zajĉeve ulice. LIT.: S.U. Schwendemann: Ulica Matije Mesića u 

Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2010. 

SCHILLINGER, Berta (Brod na Savi, 1867. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

SCHILLINGER, Betika (Keszthely, 1854. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Albert Stroh i Fanika, udova 

Hinka, kći Sally. Zadnja adresa Stadlerova 3. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Arhiv Jevrjeskog istorijskog 

muzeja (roĊ. 1862. g.) 

SCHILLINGER, Heinrich, Hinko (Vetovo, 1859. – Brod na Savi, 4. VI. 1913.), pekar i gostioniĉar u 

Karadţićevoj ulici. Supruga Betika roĊ. Stroh, kći Sally IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


SCHILLINGER, Leopold (Šušnjevci, 1883. – Brod na Savi, 6. XII. 1917.), supruga Regina Schmukler, sin 

Hinka. Imao trgovinu mještovite robe u Ulici Josipa Franka 3. Utemeljitelj trgovaĉkog doma u Brodu na 

Savi. (1914.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

60

SCHILLINGER, Malvina (?, 1870. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Arhiv Jevrjeskog istorijskog muzeja 

Beograd 

SCHILLINGER, Rebeka (?, 1886. - ?) udana za Hugu Krieshabera IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

SCHILLINGER, Sofie (Brod na Savi, 28. IV. 1916. - ?) Roditelji Leopold Schillinger i Regina Schmukler 


SCHINDLER, Berthold, Herdi (? - ?), trgovac, ĉlan odbora za izgradnju sinagoge u Brodu na Savi. Godine 

1895. kupio je od Ljudevita Müllera staru kuću na Marvinskom trgu (Trg pobjede) i na njenom mjestu 

sagradio jednokatnu palaĉu s bogatom proĉelnom plastikom. Nepoznato je tko je projektirao ovu kuću na 

koju će se 1903. uknjiţiti general Milan Rakasović pl. Savadol. Kad Rakasovići 1916. odsele u Švicarsku 

kuću špekulativno kupuje Vatroslav Furst i 1918. prodaje ju Petru Sikingeru. Godine 1946. kuća je 

nacionalizirana, a danas se u njoj nalazi Turistiĉka zajednica grada Slavonskog Broda, Trg pobjede 7. IZV.: 

Gruntovne knjige Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Ljiljana Dobrovšak: Prva konferencija zemaljskog 

udruţenja cionista... Scrinia Slavonica, 2006. 

SCHLESINGER, Ladislav (Biškupci, 10. VI. 1899. – logor Jasenovac, 1941.), trgovaĉki putnik. Otac 

Franjo, majka Klementina Bachrach. Oţenjen Ruţicom Baran iz Španovica (otac Leopold, majka Jeta 

Grünberger), kći Lea (r. Brod na Savi, 10. VIII. 1927.). Adresa stanovanja Gundulićeva 36. IZV.: Fond 

PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd, Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

SCHLESINGER, Lea (Brod na Savi, 1927. – logor Đakovo, 1942.), otac Ladislav, majka Ruţica roĊ. Baran. 

Zadnja adresa Reljkovićeva 10 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 


SCHLESINGER, Ruţica (Španovica, 1897. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Baran, zadnja adresa Reljkovićeva 

10 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: 


SCHLESINGER, Samuel (Sovski Dol, 1849. – Brod na Savi, 11. IV. 1923.), supruga Sidonija. Vodio 

agenturni i komisionalni posao sa ţitaricama. Ţivio u Podvinju i drţao skladište temišvarske pivovare. IZV.: 


SCHLESINGER, Sidonija (Poţega, 16. II. 1858. - ?), sitniĉarski obrt, 1923. Supruga Samuela. Adresa 

stanovanja Berislavićeva 6a. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis zanatskih radnji u 

Brodu na Savi 1932. g. 

SCHMIED, Leopold (Brod na Savi, 18. VI. 1920. – logor Jasenovac, 16. XI. 1941.), krojaĉ. Roditelji David 

Schmied i Katica Weiss. Ĉlan KPJ od prije rata i od poĉetka u Narodnooslobodilaĉkoj borbi. Uhićen je i 

odveden u Jasenovac. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.- 

1945., Beograd, 1980. 

SCHNAP, Herman (? - ?), limar IZV.: Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu 


SCHNITZLER, Olga (Brod na Savi, 22. X. 1919. - ?). Roditelji Adolf Schnitzler i Gisela Schmalz IZV.: 


SCHOFFEN, Bruno (Brod na Savi, 1889. - ?). Roditelji Sigmund i Sofija Pollak, supruga Kamila Weiss, sin 

Zdenko IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

SCHOFFEN, Zdenko (Brod na Savi, 26. IV. 1915. - ?). Roditelji Bruno Schoffen i Kamilla Weiss IZV.: 


SCHOR, Etelka (?, 1890. – logor Đakovo, 1942.), trgovkinja. Trgovina starom robom Gundulićeva 6. IZV.: 


1988. 

SCHOR, Jeni (?, 1. XI. 1868. – logor Đakovo, 11. IV. 1942.), ĉlanica odbora društva Jehuda Halevi 1909. 

godine. Pjevala je u zboru sinagoge i u duetu s kantorom Hendlom Ovinu Malkenu. Adresa stanovanja 

Starĉevićeva 29. Zadnja adresa Stadlerova 45 IZV.: Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

61

Beograd, Ţidovska smotra 7-8, 1909. godine LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 

1988. 

SCHOTTEN, ? (? - ?). Roditelji Robert Schotten i Blanka Krauss IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB 

SCHOTTEN, Sigmund (Mattersdorf, 1863. – Brod na Savi, 17. IV. 1902.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


SCHULLMANN, Jurica (Brod na Savi, 1887. – Brod na Savi, 21. XI. 1894.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


SCHULLMANN, Katarina (?,1860. – Vrbovec, 1942.) roĊ. Engländer. Adresa stanovanja Mesićeva 42. 

IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB 

SCHULMANN, Hinko/Heinrich (Veprovac, 25. VIII. 1856. – Brod na Savi 21. VII. 1928.), tiskar, knjiţar i 

ţidovski aktivist. Otac Herman, majka Julija roĊ. Fischer, supruga Katica roĊ. Engländer. Godine 1879. 

zapošljava se kao poslovoĊa u prvoj brodskoj tiskari ĉiji je vlasnik B. J. Spitzer. Godine 1883. kupuje 

Spitzerovu tiskaru koja kao tiskara H. Schulmanna djeluje gotovo 60 godina. Razvio je posao i njegova je 

tiskara bila najveća u gradu te jedna od najvećih u Slavoniji (ima 2 brzotisna stroja i 1 amerikanku na ruĉni 

pogon uz plinsku rasvjetu, 11 zaposlenih). Vaţan je ĉimbenik privrednog i kulturnog ţivota Slavonskog 

Broda. Nastupa 1896. na milenijskoj izloţbi u Budimpešti (uz još dva osjeĉka tiskara - Pfeiffera i Laubnera). 

Tiskao je djeĉje knjige, pravila raznih društava, a 1894-1898. i prve brodske novine Posavska Hrvatska, 

opozicionalni politiĉki tjednik, te od 1919-1923. Brodske novine što ih izdaje Demokratska stranka. Od 

dvadesetak povremenih lokalnih tjednika i polumjeseĉnika gotovo je polovica tiskana u njegovoj tiskari. 

MeĊu Schulmannovim znaĉajnim poslovnim prijateljima je i moćna Prva jugoslavenska tvornica vagona, 

strojeva i mostova kojoj od 1922. do 1934. tiska redovne godišnje izvještaje kao i razne tiskanice. Aktivan i u 

ţidovskoj općini Slavonskog Broda. Bio je ĉlan GraĊevnog odbora za izgradnju sinagoge. Nakon njegove 

smrti njegova supruga i zet Josip Weiss i dalje vode tiskaru ali s manjim kapacitetom sve do 1941. Posljednja 

znaĉajna edicija izašla je 1. III 1941. godine. Bio je utemeljitelj Hevra Kadiše u Slavonskom Brodu i njen 

poĉasni ĉlan. Kao školski kolega Teodora Herzla, osnivaĉ je cionistiĉkog pokreta u Brodu, predsjednik 

Cionistiĉkog društva Jehuda Halevi (1909). TakoĊer je izabran i za poĉasnog predsjednika hrama. 

Interesantno je kako je Schulmann 1910. godine i ĉlan odbora Hrvatske stranke prava u Slavonskom Brodu i 

utemeljitelj cionistiĉke organizacje. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica 

u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd LIT.: 

Malbaša, Povijest tiskarstva, 94; Brod na Savi, publikacija u spomen 750 godišnjice grada, 1991; Ivan 

Tomac, Hinko Schulmann, prvi brodski tiskar, Bilten ŢOZ 16/1990, str 12; ŢS 21/1909. 

SCHWADRON, Emilija (Gromaĉnik, 1888. – Brod na Savi, 16. VII. 1916.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


SCHWARTZ, Cecilije (Brod na Savi, 28. X. 1903. - ?) Roditelji Mavro Schwartz i Regina Gross IZV.: 


SCHWARTZ, Jakob (? - ?), najmoprimac svratišta Crvena kuća nakon Šandora Kraussa. LIT.: 

S.U.Schwendemann: Glavni gradski trgu u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2005. 

SCHWARTZ, Mica Marija (Đakovo, 1840. – Brod na Savi, 23. X. 1896.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


SCHWARTZ, Richard (?, 1887. - ?). Roditelji Simon i Roza roĊ. Altstädler. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih 

DASB 

SCHWARZ – SAVIĆ, Marija (Brod na Savi, 1899. – logor Stara Gradiška, 1942.), otac Eugen IZV.: PPŢKL 


SCHWARZ, Daniĉić Adolf (? - ?, 1929.), ravnatelj Tvornice petroleja Danica u Bosanskom Brodu, 1903. 

godine. 

SCHWARZ, Berta (Brod na Savi, 15. V. 1879. - ?), trgovina pomodne robe, udova Juliusa, trgovkinja, otac 

Makso Weisz, majka Amalija roĊ.Fischer, djeca Julija (r. Tuzla, 1902.) i Rudolf (r. Nova Gradiška, 1907.) 


62

SCHWARZ, dr. Albert (Krapina, 1. VIII. 1866. - ?), odvjetnik, kraljevski javni biljeţnik, otac Leopold, 

majka Rosa Kohn, supruga Rosa roĊ. Beucker (r. 1874.), djeca Albert (r. Brod na Savi, 1902.), Zlata (r. Brod 

na Savi, 1906.) i Leopoldina (r. Brod na Savi, 1909.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

SCHWARZ, Erna (Brod na Savi, 1895. – logor Jasenovac, 1944.), otac Josip IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

SCHWARZ, Ernestina (Brod na Savi, 1895. – logor Jasenovac, 1943.), otac Josip IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

SCHWARZ, Etelka (Brod na Savi, 1922. – logor Jasenovac, 1942.), otac Mihajlo IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

SCHWARZ, Eugen (Novak, 8. XI. 1893. – logor Jasenovac, 1941.), francuski magazin, bazarska roba Sve po 

sedam, Starĉevićeva 1, Jelaĉićev trg 23, 1932. Supruga Marija roĊ. Roth. Adresa stanovanja Radićeva obala 

17. IZV.: Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Dr. Etelka Najfeld: Jevrjeska zajednica u 


SCHWARZ, Jakob (Brod na Savi, 1894. – logor Jasenovac, 1944.), otac Moritz IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

SCHWARZ, Marija (?, 1896. – logor Đakovo, 1942.). Zadnja adresa Radićevo šetalište 17 IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


SCHWARZ, Mavro (Brod na Savi, 1880. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

SCHWARZ, Mihael (Orczifalva, 1. I. 1873. - ?), gostioniĉar. Otac Nikola, majka Katarina Leichmann, 

supruga Terezija Renner. Zajedno s Novotnijem drţao gostionicu Crna maĉka. IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB 

SCHWARZ, Mija (Brod na Savi, 1924. – logor Jasenovac, 1941.), otac Leopold IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

SCHWARZ, Mirjam (Brod na Savi, 1922. – logor Jasenovac, 1944.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

SCHWARZ, Paula (? – ?), roĊ. Krauss. Adrese stanovanja kuće u Zvonimirovoj 7 i Glundulićevoj 20. 

Zadnja adresa Trumbićev trg. IZV.: Popis kućevlasnika koji plaćaju naknadu za kanalizaciju 1939.g. DASB, 


SCHWÄGER, Lucija (Lavov, 27. VIII. 1902. - ?), udana za Dragutina Müllera, zastupnika Forda i 

automehaniĉara, prešla na rimokatoliĉku vjeru. IZV.: Fond PONOVA DA 

SCHWIMMER, Leopold (Homok - Satmar, 1855. – Brod na Savi, 3. X. 1916.), postolar IZV.: Parice 

knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

SCHWITZER-GOLDSTEIN, Truda (Brod na Savi, 1906. - ?), sluţbenica. Godine 1941. prebjegla u 

Hrvatsko primorje gdje je internirana u Kraljevicu, a potom Rabu. Nakon osloboĊenja iz logora pristupila je 

partizanskom pokretu. Radila je u okruţnom Narodnooslobodilaĉkom odboru Glina. LIT.: Jaša Romano: 

Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

SEIFE, Estera (Lijsno, Poljska, 3. V. 1898. – logor Jasenovac, 1941.), roĊ. Hendl. Otac Salamun, zadnja 

adresa Zvonimirova ulica. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (←umrla u S.Gradišci) LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 386 (←umrla u Staroj Gradišci), Zoran Vasiljević: Sabirni 


SEIFE, Fela (Brod na Savi, 22. VIII. 1929. – logor Jasenovac, 1941.). Zadnja adresa Zvonimirova IZV.: 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

(←ubijena u S.Gradišci), LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 386 (←ubijena u 

Staroj Gradišci), Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

SEIFE, Izrael Mojsije Boris (Turek, Poljska, 16. VIII. 1894. – logor Jasenovac, 1942.), kantor. Otac Josef, 

majka Sara Seiler, supruga Estera roĊ. Hendel, kći Hadassa Fajgela (r. Brod na Savi, 22. VIII. 1929.), 

drţavljanin Poljske do 23. I. 1940. Adresa stanovanja Zajĉeva 4. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog 

63

muzeja Beograd (Napomena: postoji fotokopija dopisne karte Borisa Seife (zatoĉenik br. 297) u kojoj se 

zahvaljuje na paketu koji je dobio, a datirana je 1. listopada 1943.) 

SELINGER, Agata (Osijek, 1880. – Verona, 1948.). Otac Viktor, majka Milka Heim. Napustila je roditeljski 

dom i pridruţila se sestri Amaliji u Beĉu. Poslije se vraća u Zagreb i zapošljava u draguljarnici. U 

draguljarnici radi i u Opatiji i tamo se udaje za Lina Cusara, Talijana iz Rijeke, vlasnika kina u Rijeci. Nakon 

Drugog svjetskog rata odlaze u Veronu, gdje je i umrla. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, LIT.: Branko 

Ostajmer: Povijesne bilješke o obitelji Selinger, Scrinia Slavonica 10, 2010. 

SELINGER, Berta (Satu Mare, Rumunjska, 20. X. 1900. – New York, 1972.) roĊ. Schatteles, supruga Ţivka. 

Otac Mihaly, majka Lina roĊ. Katz. Bila je jedna od prvih studentica zagrebaĉkog medicinskog fakulteta, a 

otac joj je u Zagrebu bio nadzornik katastarskih mjerenja. S muţem je preselila u Zagreb i ţivjeli su na 

Maţuranićevom trgu 3. Imali su dvoje djece: Blanku (Zagreb, 6. XII. 1924.) i Otta (Zagreb, 14. IX. 1929.). 

LIT.: Branko Ostajmer: Povijesne bilješke o obitelji Selinger, Scrinia Slavonica 10, 2010. 

SELINGER, Blanka (Brod na Savi, 1900. – Brod na Savi, 20. V. 1902.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


SELINGER, Hinko (Vetovo, 1859. – Brod na Savi, 4. VI. 1913.), trgovac IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


SELINGER, Hugo (Podgoraĉ, 3. VI. 1866. – Beĉ, 17. VI. 1928.), trgovaĉki informator, drţi poslovnicu za 

agencijske i komisionalne poslove (1896.). Otac Viktor, majka Milka Heim, supruga Anica roĊ. Eichorn (?, 

1875. – Topusko, 24. V. 1939.), sin Viktor (r. Brod na Savi, 27. IX. 1909. – Caracas, 1993.) i Ţivko (Brod na 

Savi, 3. II. 1897. – New York, 1956.). Uz Ţivka i Viktora usvojili su i Egona Pollaka, mlaĊeg sina Hugove 

sestre Berte. Hugo je završio realnu gimnaziju u Osijeku. U Brodu je bio aktivan sudionik gospodarskog i 

politiĉkog ţivota. Bio je predsjednik Hrvatskog trgovaĉkog društva Merkur od 1907., ĉlan Upravnog odbora 

trgovaĉkog doma i Odbora Hrvatske stranke prava. Donator je i darivatelj raznih društava, posebice HPD 

Davor. Tvrtka Viktor Selinger i sin, koju je preuzeo od oca poĉela se baviti bankovnim i komisionalnim 

poslovima, a imala je i kolekturu ugarske povlaštene razredne lutrije. Bio je i zastupnik prvog općeg 

ugarskog osiguravajućeg društva u Budimpešti. Za vrijeme Prvog svjetskog rata tvrtka Viktor Selinger i sin 

bila je dobavljaĉ pšenice i drugih potrepština za vojsku. Na šetalištu braće Radić 3 Hugo Selinger je sagradio 

reprezentativnu katnicu na kojoj je vidljiv njegov monogram. Godine 1909. bio je gradski zastupnik. Godine 

1919. otvara podruţnicu tvrtke u Zagrebu, a 1923. ju preseljava u Zagreb (Ilica 25). U Zagrebu je ţivio u 

Frankopanskoj 5, a preminuo je u beĉkom sanatoriju. Sahranjen je na ţidovskom dijelu Mirogoja. IZV.: 

Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Branko Ostajmer: Povijesne bilješke o obitelji Selinger, Scrinia Slavonica 10, 

2010. 

SELINGER, Josip (Đakovo, 1876. – Brod na Savi, 1893.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


SELINGER, Leopold, Lavoslav (Đakovo, 15. VIII. 1870. - ?), novinar. Otac Viktor, majka Milka roĊ. Heim, 

oţenjen Herminom Neumann (Karlovac, 1864. – Jeruzalem, 1956.), djeca Jelka (Osijek, 1903. – Haifa, 

1992.) i Milan (Osijek, 1905. – Kiriat Motzekim, Izrael, 1958.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Branko 


SELINGER, Lorela Sidonia (Brod na Savi, 1875. – Brod na Savi, 21. XI. 1876.) IZV.: Knjiga umrlih 


SELINGER, Ljuba Amalija (Brod, 24. I. 1869. - ?). Otac Viktor, majka Milka Emilija roĊ. Heim, neudana. 

Napustila je roditeljski dom s 19 godina i ţivjela boemskim ţivotom u Beĉu. Putovala je i pisala poeziju na 

francuskom i njemaĉkom i vjerojatno stradala u holokaustu. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Branko 


SELINGER, Milan (Osijek, 1878. – Brod na Savi, 13. VI. 1902.). Otac Viktor, majka Milka Heim. IZV.: 


SELINGER, Milka (Sarajevo, 1843. – Brod na Savi, 16. XI. 1903.), roĊ. Heim, supruga Viktora. IZV.: 

Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

64

SELINGER, Viktor (Podgaraĉ, 14. X. 1838. – Brod na Savi, 10. IV. 1906.), supruga Milka Heim, djeca 

Agata (r. 1878.), Milan (r. 1878.), Amalija (r. 1869.), Berta (r. 1875.), Hugo (r. 1866.), Lavoslav (r. 1870.), 

Justina (r. 1862.), Irena (r. 1865.), Hermina (r. 1867.). Još troje djece preminulo je mlado (Josip, Lotte i 

Sidonia). Selingerovi su ţivjeli u Đakovu i Osijeku, a oko 1882. dolaze u Brod. Viktor tu kupuje staru 

pivovaru od Zeinera (prestala s radom 1894.) i osniva tvrtku Viktor Selinger i sin (1894.). Uz trgovaĉku 

tvrtku otvara i Informacijski ured za skupljanje poslovnih podataka, koja ima poslovne prostorije od 1. 

listopada 1896. u kući Mile Lackovića, Jelaĉićev trg 23. Ĉlan je Štednog i pripomoćnog društva i gradski 

zastupnik 1894. godine. Bio je jedan od istaknutijih ĉlanova starĉevićanske Hrvatske stranke prava. Umro je 

od posljedica pada s prozora novosagraĊene katnice na Mollinaryjevom šetalištu (ili se ubio). IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, LIT.: Branko Ostajmer: 

Povijesne bilješke o obitelji Selinger, Scrinia Slavonica 10, 2010. 

SELINGER, Viktor mlaĊi (Brod na Savi, 27. IX. 1909. – Caracas, 1993.), mlaĊi sin Huge Selingera i Anice 

Eichorn. Drugi svjetski rat doĉekao je kao poruĉnik Vojske Kraljevine Jugoslavije. Njemci su ga zarobili i 

bio je izruĉen ustašama. Nakon što je pušten napušta Nezavisku Drţavu Hrvatsku i odlazi u Švicarsku. 

Budući je bio blizak Komunistiĉkoj partiji Jugoslavije pretpostavlja se da je njenim kanalima dospio u 

Portugal s namjerom da emigrira u Venezuelu, što su mu Britanci onemogućili. Nakon rata odlazi u Caracas i 

tamo osniva brodarsku Agenciju Selinger CA. LIT.: Branko Ostajmer: Povijesne bilješke o obitelji Selinger, 

Scrinia Slavonica 10, 2010. 

SELINGER, Ţivko (Brod, 3. II. 1897. – New York, 1956.), privatni ĉinovnik, otac Hugo, majka Anica 

Eichorn, supruga Berta roĊ. Schatteles IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Branko Ostajmer: Povijesne 

bilješke o obitelji Selinger, Scrinia Slavonica 10, 2010. 

SESSLER, Lidija (Brod na Savi, 30. IX. 1910. - ?) Roditelji Max Sessler i Rosa roĊena Sessler IZV.: Parice 


SESSLER, Maks, (? - ?), zlatar i draguljar. Supruga Roza roĊ. Sessler. Njegova kći Dora se udala za Hinka 

Taussiga, sina Jahiela (Jakob) Taussiga i Pauline Leitner. Do 1908. radi u zlatarni na glavnom gradskom trgu 

(prodanu D. Schwendemannu), kasnije vlasnik pilane i skladišta drveta. Predsjednik je ţidovskog sportskog 

kluba MAKABI. Godine 1922. je predsjednik meĊuklubskog Odbora nogometnog podsaveza i tajnik 

Dobrotvornog izraelitiĉkog društva Ţivio je u Starĉevićevoj 46. IZV.: Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, 

prijevod s hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. 

SESSLER, Mavro Moritz (Galgocz, 1826. – Brod na Savi, 10. X. 1910.), trgovac staklenom robom. Supruga 

Rozalija Diamant (1835.-1903.), kći Lina. IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


SESSLER, Rozalija (Trenĉin, 1835. – Brod na Savi, 12. VI. 1903.), roĊ. Diamant IZV.: Parice knjiga umrlih 


SESSLER, Samuel (? – ?), liferant brašna 1920. godine, tajnik Izraelitiĉkog društva (1898.) IZV.: Popis 

zanimanja i zanatskih radnji u Brodu na Savi, 1932. godine. 

SIDON, Ignjat (Temišvar, 29. VIII. 1875. - ?), trgovac. Otac Josip, majka Rose roĊ. Freund, supruga Katica 

roĊ. Roth, djeca Ladislav (r. Beograd, 1900.), Marko (r. 31. XII. 1911.) i Piroska (r. 1914.). Roza (r. Lugos, 

1900.).Drţao trgovinu metalnog pokućstva od mjedi u Franje Josipa 11. Bio je potpredsjednik ţidovske 

općine i ĉlan Mjesnog cionistiĉkog odbora. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Pinkas Jevrejskih općina 

Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. 

SIDON, Ladislav (Beograd, 1900. - ?), ĉlan Odbora ŠK Marsonia nakon Prvog svjetskog rata. LIT.: Ţeljko 

Ĉeglaj: Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

SIDON, Piroska (Brod na Savi, 4. III. 1914. - ?). Roditelji Ignatz Sidon i Katica Roth, udala se u Sarajevo. 

IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Parice knjiga vjenĉanih DASB 

SIDON, Roza (Lugos, 1900. - ?). Otac Ignjat, majka Katica Roth, udana za Mirka Tkalĉića iz Kutine IZV.: 


SILBERSTEIN, Stevan Vilim (Brod na Savi, 1872. – logor Jasenovac, 1943.), otac Aleksandar IZV.: PPŢKL 


65

SINGER, Adolf (Bać, 2. VII. 1856. – Brod na Savi, 6. III. 1930.), trgovac mješovitom robom (1923.g.) Otac 

Mihael, majka Julija roĊ. Stein, trgovac, supruga Rosa Hescheles, djeca Frieda (r. Brod na Savi, 1886.) i Erna 

(r. Brod na Savi, 1898.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


SINGER, Arijel (?, 1933. – Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


SINGER, Helena (Brod na Savi, 1906. – logor Đakovo, 1942.), roĊena Neumann, IZV.: Popis ţrtava fašizma 



SINGER, Julije (Baĉ, 1831. – Brod na Savi, 17. V. 1899.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


SINGER, Katica (?, 1930. – Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


SINGER, Lea (?, 1934. – logor Đakovo, 1942.), otac Maks IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


SINGER, Makso (Poţega, 3. VII. 1901. – logor Jasenovac, 1942.), supruga Helena. Adresa stanovanja 

Zrinska 70. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv 


SINGER, Makso (Brod, 10. X. 1875. - ?), ţeljezniĉar, otac Mihael, majka Julija roĊ. Weiner. IZV.: Knjiga 


SINGER, Marko (Osijek, 1913. – Slavonski Brod, 27. X. 1993.), novinar. Studirao je farmaciju u Zagrebu, 

ali je nije završio, pa je radio kao ljekarnik. Rat ga je zatekao u Sarajevu, uhićen je i otpremljen u logor u 

Njemaĉkoj gdje je proveo ĉetiri godine. Još u vrijeme studija bavio se novinarstvom što će mu biti kasnije 

ţivotni poziv, a kazališnom umjetnošću bavio se kao hobijem u Gradskom kazalištu u Slavonskom Brodu 

gdje je na scenu postavio niz predstava. Kao profesionalni novinar radio je u Brodskom listu, a potom prelazi 

u tvornicu Đuro Đaković gdje dvadesetak godina ureĊuje tvorniĉki list koji je izlazio i u šesnaest tisuća 

primjeraka. SuraĊivao je u Vjesniku, Vjesniku u srijedu, Glasu Slavonije, TV Zagreb... Za doprinos 

kazališnom amaterizmu i rad u novinorstvu primio je nekoliko društvenih nagrada i priznanja. LIT.: S. U. 

Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu..., Slavonski Brod, 2008. 

SINGER, Mihalj (Osijek, 1828. – Brod na Savi, 11. V. 1900.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


SINGER, Miroslav (? - ?), šumarski inţenjer. Jedno vrijeme zaposlen u Slavonija DI. IZV.: Popis Ţidova koji 

su apstinirali izbore dr. Markotića DASB, Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu 


SINGER, Nino (?, 1933. – logor Đakovo, 1942.), otac Maks IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


SINGER, Regina (Brod na Savi, 1883. – logor Stara Gradiška, 1942.), otac Abraham IZV.: PPŢKL 


SINGER, Vilim (? - ?), privatni ĉinovnik IZV.: Popis Ţidova koji su apstinirali izbore za dr. Markotića 

DASB 

SITZER, Irena (Podgaraĉ, 17. VI. 1865. – Brod na Savi, 8. XII, 1892.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 


SONNABEND, Aleksandar (Rusija, 1895. – logor Jasenovac, 1944.), profesor matematike i fizike na 

brodskoj gimnaziji do svibnja 1943. kada je premješten na drţavnu realnu gimnaziju u Virovitici naredbom 

Ministarstva nastave u Zagrebu. Otac Nikola. U Brodu je bio oţenjen Marijanom Mesić, sestrom postolara 

Mesića iz obitelji hrvatskog povjesniĉara Matije Mesića. IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 386. 

SONNABEND, Nikola (? - ?), otac Aleksandra. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

66

SONNENFELD, dr. ? (? - ?), tajnik Izraelitiĉkog gospojinskog dobrotvornog društva 1911. godine IZV.: 

Posavska Hrvatska, studeni 1911. 

SONNENSCHEIN, Aleksandar (Varaţdin, 1861. – Brod na Savi, 12. VII. 1915.), konobar. IZV.: Parice 


SONNENSCHEIN, Filip (Beiltez, 27. V. 1899. - ?). Otac Bernard, majka Marija Kohn, supruga Mirta Fuchs 

(r. Brod na Savi, 29. VI. 1912. otac Rudolf, majka Jolan Brenner), kći Ingeborg (r. Brod na Savi, 2. XII. 

1929.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

SONNENSCHEIN, Iris (?, 1930. – logor Đakovo, 1942.). Zadnja adresa Soldina 30 IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

SONNENSCHEIN, Mirta (?, 1912. – logor Đakovo, 1942.). Zadnja adresa Soldina 30 IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

SPIEGLER, dr. Oskar (? – Tel Aviv, ?), odvjetnik. Godine 1921. izabran je za predsjednika Ţidovske 

bogoštovne općine s liste cionista, meĊutim 92 općinara izrazila su mu nepovjerenje zbog izbora Arpada 

Hirschbergera za rabina. Zahvalio se na ĉasti predsjednika, no sve do 1924. u tisku je tretiran kao 

predsjednik. Godine 1925. otišao u Zagreb, potom iselio u Palestinu. Jedan je od obnovitelja cionistiĉke 

organizacije u Brodu 1918. IZV.: Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen Verber, 

JAD VAŠEM, 1988. 

SPITZER, Branka (Brod na Savi, 1904. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd 

SPITZER, Branko (Velika Kopanica, ? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

SPITZER, Dragutin Karći (Brod na Savi, 1912. – logor Jasenovac, 1945.), student. Otac Eugen Jeno. 

Najbolji šahist Broda svog vremena. Na simultanci koju je prvak svijeta Aljehin igrao u Zagrebu, jedini ga je 

pobijedio. Deportiran je u Jasenovac i tamo se zahvaljujući šahu uspio odrţati do posljednjih trenutaka. IZV.: 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis Ţidova koji su glasali za dr. 

Markotića DASB, Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, 


SPITZER, Edita (Brod na Savi, 23. III. 1924. - ?), otac Adolf Spitzer IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB 

SPITZER, Elizabeta Beška (Nova Bukovica, 22. IV. 1915. – logor Jasenovac,1943.), röntgenski tehniĉar. 

Otac Eugen. Adresa stanovanja Starĉevićeva 3, zadnja adresa Soldina 22. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd (←umrla u 

Đakovu, 1942.) LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

SPITZER, Ema (?, 1882. – logor Đakovo, 1942.), roĊena Šorš, IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


SPITZER, Emil (? - ?), otac Lavoslav, majka Marija roĊ. Weiss. Zarobljen je kao vojno lice i deportiran u 

logor Osnabrick. Preţivio je logor i emigrirao u Paragvaj. 

SPITZER, Etelka (?, 1914. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


SPITZER, Etelka (Ferićanci, 25. XII. 1912. – logor Đakovo, 1942.), krojaĉica. Otac Josip, majka Ivana 

Gross, suprug Rudolf Fuchs, trgovac. Adresa stanovanja Starĉevićeva 3. IZV.: PONOVA HDA, Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski 


SPITZER, Eugen (Bate, MaĊarska, 24. VIII. 1885. – logor Jasenovac, 1942.), gostioniĉar Starĉevićeva 3 i 

trgovac manufakture, konfekcije i galanterije, Starĉevićeva 5. Imao je gostionicu u Kohnovoj prizemnici na 

tzv. Maloj pijaci do Klasije. Otac Bernard, majka Etel Rechnitzer, supruga Margita Grosz (r. 12. V. 1898., 

otac Šandor, majka Rozalija Reichenfeld), kći Elizabeta (Brod na Savi, 27. V. 1915.). Adresa stanovanja 

Starĉevićeva 3. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.387. 

SPITZER, Filips (Višegrad, 19. IX. 1909. – logor Jasenovac, 1942.), trgovaĉki pomoćnik kod Wilima 

Rothmüllera. Otac Lavoslav, supruga Marija roĊ. Weiss. Adresa stanovanja Trumbićeva 16. IZV.: Fond 

67

PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 


SPITZER, Gerson, (Enjing, 1838. – Brod na Savi, 26. VI. 1905.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


SPITZER, Helena (Brod na Savi, 4. II. 1891. – bombardiranje Bos. Krupa, 29. V. 1944.), roĊena Adler, otac 

Josip, zadnja adresa Pilareva 20 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387, Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


SPITZER, Herman (Našice, 1851. – Brod na Savi, 7. VIII. 1932.), trgovac. Zadnja adresa Osjeĉka 33. IZV.: 


SPITZER, Hugo (Brod na Savi, 1911. – logor Jadovno, 1942.), fotograf kod Hechta, a poslije u Karlovcu. 

Otac Lavoslav, majka Marija roĊ. Weiss. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., 


SPITZER, Hugo (Velika Kopanica, 1899. – logor Jasenovac, 1943.), otac Šimun IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

SPITZER, Irena (Brod na Savi, 1893. – logor Đakovo, 1942.). Zadnja adresa Trenkova 10. IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

SPITZER, Jakob (Paĉar, 1877. – Brod na Savi, 19. V. 1911.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


SPITZER, Jeno (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

SPITZER, Julius (? - ?), ĉlan odbora društva Jehuda Halevi 1909. IZV.: Ţidovska smotra 7-8, 1909. godine 

SPITZER, Lavoslav (Gjurgjance, 16. I. 1872. – Brod na Savi, 11. IV. 1936.), ugostitelj. Otac Herman, majka 

Finka Stern, supruga Marija Weisz (Velika Kopanica). Najpoznatiji objekt koji je drţao u Brodu bilo je 

svratište Tri gavrana koje pretvara u glavno ţarište društvenog ţivota Broda izmeĊu dva svjetska rata. U Tri 

gavrana bila je jedno vrijeme Hrvatska ĉitaonica (1923.), društveno su se okupljali sportski klubovi, 

dobrotvorne, strukovne i ostale udruge. U velikoj dvorani svratišta odrţavale su se sve ţidovske priredbe i 

zabave. Godine 1931. drţao je u zakupu gradsku plaţu Poloj i tamo otvorio improvizirani buffet. IZV.: 

Knjiga zaviĉajnika DASB, Parice knjiga umrlih DASB LIT.: S. U. Schwendemann Ulica Matije Mesića u 

Slavonskom Brodu, str. 22-25, Slavonski Brod, 2010., Z. Toldi, 101 brodska priĉa, str. 216-218. 

SPITZER, Margita (MaĊarska, 1898. – logor Jasenovac, 1943.), zadnja adresa Soldina 22 IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

SPITZER, Marija (Velika Kopanica, 21. I. 1879. – logor Đakovo, 1942.), drţi toĉionicu bezalkoholnih pića. 

IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: 


SPITZER, Marko (Brod na Savi, 1896. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


SPITZER, Max (? - ?) drţao gostionu u Pachanyjevoj kući u Širokoj ulici 1909.godine IZV.: Popis zanatskih 

radnji u Brodu na Savi DASB 

SPITZER, Mile (? - ?), trgovaĉki pomoćnik IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

SPITZER, Moritz, (?, 1829. – Brod na Savi, 18. X. 1919.), trgovac, supruga Berta Glied, kći Ruţica IZV.: 

Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Parice knjiga 

vjenĉanih DASB 

SPITZER, Regina (Brod na Savi, 1900. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


SPITZER, Regina (Paks, 1844. – Brod na Savi, 24. XI. 1914.), imala tvornice soda-vode. IZV.: Parice 


SPITZER, Rudolf (Bate, Kaposvar, 12. VI. 1888. – logor Jasenovac, 1941) Otac Bernard, majka Etelka 

Rehnitzer, supruga Helena Adler (r. Brod na Savi, 4. II. 1891.), djeca Etelka (r. 15. VIII. 1916.) i Zdenko (r. 

68

4. X. 1921.). Imao trgovinu manufakturom i pomodnom robom na glavnom gradskom trgu u Brodu na Savi. 

Bila je to europski snadbjevena trgovina u kojoj su štofovi naruĉivani iz Engelske, platno iz Ĉehoslovaĉke, a 

svila za unikatne balske haljine iz Francuske. Ĉipka je nabavljana u Beĉu, a gotovi kaputi i cipele iz 

Švicarske. Zadnja adresa Pilareva 20. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

SPITZER, Ruţica (Brod na Savi, 1894. - ?). Otac Moritz, majka Berta roĊ. Glied, suprug Heinrich Pollak. 


SPITZER, Otto (Bosanski Novi, 16. I. 1914. – Slavonski Brod, 1978.), elektriĉar. Otac Lavoslav, majka 

Marija. Preţivio je Jasenovac i u Brodu se oţenio s AnĊelkom roĊ. Maksimović i imali su troje djece: Lea, 

Mirjam i Milana. Godine 1949. otišli su s prvim djetetom u Izrael, no nisu se snašli pa su se vratili i potom 

imali još dvoje djece. Otto, sin Milan i brat Ottove supruge poginuli su u prometnoj nesreći. AnĊelka Spitzer 

je bila dugogodišnja predsjednica brodske Ţidovske općine, a odnedavno je to njen sin Leo. Mirjam ţivi i 

radi u Njemaĉkoj. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB LIT.: S. U. 

Schwendemann: Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2010. 

SPITZER, Zdenko (Brod na Savi, 1921. – logor Jasenovac, 1942.), uĉenik. Otac Rudolf. Adresa Pilareva do 

Vinogradarske udruge. Na brodskoj gimnaziji pripadao komunistiĉkoj mladeţi. Od poĉetka ustanka je u 

sastavu partizanske udarne grupe. Otkriven je i sijeĉnja 1942. odveden u Jasenovac. IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

SPITZSTEIN, Josip (Velika Kopanica, 1890. – logor Jasenovac, 1941.), otac Vilko. IZV.: PPŢKL 


STÄTLER, Erna (BrĊanci, 1869. – logor Đakovo, 1942.). Zadnja adresa Budainka 250. LIT.: Zoran 


STÄTLER, Marija (?, 1893. – logor Đakovo, 21. V. 1942.). Zadnja adresa Budainka 250. LIT.: Zoran 


STÄTLER, Marko (Podgaraĉ, 17. VII. 1881. - ?), trgovac, trgovina u Širokoj ulici. Otac Josip, majka Regina 

Hahn, supruga Ernestina Šlomovic (r. Bošnjaci, 24. X. 1889., otac Baruh, majka Cecilija Steiner), djeca 

Zvonimir (?, 17. VII. 1915. i Sigismund (r. Staro Pazovo, 26. VI. 1917.). Adresa stanovanja Zrinska 66. 

IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA 

STÄTLER, Sigismund Bobi (Stara Pazova, 26. VI. 1917. – logor Jasenovac, 1942.), postao je ĉlan 

Komunistiĉke partije još kao student i borio se u redovima Španjolske republikanske armije. Godine 1939. 

prebacio se u Francusku (logor), a potom vratio u Jugoslaviju. Uhićen je 1941. i odveden u Jasenovac, gdje je 

ubijen. IZV.: Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond 

rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

STÄTLER, Terezija, (?, 1888. – logor Đakovo, 12. IV. 1942.), zadnja adresa Budainka 250 LIT.: Zoran 


STÄTLER, Zvonko (? - ?), aktivist Hašomer Hacaira IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u 


STEIN, Adolf (Plavna, 1832. – Brod na Savi, 18. XI. 1888.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


STEIN, Artur (Vinkovci, 19. I. 1914. – Njemaĉka, logor, 1943.), bravar. Otac Antun, supruga Blanka roĊ. 

Weiss. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 


STEIN, Bela (Brod na Savi, 1905. – logor Jasenovac, 1945.), obrtnik, otac Ljudevit, IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.387 

(ubijen, 1941.) 

STEIN, Herman (Brod na Savi, 14. III. 1919. - ?) Roditelji Stein Bernhard i Rosa Grünberger, supruga Neli 

Adler IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Parice knjiga vjenĉnaih DASB 

69

STEIN, Blanka (Brod na Savi, 1922. – Dahau, Njemaĉka 1943.), roĊena Weiss, trgovaĉki pomoćnik, otac 

Galup IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica 

Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.387 

STEIN, Blanka (Osijek, 12. V. 1891. – Brod na Savi, 18. X. 1912.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


STEIN, Branko (Brod na Savi, 1940. – logor Jasenovac, 1942.), otac Artur IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

STEIN, Emanuel (Vukovar, 1867. – Brod na Savi, 18. XI. 1888.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


STEIN, Filip (Brod na Savi, 1904. – logor Jasenovac, 1945.), radnik, otac Ljudevit, IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str.387 

STEIN, Frida (Brod na Savi, 23. II. 1915. - ?) Roditelji Bernhardt Stein i Roza Grünberger IZV.: Parice 


STEIN, Jakob (? - ?), trgovac IZV.: Popis zanatskih radnji u Brodu na Savi 1932. godine DASB 

STEIN, Lilie (Brod na Savi, 18. II. 1908. - ?) Roditelji Ludvig Stein i Regina Pollak IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

STEIN, Ljudevit (? - ?), trgovac ţiveţnim namirnicama, ţeljeznom robom, metalnim lijesovima i 

plinomjerima (zajendo s Majnarićem). Godine 1910. ĉlan odbora Hrvatske stranke prava u Slavonskom 

Brodu IZV.: Posavska Hrvatska, 1910., Popis zanatskih radnji u Brodu na Savi, 1932. 

STEIN, Vilim (Brod na Savi, 13. VII. 1915. – ?) Roditelji Ludvig Stein i Regina Pollak IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

STEINER, Herman (Makö, 1874. – Brod na Savi, 6. IV. 1900.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


STEINER, Herz (Makö, 1832. – Brod na Savi, 19. III. 1902.), ugostitelj. Brat Izidora. Imao je gostionicu u 

staroj Radosavljevićevoj kući na glavnom gradskom trgu 1897. godine. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog 

groblja u Slavonskom Brodu MBP LIT. S.U.Schwendemann: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, 


STEINER, Isidor (Brod na Savi, 28. IX. 1881. – Zagreb, ?), knjiţar i filatelist. Otac Herz, majka Katarina 

Reich (r. Crvenka, 10. VI. 1838.), supruga Fanika Hirtweil (r. Novska, 10. I. 1884.). Knjiţaru u Brodu n/S je 

otovrio poĉetkom 20. stoljeća i u njoj se mogao nabavljati filatelistiĉki materijal. Drţi se kako je to, u to 

vrijeme bila jedina prodavaonica filatelistiĉkog materijala istoĉno od Zagreba i juţno od Budimpešte. Od 

1908. do kraja Prvog svjetskog rata najpoznatiji je brodski knjiţar s trgovinom na glavnom gradskom trgu 

(do 1922., potom u Trumbićevoj 30). Drţao je i posudbenu knjiţnicu. Godine 1919. utemeljitelj je kluba 

filatelista u Brodu n/S. Pozvani je sudionik Ţidovske graĊanske supštine 14. oţujka 1909. godine u Kasini. 

Ĉlan je Cionistiĉkog društva od 1909. U Zagreb je odselio 1929. i ondje se bavio trgovinom antikviteta. IZV.: 

Parice matiĉnih knjiga DASB LIT.: Ljiljana Dobrovšak, Scrinia Slavonica 6, str. 234-266, Slavonski Brod. 

2006., S.U. Schwendemann, Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, str. 135, Slavonski Brod, 2005., 

STEINER, Katarina (Crvenka, 10. VI. 1838. – Brod na Savi, 17. XII. 1928.), sin Isidor IZV.: Knjiga umrlih 


STEINER, Leon (Gundinci, 1896. – logor Stara Gradiška, 1942.), otac Ladislav IZV.: PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. 

STEINITZ, Simon (? - ?), vlasnik poljoprivrednog imanja u Grku. Adresa stanovanja Trumbićeva 3 i 4. 


STENDLER, Marija (?, 1893. – logor Đakovo, 22. V. 1942.) IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd 

STERN, Adolf (Brod na Savi, 1870. – logor Jasenovac, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

STERN, Elizabeta, Ella (Osijek, 1879. – Brod na Savi, 1. II. 1907.), adresa stanovanja Berislavićeva 4b. 


70

STERN, Gisela (Brod na Savi, 8. I. 1911. - ?). Otac Sigmund Stern. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB 

STERN, Gustav (Zagreb, 1890. – Brod na Savi, 4. V. 1919.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


STERN, Hermina (?, 1886. – logor Đakovo, 7. III. 1942.), otac Saul, majka Marija roĊ. Biennenfeld, udana 

za Aleksandra Divinskog, kantora. Zadnja adresa Stadlerova 3. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

(roĊena 1874.) 

STERN, Hermina (Somogy Sill, 25. XII. 1874. - ?), udana za Ţigu Sterna. Sa suprugom ţivjela u Jasenovcu 

1925.-1937. i onda doselila u Brod na Savi. IZV.: Fond PONOVA DA 

STERN, Isak (? - ?), godine 1909. igrao je nogomet za sekciju ŠK Marsonije. LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: Ĉudnovate 

zgode stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

STERN, Johana (?, 1844. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


STERN, Julia (Hold Mözo, Vàserhély, MaĊarska, 29. X. 1870. – logor Stara Gradiška, 1941.). Otac Rudolf 

Štern, majka Roza roĊ. Vogl, udova Jakova. Adresa stanovanja Berislavićeva 4b. IZV.: Fond PONOVA DA, 

Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, 

SŢFT, str.387 

STERN, Julijana (Poţega, 1841. – Brod na Savi, 30. III 1928.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


STERN, Leon (? – Tel Aviv, ?), utemeljitelj i predsjednik društva Jehuda Halevi. Kasnije jedan od voĊa 

cionista u Zagrebu. Iselio se prije Drugog svjetskog rata i umro u Tel Avivu. IZV.: Pinkas Jevrejskih općina 

Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. 

STERN, Leontina (Široko Polje, 7. XI. 1884. – logor Đakovo, 1942.), jorgandţinica. Otac Šalamon, majka 

Helena Goldstein, zadnja adresa Zrinska 33 IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB LIT.: Zoran 


STERN, Natalie (Brod na Savi, 10. X. 1912. - ?) Roditelji Sigmund Stern i Regina Albinon IZV.: Parice 


STERN, Rozalija (?, 1890. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

STERN, Saoul (Malin, Seĉovec, Ĉehoslovĉka, 19. XI. 1859. – Brod na Savi, 8. V. 1931., 30. V. 1930.), 

rabin. Bio je oţenjen Marijom roĊ. Bienenfeld (otac Franz, majka Rebeka roĊ. Baum). Imali su dvoje djece: 

Gustava (r. 7. V. 1898.) i Herminu (r. 1886. u Zagrebu). Brodski rabin je od 1889. – 1924. Godine 1907. 

izabran je za rabina mimo volje predsjednika Ţidovske općine i odbornika. Godine 1909., kada je u Brodu 

odrţana Prva konferencija zemaljskog udruţenja Cionista juţnoslavenskih krajeva Austrougarske monarhije 

dao je veliku potporu odrţavanju i organizaciji konferencije. Godine 1912. utemeljitelj je religiozno 

humantirarnog društva Hevra Kadiša. Kao pasionirani šahist i jedan je od utemeljitelja brodskog Šah kluba 

1920. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, LIT.: S.U. 

Schwendemann, Dogodilo se jednom u Brodu, str. 92,195,205, 231,247,346,391, Slavonski Brod, 2008. 

STERN, Šandor (? – Logor Auschwitz, 1942.), supruga Anica roĊ. Fuchs. Iz Broda otišli u Vukovar odakle 

su odvedeni transportom u Auschwitz. IZV.: Svjedoĉenje Mirjam Delić 

STERN, Theresia (Brod na Savi, 30. XII. 1908. - ?). Roditelji Dragutin Stern i Eleonora Grün IZV.: Parice 


STERN, Vladimir (Brod na Savi, 5. IX. 1912.). Roditelji Dragutin Stern i Eleonora Grün IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

STERN, Ţiga (Puconci, 10. VIII. 1868. - ?), knjiţar. Supruga Hermina. Zadnja adresa Brlićev trg 1. IZV.: 

Popis Ţidova koji su apstinirali izbore dr. Markotića DASB 

STRASSBERGER, Albert (Brod na Savi, 5. XI. 1873. - ?), trgovac. Otac Vilim, majka Rose roĊ. Baum 


71

STRASSER, Adolf (Brod na Savi, 1902. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac, otac Ludvig IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis Ţidova koji 

su glasali za J.R.Z. DASB 

STRASSER, Dora (Nadalj, 26. VI. 1898. – logor Đakovo, 1942.), otac Ludvig, majka Rozalija. Zadnja 

adresa Stadlerova 12 IZV.: Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


STRASSER, Ludvig (Pećuh, 21. VIII. 1870. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac pijaĉar. IZV.: Fond 



STRASSER, Rudolf (Nadalj, 16. VIII. 1896. - ?), portir. Otac Ludvig, majka Rozalija. Adresa stanovanja 

Berislavićeva 7. IZV.: Fond PONOVA DA 

STRASSER, Selina (?, 1882. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


SZEKLER, Schandor (Brod na Savi 10. X. 1908. - ?) Roditelji Josip Szekler i Therese Rosenfeld IZV.: 


SZÉL, Pal (Brod na Savi, 8. I. 1910. - ?) Roditelji Bela Szél i Jolan Pollak IZV.: Parice knjiga roĊenih 

DASB 

ŠAJER, Adolf (Rechnitz, 1880. – Brod na Savi, 22. VI. 1932.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


ŠAJER, Aleksandar (Brod na Savi, 17. XII. 1924. - ?) Roditelji Adolf Šajer i Hermina Bech IZV.: Parice 


ŠAJER, Roza (?, 1844. – Brod na Savi, 21. II. 1924.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


ŠERNBERG, ? (? - ?), pouĉavala je privatno sviranje na klaviru. IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u 


ŠLOJMOVIĆ, Marko (? - ?), trgovina ruĉnog rada i pribora IZV.: Fond PONOVA DA 

ŠORŠ, Paula (Brod na Savi, 1903. – logor Jasenovac, 1943.), otac Lavoslav IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

ŠORŠ, Blanka (Poţeški Brestovac, 28. I. 1898. - ?), udajom za dr. Antuna Pandaka, prešla na katoliĉku vjeru. 


ŠPAN, Herman (Brod na Savi, 1885. – logor Jasenovac, 1941.), otac David IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

ŠPIRA, Arnold (? - ?), limar IZV.: Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva 

svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

ŠPIRA, Gjula (Brod na Savi, 1. IX. 1903. - ?) Roditelji Arnold Špira i Rosa Spitzer IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

ŠPIRA, Roza (Pakš, 21. VI. 1878. - ?), udova Arnolda Špira, otac Gerson Spitzer, majka Regina roĊ. Müller. 


ŠVALB, Mano (? - ?), tehniĉki direktor u Tvornic strojeva, vagona i mostova IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska 


ŠVRLJUGA, Ferdo (? - ?), veterinarski savjetnik. IZV.: Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom 

Brodu izmeĊu dva svjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

ŠVRLJUGA, Milivoj (Brod na Savi, 25. I. 1913. - ?) Roditelji Ferdo Švrljuga i Elsa Färber IZV.: Parice 


ŠVRLJUGA, Viktor (Brod na Savi, 6. V. 1915. - ?) Roditelji Ferdo Švrljuga i Elsa Färber IZV.: Parice 


TAJH, Miroslava (Sarajevo, 1902. – Trst, 1945.), ĉinovnica, otac Marko, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski 

Brod u NOB, SŢFT, str.387 

TAUSSIG, Emil (Brod na Savi, ? – Brod na Savi, 15. II. 1909.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


72

TAUSSIG, Ervin (? - ?), advokatski pripravnik. Adresa stanovanja kuća na Radićevoj obali 3. IZV.: Fond 

PONOVA DA 

TAUSSIG, Hermina (Šarkany, 1876. – Brod na Savi, 30. IV. 1926.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


TAUSSIG, Hinko (Brod na Savi, 1887. - ?), roditelji Jakob Taussig i Paulina Leitner, supruga Dora Sessler. 


TAUSSIG, Julius (Brod na Savi, 21. XI. 1911. - ?) Roditelji Eduard Taussig i Hermine Sättler IZV.: Parice 


TAUSSIG, Slavoljub (? – Beĉ, 1. VII. 1921.), trgovina ţeljeza, ţiveţa i mješovite robe (s Györyjem) na 

glavnom gradskom trgu (prije Bier i Mullhofer, kasnije Savo Berić). Trgovina se nalazila u kući Jakoba 

Kohna. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP LIT.: S. U. Schwendemann: Glavni 

gradski trg u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2005. 

TEICH, Fridrika (Sarajevo, 5. V. 1899. - ?), korespodentkinja za strane jezike. Adresa stanovanja Olivina 27 


TEREK, Kamila (? - ?), modiskinja, imala je ekskluzivnu prodavaonu šešira iz Budimpešte i Beĉa. IZV.: Dr. 



TEREK, Magda (? – Lepoglava, 1944.), kći Kamile Terek. Bila je jedan od najboljih Ċaka gimnazije i ĉlan 

Ţidovske akademske menze. Pomagala je pokretu otpora i bila u evidenciji policije. Po usposatavi NDH je 

uhićena i odvedena u Lepoglavu gdje je ubijena. IZV.: Dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom 

Brodu izmeĊu dva stvjetska rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd 

THAU, Klani (Brod na Savi, 30. VII. 1908. - ?) Roditelji Herman Thau i Ester Rosenfeld IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

TOLENTINO, dr. Dragutin (? – ?) IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB 

TOLENTINO, Rene (Zagreb, 1921. – Brod na Savi, 28. II. 1922.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


TÜRKEL, Elza (? - ?), roĊ. Krauss. Suprug Jakob Türkel, sin Josip. Adresa stanovanja kuće u Zvonimirovoj 

7 i Gundulićevoj 20. IZV.: Fond PONOVA DA 

TÜRKEL, Josip (Brod na Savi, 24. VII. 1914. - ?) Roditelji Jakob Türkel i Elsa Krauss. Adresa stanovanja 

Zvonimirova 7 i Gundulićeva 2.. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB 

UKRAJINCZYK, Ernestina (Beĉ, 26. III. 1906. - ?). Suprug Gössl Dragan, trgovac IZV.: Fond PONOVA 

DA 

VISZT, Makso (? – ?), ĉlan je odbora Hrvatske stranke prava 1910. godine IZV.: S.U.Schwendemann: Volim 

Brod, Slavonski Brod, 2009. 

VOGEL, Josip (Sredanci, 1920. – logor Jasenovac, 1943.) IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

WAGMAN, Ana (Brod na Savi, 1876. – Brod na Savi, 30. IV. 1927.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


WAGMAN, Antun (Frebinhof, Ĉehoslovaĉka, 1867. – Brod na Savi, 10. III. 1928.) IZV.: Knjiga umrlih 


WEIDENHORN, A (? - ?), ugostitelj IZV.: Popis zanatskih radnji u Brodu na Savi, 1932. godine DASB 

WEILER, Franz (Kapošvar, 1837. – Brod na Savi, 21. IX. 1912.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga 


WEILER, Lina (Pećuh, 1851. – Brod na Savi, 16. II. 1924.), kućanica. Zadnja adresa Starĉevićeva 16 IZV.: 


WEILER, Ludvig (Kapošvar, 1849. – Brod na Savi, 21. VIII. 1913.), agent. Zadnja adresa Mollinaryjevo 

šetalište 9. IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

WEILER, Rosalie (Brod na Savi, 1880. - ?). Otac Lajoš Weiler, majka Kati Berger, udana za Ignaca 

Neumanna (1920.) IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB 

73

WEINBERGER, Filip (? - ?), ĉlan upravnog odbora ŠK Marsonija 1929. godine. LIT.: Ţeljko Ĉeglaj: 

Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

WEINER, Adolf (?, 1855. – Brod na Savi, 16. VIII. 1911.), trgovac mješovitom robom. Supruga Amalija 

roĊ. Weiss Sagradio kuću 1898. na uglu Karadţićeve i Poštarske ulice, ranije stanovao u kući u Širokoj ulici 

(caffe Rubicon). IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

WEINER, Beti (Bonyhad, 1830. – Brod na Savi, 3. IX. 1893.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga 


WEINER, Cili (Magocs, 1852. – Brod na Savi, 7. X. 1914.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Knjiga 


WEINER, Flora (Osijek, 1861. - ?), udova Adolfa trgovca. Otac Markus Lövy, mati Barbara. Adresa 

stanovanja Berislavićeva 6a. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA 

WEINER, Herman (Brod na Savi, 3. III. 1877. – Nica, 22. III. 1932.), trgovac. otac Mihael, majka Cilli roĊ. 

Klein, supruga Aranka Haas (r. 11. I. 1886., otac Jozef, majka Šarlota Müller). Bavio se agenturnim i 

komisionalnim poslovima 1910. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

WEINER, Maks (? – Brod na Savi, 24. XI. 1871.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom 


WEINER, Maks (Ţepĉe, 31. I. 1889. – Brazil, ?), poduzetnik. Djed Wilhelm Weiner (Sigebovar, 1820.- 

Brod, 1896.) jedan je od prvih Ţidova naseljenih u Brodu. Otac Samuel Weiner i mati Neli roĊena Goldfinger 

bili su trgovci. Od 1919. ravnatelj je DI Slavonije u Slavonskom Brodu (nakon Ehrmann Aleksandra). 

Posjedovao je zajedno s Klep Kristinom dva silosa (Osjeĉka i sv. Lovre) kao i ĉardak s magazinima za 

ţitarice u Osjeĉkoj ulici. Bio je mecena nogometnog kluba Marsonia i predsjednik kluba 1920. Godine 1924. 

proglašen je doţivotnim poĉasnim predsjednikom, a 1934. ponovno je redovni predsjednik. Mecena je 

izgradnje nogometnog stadiona, brodskog hipodroma, spremišta veslaĉkog kluba Sava i teniskih igrališta u 

Pilarevoj ulici. Prvi je predsjednik aerokluba Naša krila (1934.), ĉlan uprave Autokluba i ĉlan brodskog 

ogranka Rotary kluba (1935.). Godine 1934. bio je i ĉlan Gradskog zastupstva. Bio je oţenjen (20. rujna 

1914.) Olgom roĊenom Samlaić, kćeri Heinricha Samlaića i Fany Kohn. Imali su kći Nadu Lea. Ţivjeli su u 

vili na uglu Badalićeve i Basariĉekove. Prezime je promijenio u Bosnić 6. IX. 1924. IZV.: Knjiga zaviĉajnika 

DASB LIT.: S.U. Schwendemann: Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, str. 129, Slavonski Brod, 2010. 

WEINER, Marcel (? – ?), otpremniĉki posao 1923. IZV.: Popis zanatskih radnju u Brodu na Savi, DASB 

WEINER, Mihalj (Osijek, 1850. – Brod na Savi, 27. V. 1893.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


WEINER, Otto, (Brod na Savi, 1889. – Brod na Savi, 29. VI. 1906.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja 


WEINER, Samuel (? - ?) otac Max Weiner, majka Neli Goldfinger IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

WEINER, Terezija (?, 1830. – Brod na Savi, 1871.) roĊ. Fisch IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


WEINER, Vilhelm (Sigetvar, 1820. – Brod na Savi, 17. II. 1896.). Otac Adolfa Weinera, trgovca i suprug 

Flore Lövy IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

WEINER, Walter (?, 1884. – Beĉ, 16. I. 1908.), sin Vilhelma IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


WEISS, Adolf (?, 1885. - ?), ĉinovnik. Roditelji Moritz Weiss i Leonora Kohn, Supruga Blanka Goldstein. 


WEISS, Adolf (?, 1874. – Brod na Savi, 8. XII. 1937.), krojaĉ, supruga Rozalija roĊ. Danzing, kći Katica 

udana Buchwald IZV.: Parice knjiga umrlih DASB, Parice knjiga vjenĉanih DASB 

WEISS, Adolf (Körös, 1864. – Brod na Savi, 26. IV. 1922.), ugostitelj. Jedno vrijeme je drţao svratište 

Jankomir. IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

WEISS, Aleksandar (Brod na Savi, 1902. – logor Jasenovac, 1942.), sodar IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis Ţidova koji su glasali za dr. 


74

WEISS, Aleksandar (Parabuć, 26. VI. 1898. – ?), trgovac drvom i uglenom. Supruga Helena, kćeri Malvina i 

Sidonija. IZV.: Fond PONOVA DA 

WEISS, Amalija (Taza, 1855. – Brod na Savi, 1938.), roĊena Fischer, suprug Max Weiss. IZV.: Knjiga 


WEISS, Amalija, (Forza, 1853. – Brod na Savi, 14. IV. 1931.). Zadnja adresa Trumbićeva 69. IZV.: Parice 


WEISS, Arpad (Brod na Savi, 1900. – logor Jasenovac, 1942.), privatni ĉinovnik, otac Adolf IZV.: Popis 

ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis Ţidova 

koji su glasali za J.R.Z. DASB 

WEISS, Blanka (Brod na Savi, 2. VI. 1911. - ?) Roditelji Jakob Weiss i Kati Haar IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

WEISS, Boţena (Ogulin, 9. VII. 1892. - ?), roĊ. Skopczinsky. Suprug Oto Weiss. Adresa stanovanja 

Mesićeva 3. IZV.: Fond PONOVA DA 

WEISS, Danijel Danilo ?(Habjanovci, 5. III. 1904. – logor Jasenovac, 1942.), privatni ĉinovnik. Supruga 

Marija roĊ. Singer, sin Ignatz. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 

2007.g. Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, IZV.: Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. DASB 

WEISS, David (Brod na Savi, 30. X. 1880. – logor Jasenovac, 1942.), ravnatelj paromlina. Otac Max, majka 

Amalia roĊ. Fischer, supruga Melanija Volter, kći Edith, brat Oskar promjenio prezime 1940. u Veljan, bio 

oţenjen Friedom Skall, sin Viktor. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

WEISS, Desider Deţe (Budimpešta, 23. IX. 1897. – logor Jasenovac, 1942.), tapetarija i trgovina 

pokućstvom u Zrinskoj 12. Otac Mavro, majka Marija Goldner, supruga Friederika Bech (Beĉ, 25. VI. 1903. 

– Jasenovac, 1942.). Zadnja adresa Horvatova ulica. IZV.: Fond PONOVA DA, Knjiga zaviĉajnika DASB, 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: 

Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Đuro (Brod na Savi, 1908. – logor Jasenovac, 1942.), otac Josip IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 


WEISS, Elvira (? - ?), roĊ. Levi, proizvodnja jorgana. Zadnja adresa Starĉevićeva 8, IZV.: Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Popis zanatskih radnju u Brodu na Savi, 1932. godine DASB 

WEISS, Emanuel (Brod na Savi, 16. III. 1916. - ?), trgovaĉki pomoćnik. Supruga Anka Dević. IZV.: Fond 

PONOVA DA 

WEISS, Emil (Brod na Savi, 17. XII. 1933. – Brod na Savi, 7. IV. 1934.) Roditelji Arpad Weiss i Marija 

Ferić IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

WEISS, Evelinka (?, 1893. – logor Đakovo, 13. IV. 1942.). Zadnja adresa Zvonimirova 70 IZV.: Popis 



WEISS, Frida (Beĉ, 25. VI. 1903. – logor Jasenovac, 1942.), suprug Dezider. Zadnja adresa Zrinska 12, 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenvac, 2007.g., Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog 

istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387, Zoran 


WEISS, Gjuro (Brod na Savi, 2. IX. 1903. - ?) Roditelji Isidor Weiss i Adela Grünnwald IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

WEISS, Gjuro (Brod na Savi, 25. II. 1908. - ?) Roditelji Josef Weiss i Julie Schullmann IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

WEISS, Hanvel (Brod na Savi, 16. III. 1916. - ?) Roditelji Jakob Weiss i Katarina Haar IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

WEISS, Helena (?, 1904. – logor Đakovo, 1942.), zadnja adresa Babićeva 21 IZV.: Popis ţrtava fašizma 



75

WEISS, Herman (?, 1844. – Brod na Savi, 7. VII. 1923.), otac Josipa Weissa IZV.: Price knjiga umrlih 

DASB 

WEISS, Hinko (Brod na Savi, 18. IX. 1933. – logor Đakovo, 1942.) Roditelji Natan Weisz i Teresa roĊena 

Weisz. Zadnja adresa Vrazova 15 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

WEISS, Hugo (Španovica, 26. I. 1879. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac komisionalnom robom, 

Starĉevićeva 44. Otac Salamon, majka Marija Grünberger, supruga Jozefina Maler (otac David, majka 

Katarina Schwartz), djeca Olga (r. 1906.) i Slavko (r. 1905.). Zastupnik je Danice, Standard Oil Company 

(Jelaĉićev trg 1) 1911. godine. U Brod je doselio iz Babine Grede nakon Prvog svjetskog rata, koji je proveo 

u ruskom zarobljeništvu. Jedno vrijeme je bio predsjednik Hevra Kadiše. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, 

Zvonimir Toldi: Uspon i tragedija obitelji Weiss, Posavska Hrvatska, listopad 2010. 

WEISS, Hugo (Brod na Savi, 1872. – logor Jasenovac, 1943.), trgovina mješovite robe. Supruga Theresa 

Wiener, kći Camila. Starĉevićeva ulica IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., 


WEISS, Ignac (Trnjani, 1914. – logor Auschwitz,1941.) LIT.: Ivo Goldstein: Holokaust u Zagrebu, Zagreb, 

2001.str. 432 

WEISS, Ignatz, (Trnjani, 1849. – Brod na Savi, 25. VII. 1912.) IZV.: Parice knjiga umrlih DASB 

WEISS, Ignjat (? – Brod na Savi, 4. III. 1934.), trgovac, supruga Julijana, zadnja adresa Zrinska 33 IZV.: 

Parice knjiga umrlih DASB 

WEISS, Ilonka (Brod na Savi, 1895. – logor Đakovo, ?). Roditelji Šandor Weiss i Lina Spitzer. Udana 1920. 

za Friedmann Inda IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Parice 

knjiga vjenĉanih DASB 

WEISS, Irena (Brod na Savi, 1884. – logor Đakovo, 1944.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Irma (Trnjani, 1912. – logor Auschwitz, 1941.) LIT.: Ivo Goldstein: Holokaust u Zagrebu, Zagreb, 

2001.str. 432 

WEISS, Isabela (Travnik, 23. XII. 1896. - ?), zubotehniĉarka, udova Ignjaca, sin Aleksander. IZV.: Knjiga 


WEISS, Jakob (Dunajska Streda, 24. VII. 1876. – Dahau, Njemaĉka, 1943.), limarski pomoćnik. Otac Arpad, 

supruga Katica roĊ. Haar. Adresa stanovanja Demetrova 8. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA 

DA, LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Jakob (Velika Kopanica, 11. XII. 1880. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac. Otac Herman, majka 

Helena Klajn, supruga Johana Kohn (Tomaševci, 1. XII. 1884.). IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, str. 387 

WEISS, Jakob (Parabuć, 8. XII. 1865. - ?), sodar. Supruga Rozalija Spitzer. Adresa stanovanja kuća u 

Gundulićevoj 28. IZV.: Fond PONOVA DA 

WEISS, Jakob (Velika Kopanica, 1892. – logor Jasenovac, 1942.), sodar, otac Arpad IZV.: PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Popis Ţidova koji su glasali za dr. 


WEISS, Jakob, Jakša (Brod na Savi, 1882. – logor Jasenovac, 1942.), trgovac, otac Keso. Zadnja adresa 

Pavelićeva 44. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Popis Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: 

Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Johana (Tomaševci, 1. XII. 1884. – logor Đakovo, 1942.). Otac Max, majka Amalija Fischer, udana 

za Deutsch Davida (30) sina Deutsch Samuela i Ebenschpanger Amalije. Zadnja adresa Pavelićeva 44 IZV.: 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Parice knjiga vjenĉanih DASB, LIT.: Zoran Vasiljević: 


WEISS, Josefina (?, 1882. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Maler IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


76

WEISS, Josip (Nagy-Köröš, 18. XII. 1881. – logor Jasenovac, 1942.), tiskar, supruga Julie roĊ. Schulmann, 

otac Salamon, majka Hani Steiner, djeca Lila (r. Brod na Savi, 15. VIII. 1906.), Gjuro (r. Brod na Savi, 25. II. 

1908.) i Olga (r. Brod na Savi, 22. IV. 1912.). Kao zet Hinka Schulmanna radio je u njegovoj tiskari kao 

poslovoĊa. Bio je blagajnik ŠK Marsonia 1919. godine. Godine 1925. zakupnik je Apollo kina u Brodu n/S, a 

1930. izdavaĉ lokalnog lista Brodska tribuna. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB (← roĊen 1884.), Fond 


Beograd 

WEISS, Julia (Brod na Savi, 14. VI. 1883. – logor Đakovo, 1942.) roĊ. Schullmann. Otac Hinko, udana za 

Josefa Weissa koji radi s njenim ocem u tiskari do njegove smrti, a poslije s majkom Katarinom dok ih 

obadvoje ne deportiraju u Jasenovac. Zadnja adresa Mesićeva 41. IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd, Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

WEISS, Julijana (Brod na Savi, 1920. – Dahau, Njemaĉka, ?), otac Jakup LIT.: Slavica Hreĉkovski: 

Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Julijana (Đakovo, 18. X. 1880. – logor Đakovo, 1942.), trgovkinja manufakturnom i pletenom 

robom. Otac Salamon Stern, majka Helena roĊ. Goldstein, udova Weiss Ignjata (umro 4. III. 1934.). Zadnja 

adresa Mihanovićeva 2. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni 


WEISS, Kamila (Brod na Savi, 1894. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Hugo Weiss i Theresa Wiener, 

udana za Brunu Schoffena. IZV.: Parice knjiga vjenĉanih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL 

Jasenovac, 2007.g., LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Kati (Velika Kopanica, 1. IX. 1892. - ?), jorgandţinica, roĊ. Haar. Roditelji Adolf Haar i Rosalija 

Danzig, udana za Rudolfa Buchwalda 1920. Adresa stanovanja Mesićeva 47. IZV.: Parice knjige vjenĉanih 

DASB, Fond PONOVA DA 

WEISS, Katica (Brod na Savi, 1883. – Dahau, Njemaĉka, 1943.), otac Ignjat IZV.: Popis ţrtava fašizma 

ŢOSB LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Katica (MaĊarska, 1878. – logor Jasenovac, 1943.), otac Josip IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Lea (? – logor Đakovo, ?), IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd 

WEISS, Leo (Bebrina, 1913. – logor Jasenovac, 1942.), otac Jakša IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv 


WEISS, Leo (Brod na Savi, 16. I. 1935. – logor Đakovo, 1942.) Roditelji Natan Weisz i Tereza Weisz. 

Zadnja adresa Vrazova 15 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 


WEISS, Leon (Brod na Savi, 1910. – logor, Jasenovac, 1943.), otac Jakob IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g., 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 387 

WEISS, Leopold (Donja Bebrina, 26. VIII. 1900. - ?), urarski pomoćnik. Otac Jakob, majka Johana Kohn 

IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA (←roĊen 1910.), Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Popis 

Ţidova koji su glasali za dr. Markotića DASB 

WEISS, Lina (Vinkovci, 1863. – Brod na Savi, 18. IV. 1926.), roĊ. Spitzer, udana Fuchs, majka Fuchs 

Rudolfa IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP 

WEISS, Ludvig (Brod na Savi, 4. VIII. 1913. - ?). Roditelji Jakob Weiss i Katarina Haar IZV.: Parice knjiga 

roĊenih DASB 

WEISS, Maks (Senta, 13. III. 1852. – Brod na Savi, 7. VI. 1929.), fijakerist kod Štefe Šimića. Otac David, 

majka Rosalia roĊ. Strauss, supruga Amalia Fischer (1855. Taza). Ĉlan je odbora za izgradnju sinagoge u 

Brodu na Savi. Godine 1912. utemeljitelj je religiozno humanitarnog društva Hevra Kadiša. IZV.: Knjiga 

zaviĉajnika DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Ljiljana Dobrovšak: Prva 

konferencija zemaljskog udruţenja cionista... Scrinia Slavonica, 2006. 

77

WEISS, Malvina (Brod na Savi, 1925. – logor Đakovo, 1942.), otac Aleksander IZV.: Popis ţrtava fašizma 



WEISS, Mano (? - ?) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

WEISS, Marija (? - ?), roĊ. Ferić, udana Neuman IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

WEISS, Marta (Brod na Savi, 29. I. 1937. – logor Đakovo, 1942.) Roditelji Natan Weisz i Teresa roĊena 

Weisz. Zadnja adresa Vrazova 15. IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 


WEISS, Micika (?, 1906. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Singer. Zadnja adresa Stadlerova 2 IZV.: Arhiv 

Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

WEISS, Mira (Brod na Savi, 1. II. 1932. – Brod na Savi, 7. VIII. 1932.) Roditelji Natan Weisz i Tereza 

roĊena Weisz IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu 

MBP 

WEISS, Mirjam (Kapošvar, 1857. – Brod na Savi, 10. I. 1933.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


WEISS, Natan (Dunajska Streda, Ĉeška, 12. V. 1904. – strijeljan na Banjici, 1941.), limar. Otac Adolf, 

supruga Terezija Weiss, djeca Hinko (r. 1933.), Leo (r. 1935.), Marta (r. 1937.). Predratni ĉlan komunistiĉke 

partije. Uhićivan nekoliko puta. Godine 1941. pobjegao je u Beograd, ali ga je Gestapo uhvatio i 

strijeljao.Adresa Vrazova 15. IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja 

Beograd, Fond PONOVA DA, LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

WEISS, Olga (Brod na Savi, 22. IV. 1912. – logor Đakovo, nepoznato). Roditelji Josef Weiss i Julija 

Schullmann IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

WEISS, Otilija (Brod na Savi, 1917. – logor Jasenovac, 1943.), otac David IZV.: PPŢKL Jasenovac, 2007.g. 

WEISS, Otilija (Varaţdin, 5. XII. 1916. – logor Jasenovac, 1942.) Roditelji Jakob Weiss i Johana Kohn. Kći 

Mirjana Ebenspänger iz prvog braka s Walterom Ebenspängerom. Zadnja adresa Pavelićeva 44 IZV.: Parice 

knjiga roĊenih DASB, Fond PONOVA DA, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


WEISS, Oto (Trnjani, 1916. – logor Auschwitz, 26. X. 1941.) LIT.: Ivo Goldstein: Holokaust u Zagrebu, 

Zagreb, 2001.g.str. 432 

WEISS, Palika Pulja (?, 1892. – logor Đakovo, 1942.), trgovac. Predsjednik nogometnog kluba Balkan. 

IZV.: Popis ţrtava faţizma ŢOSB, Fond PONOVA DA, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

WEISS, Reza (Našice, 1858. – Brod na Savi, 17. IX. 1926.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


WEISS, Riza (?, 1916. – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog 


WEISS, Roza (Sv. Juraj, Slovaĉka, 16. IV. 1902. – Dahau, Njemaĉka, ?), privatna namještenica, otac Jakob, 

rastavljena supruga Breshaner Vilima. Adresa stanovanja Demetrova 8. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, 

Fond PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 

388 na Savi 

WEISS, Rozalija (? – Trnjani u 57. godini ţivota), roĊ. Danzig IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


WEISS, Rozalija (Paks, 25. II. 1865. – logor Đakovo, 21. III. 1942.), roĊ. Spitzer. Suprug Jakob Weiss. 

Adresa stanovanja Gundulićeva 28. Zadnja adresa Kvaternikova 41. IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog 

muzeja Beograd, Fond PONOVA DA, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

WEISS, Rozalija (Dunajska Streda, 20. XI. 1875. – logor Đakovo, 18. V. 1942.). Zadnja adresa Vrazova 15 

IZV.: Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, Fond PONOVA DA LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


WEISS, Ruţa (?, 1911. – logor Đakovo, 1942.). Zadnja adresa Tomislavov trg 9, LIT.: Zoran Vasiljević: 


78

WEISS, Ruţica (?, 1889. – logor Đakovo, 1942.), roĊ. Schillinger, zadnja adresa Stadlerova 3, IZV.: Popis 



WEISS, Scharlotta (Brod na Savi, 11. XI. 1920. - ?) Roditelji Jakob Weiss i Johanna Haar IZV.: Parice 


WEISS, Sidonia (Brod na Savi, 9. XI. 1932. – logor Đakovo, 1942.) Roditelji Aleksandar Weisz i Helena 

Fridman. Zadnja adresa Bakaĉeva 21, IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv 


WEISS, Sigmund (Osijek, 27. II. 1857. – Brod na Savi, 9. II. 1905.) IZV.: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u 


WEISS, Slavko (Brod na Savi, 1905. – Izrael, ?), otac Hugo, majka Jozefina Mahler. Studirao je agronomiju 

u Zagrebu. Osnivaĉ je Hašomer Hacaira u Slavonskom Brodu. Pripadnik je prvog cionistiĉkog omladinskog 

društva Max Nordau koje je osnovano 1919, a vodili su ga u poĉetku Olga Flancer Polić, Fritz Hertzler i 

Leon Konforti. Kasnije su im se pridruţili Mautner, Hofner i Nelly Kohn. Iselio u Izrael u Kibuc Šaar 

Haamakin. S vremenom je postao voĊa Hašomer Hacaira u Izraelu. Slavko Weiss je 1931. godine u Izraelu 

promijenio ime u Hilel Livni. IZV.: Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen 

Verber, JAD VAŠEM, 1988., LIT.: Melita Švob: Ţidovi u Hrvatskoj, Zagreb, 2004., str. 503. 

WEISS, Stjepan (? - ?), ribar IZV.: Popis Ţidova koji su apstinirali izbore za dr. Markotića DASB 

WEISS, Šandor (Brod na Savi, 1905. – logor Jasenovac, 1942.), supruga Lina Spitzer, kći Ilona IZV.: 


WEISS, Terezija (?, 1874. – Brod na Savi, 1940.). Zadnja adresa Mesićeva 7 IZV.: Parice knjiga umrlih 

DASB 

WEISS, Terezija (Brod na Savi, 1909. – logor Jasenovac, 1942.), otac Jakob. Zadnja adresa Vrazova 15, 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g. LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u 

NOB, SŢFT, str. 388, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

WEISS, Terezija (Motiĉina, 15. X. 1870. – logor Đakovo, 1942.), otac Leopold Kohn (umro 12. IX. 1940.), 

majka Rosa Weisz. Zadnja adresa kuća u Pilarevoj 1. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Fond PONOVA DA, 


1988. 

WEISS, Vatroslav, (Brod na Savi, 1887. – Brod na Savi, 24. V. 1920.), trgovac, IZV.: Parice knjiga umrlih 


WEISS, VERNIĆ, Otto (Brod na Savi, 22. VIII. 1890. – Brod na Savi, 27. V. 1962.), graĊevinski inţenjer, 

otac Ţiga, majka Terezija Kohn. Supruga Jelka Skopczỳnski, djeca Zvonko i Dubravko. Utemeljitelj je 

sokolskog društva, jedan je od osnivaĉa Ferijalnog kluba hrvatskih naprednih Ċaka Marsonia u Brodu n/S 

(1906.) i tajnik kluba. Tajnik je nogometne sekcije Marsonije 1909. Godine 1910. predsjednik je ŠK 

Marsonia, a 1919. je tajnik. U Prvom svjetskom ratu bio je K.u.K. Flieger Oberleutenant. Nakon Drugog 

svjetskog rata zaposlen je kao ineţenjer na ţeljeznici i rukovodi obnovom porušenih mostovnih konstrukcija 

preko Save i ţeljezniĉke pruge Novska–Vinkovci. Potom je angaţiran na gradnji ranţirne stanice u 

Vinkovcima i dvostrukog kolosijeka na pruzi Vinkovci-Novska. Za svoj rad nagraĊen je Ordenom rada prvog 

reda. Adresa stanovanja kuća u Masarykovoj 3. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Brodski list, lipanj 1962. 

WEISS, Viktor (Sarajevo, 30. XII. 1913. - ?). Otac Oskar, majka Frida Skall, oţenjen Mirjam Löbel (Leipzig, 

9. VI. 1917., njen otac Emmo, majka Lucija Chanizer.) IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB 

WEISS, Zlata (Sibinj, 1911. - ?), medicinska sestra. U partizanima je od srpnja 1942. Bila je referent saniteta 

u Slavonskom partizanskom odredu, a zatim bolniĉarka u bolnici Šestog korpusa. LIT.: Jaša Romano: Jevreji 

Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

WEISS, Ţiga (? - ?), trgovac. Posjeduje stovarište pijeska, šljunka i brusniĉkog kamena, 1895. IZV.: Popis 

zanatskih radnji u Brodu na Savi 1932. godine 

WEISS-SPITZER, Zlata (Brod na Savi, 1901. - ?), otac Jakob. Godine 1941. pobjegla u Hrvatsko primorje 

gdje je internirana u Kraljevici i Rabu. Po osloboĊenju iz logora stupila je u partizane. Bila je bolniĉarka u 

79

pozadinskim bolnicama Banije, a zatim u bolnici u Bariju. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.- 

1945., Beograd, 1980. 

WEISSBERG, dr. Ada (Böbrka, 16. VII. 1898. – logor Jasenovac, 1942.). Otac Samuel Taubes, majka Sara 

Vitels. Djelovala je u WIZO i bila blagajnica gospojinskog društva. Imala je visoko školsko i judaistiĉko 

obrazvoanje, pa je ĉesto zamjenjivala rabina na satovima vjeronauka. Vodila je teĉajeve hebrejskog jezika. 

Zadnja adresa Livadićeva 8 IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, 

PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu izmeĊu dva svjetska 

rata, Fond rukopisi, Jevrejski istorijski muzej Beograd LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, 

SŢFT, str. 388 Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1988. 

WEISSBERG, dr. Leib (Probuzina, Galicija, 14. VIII. 1893. – logor Jasenovac, 1942.), rabin, 1929. Otac 

Seide, majka Ehaja Ringel, oţenjen Adelom Taubes, sin Samuel (r. Brod na Savi, 25. IV. 1933.), i Saadia (r. 

Brod na Savi, 28. XII. 1936.). Vjersko obrazovanje dobio u Beĉu (Izraeltisch teologische lehrnansalt) 

predavao vjeronauk. Za rabina došao nakon Hirschbergera. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

WEISSBERG, Saadia (Brod na Savi, 28. XII. 1936. - ?) Roditelji dr. Leib Weissberg i dr. Ada Taubes,. 

Zadnja adresa Livadićeva 8 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava 

fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


WEISSBERG, Samuel (Brod na Savi, 25. IV. 1933. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji dr. Leib Weissberg i 

dr. Ada Taubes. Zadnja adresa Livadićeva 8 IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, Knjiga zaviĉajnika DASB, 

Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd, LIT.: 

Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 388, Zoran Vasiljević: Sabirni logor Đakovo, 


WEISSBERG, Vili (Brod na Savi, 1938. – logor Jasenovac, 1942.), otac dr. Leib, majka dr. Ada Taubes. 

IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Arhiv Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd 

LIT.: Slavica Hreĉkovski: Slavonski Brod u NOB, SŢFT, str. 388 

WEISSER, Dita (? - ?), otac Karl IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

WEISSER, Karl (? – logor Đakovo, 1942.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, Arhiv Jevrejskog istorijskog 


WEISSER, Lola (Donji Andrijevci, 1903 – logor Jasenovac, 1943.) IZV.: Popis ţrtava fašizma ŢOSB, 


WELTNER, Moritz (Budafa,? – Brod na Savi, 19. V. 1930.). Zadnja adresa Pilareva ulica IZV.: Knjiga 


WELTNER, Rozalija (MaĊarska, 1860.- Brod na Savi, 23. XI. 1934.). Zadnja adresa Pilareva ulica IZV.: 


WERBER, Abraham (? - ?), inţenjer hidrolog. Predsjednik mjesne cionistiĉke organizacije u Brodu. 

Neumorni uĉesnik u animaciji društvenog ţivota raznim zabavama za Hanuku, Purim, Tu bišvat i druge 

praznike. Godine 1921. izdao je u Brodu ţidovski list Hadegel, formata 16x23 cm na ĉetrdeset stranica. 

Tiskan je kod Hinka Schullmanna. Na naslovnoj stranici lista bila je ilustracija zastave sa sedam zvijezda. U 

uvodniku Werber je to protumaĉio kako bijelo polje zastave predstavlja novi i ĉisti ţivot, a zvijezde 

predstavljaju «sedam zlatnih sati našeg radnog dana». List je bio intoniran cionistiĉko propagandistiĉki. 

Izašao je kao dvobroj, no sljedeći se broj više nije pojavio. Većinu ĉlanaka koji propagiraju povratak u 

Palestinu potpisao je Werber. IZV.: Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen 

Verber, JAD VAŠEM, 1988. LIT.: S. U. Schwendemann: Okrenuta klepsidra,Slavonski Brod, 2005. 

WOLF, Laslo (Baĉko Petrovoselo, 27. IV. 1900. - ?), mašinski inţenjer. Supruga Ruţa Manheim, sin Mihael 

(r. 1931.) i kći Eva (r. 1936.). IZV.: Fond PONOVA DA 

WOLFNER, Samuel (? - ?), zajedno s Arminom Bergerom drţi skladište drva i ogrijevnog materijala u 

Trenkovoj ulici. 

80

ZASKIN, Josip (Brod na Savi, 24. IV. 1931. - ?) Roditelji Michael Zaskin i Rahela Krpan IZV.: Parice 


ZASKIN, Michael (? - ?), krojaĉ seoskih nošnji. Sagradio je 1930. godine katnicu s poslovnim prostorom u 

Mesićevoj 30 i oţenio Tereziju Krpan koja je prešla na ţidovsku vjeru i uzela ime Rahela. LIT.: 

S.U.Schwendemann: Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

ZILBAUER, Karl (? - ?), glazbenik i kompozitor, ĉlan kora sinagoge. Godine 1923. za Boţić napisao je 

koraĉnicu (himnu) graĊansko sportskom klubu Marsonija. IZV.: Drţavni arhiv Slavonski Brod (DASB) 

ZORIĆ, Elvira (Bruma, 1920. - ?), studentica, otac Eugen (obiteljsko ime majke Rot). Bila je borac Prve 

proleterske brigade. Godine 1943. je zarobljena i odvedena u logor u Auschwitzu, odakle je pobjegla 1944. i 

ponovo pristupila partizanima. LIT.: Jaša Romano: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945., Beograd, 1980. 

ZUCKERMANDEL, Leona (Šiškovci, 18. IV. 1894. - ?), kći Marka Reina. Posjedovala je kuće u Zrinskoj 

70 i 78, Stadlerovoj 30, Radićevoj obali 5 i Zrinskoj 8a. IZV.: Fond PONOVA DA, Popis kućevlasnika koji 

plaćaju doprinos za kanalizaciju 1939.g. DASB 

ZVIEBACK, Frida (Đakovo, 15. VI. 1907. – logor Đakovo, 1942.), otac Ignjat Weiss, majka Julijana roĊ. 

Stern IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


ZVIEBACK, Julio (Podgaraĉ, 17. II. 1904. – logor Jasenovac, 1942.), brijaĉ, frizer, Trumbićeva 12. Otac 

Ţiga, majka Regina Scheer, supruga Frida Weiss (r. Đakovo, 15. VI. 1907., kći Ignjata i Julijane Stern), djeca 

Regina (r. Brod na Savi, 12. IV. 1929.), Ţeljko (r. Brod na Savi, 12. VI. 1931.), Zlata (r. Brod na Savi, 2. V. 

1938.). Adresa stanovanja Zrinska 33. IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Fond 

PONOVA DA, Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ZVIEBACK, Regina (Brod na Savi, 12. IV. 1929. – logor Đakovo, 1942.). Roditelji Julius Zvieback i Frida 

Weiss IZV.: Knjiga zaviĉajnika DASB, Popis ţrtava fašizma ŢOSB, LIT.: Zoran Vasiljević: Sabirni logor 


ZVIEBACK, Samuel (Gorjani, 1868. – Brod na Savi, 7. IV. 1934.), trgovac. Zadnja adresa Zrinska 33. IZV.: 

Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu MBP, Parice knjiga umrlih DASB, Popis zanatskih 

radnju u Brodu na Savi 1932. godine DASB 

ZVIEBACK, Zlata (Brod na Savi, 2. V. 1938. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Julius Zwieback i Frida 

Weiss IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

ZVIEBACK, Ţeljko (Brod na Savi, 12. VI. 1931. – logor Jasenovac, 1942.). Roditelji Julius Zvieback i Frida 

Weiss IZV.: Parice knjiga roĊenih DASB, PPŢKL Jasenovac, 2007.g., Popis ţrtava fašizma ŢOSB 

81

Izvori 

Hrvatski drţavni arhiv: fond 252 Ravnateljstvo ustaškog redarstva – Ţidovski odsjek 

fond 1076 Ponova 

Hrvatski biografski leksikon 1-7, Zagreb, Jugoslavenki leksikografski zavod, 1983.-2010.. (Od 3. sveska 

izdaje Leksikografski zavod «Miroslav Krleţa», 1993.) 

Drţavni arhiv Slavonski Brod: parice matiĉnih knjiga roĊenih Ţidovske općine u Slavonskom Brodu 

parice matiĉnih knjiga umrlih, Ţidovske općine u Slavonskom Brodu 

parice matiĉnih knjiga vjenĉanih, Ţidovske općine u Slavonskom 

Brodu (sig. 393 INV. 123) 

knjige zaviĉajnika 1-7 

Popis Ţidova koji su glasali na izborima za Antu Markotića 

Popis Ţidova koji su glasali za J.R.Z. 

Popis Ţidova koji su apstinirali izbore 

Popis zanatskih radnju u Brodu na Savi 1932. godine 

Knjiga umrlih kotarskog rabinata Brod na Savi 

Popis kućevlasnika koji plaćaju doprinos za kanalizaciju 1939.g. 

Solna konsignacija grada Broda za 1916./17.g. 

Općinski sud u Slavonskom Brodu: Zemljišno knjiţni odjel: Zemljišno knjiţni imenik 

Zemljišno knjiţni odjel: Zemljišne knjige za katastarsku općinu Brod 

Zemljišno knjiţni odjel: Registar ĉestica zemljišnih knjiga 

Muzej Brodskog Posavlja: Knjiga umrlih ţidovskog groblja u Slavonskom Brodu 

Jevrejski istorijski muzej Beograd: Fond rukopisi: dr. Etelka Najfeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom 

Brodu izmeĊu dva svjetska rata M-1080/84 

Popis ţrtava fašizma na podruĉju Ţidovske općine Slavonski Brod 

Elaborat o katastarizaciji gradskog groblja u Brodu s popisom pokopanih 

Fond Gradsko poglavarstvo Brod na Savi kut. 10-40 sig. HR-DASB-1 

Fond Obrtniĉki zbor Slavonski Brod kut. 39-43 sig. HR-DASB-251 

Jelka Smreka i ĐorĊe Mihovilović: 

Jasenovac Ţrtva je pojedinac 

1. izdanje, Jasenovac, 2007.g. Poimeniĉni popis ţrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.- 

1945. 

Ţidovska općina Slavonski Brod: Popis ţrtava fašizma 1941.-1945. 

Melita Švob: Ţidovi u Hrvatskoj Spisak ţrtava holokausta u Ţidovskoj općini Slavonski Brod 

82

Ţidovske zajednice I, II, 

Zagreb, 2004. 

Zoran Vasiljević: Sabirni logor 

Đakovo, Slavonski Brod, 1980. Popis ţena i djece deportiranih iz Stare Gradiške u sabirni logor 

Đakovo 

Popis ţrtava fašistiĉkog terora sabirnog logora Đakovo sahranjenih na 

ţidovskom groblju u Đakovu 

Slavica Hreĉkovski: Slavonski 

Brod u NOB-u: Spisak ţrtava fašistiĉkog terora 

Jaša Romano: Jevreji 

Jugoslavije 1941.-1945.: 

Ţrtve genocida i uĉesnici 

NOR-a, Beograd, 1980. Spisak uĉesnika NOR-a 

S.U.Schwendemann: Krhotine iz 

povijesti Ţidovske zajednice u 

Slavonskom Brodu Popis brodskih Ţidova stradalih od 1941.-1945. godine 

Koprivĉević, Josip: Rukopisna ostavština (privatni fond) 

Novine i bilteni: 

Bilten ŢOZ 16/1990, str 12; ŢS 21/1909. 

Bilten ŢOZ, 1990-15 

Bilten ŢOZ, 1996, 46/47 

Brodska rijeĉ, godišta 1939., 1940. (Slavonski Brod) 

Brodska tribuna, godišta 1930. – 1931. (Brod na Savi) 

Brodske novine, godišta 1919. – 1925. (Brod na Savi) 

Brodske novost,i godište 1929. (Brod na Savi) 

Brodski glasnik, godište 1926. (Brod na Savi) 

Brodski list, godišta 1947. – 1992. (Slavonski Brod) 

Brodski tjednik, godišta 1906. – 1907. (Brod na Savi) 

Brodsko novo doba, godišta 1931. – 1932. (Brod na Savi) 

Hrvatska svijest, godište 1926. (Brod na Savi) 

Hrvatska zajednica, godište 1921. (Brod na Savi) 

Hrvatski blok, godište 1927. (Brod dna Savi) 

Hrvatski glas, godište 1926. (Brod na Savi) 

Hrvatski list, Brod na Savi, 1941. godine 

Istina, godišta 1935. – 1939. (Slavonski Brod) 

Jugoslavenska sloga, godišta 1932., 1933., 1934. (Brod na Savi) 

Kurir, godišta 1930. – 1931. (Brod na Savi) 

Materinska rijeĉ, godišta 1907. – 1911. (Brod na Savi) 

Novi Brodski list, godišta 1994. – 2002. (Slavonski Brod) 

Pinkas Jevrejskih općina Jugoslavije, prijevod s hebrejskog Eugen Verber, JAD VAŠEM, 1988. 

83

Posavska Hrvatska, godišta 1894., 1895., 1896., 1897., 1907. – 1918. (Brod na Savi) 

Posavska Hrvatska, godišta 1939., 1940., 1941. (Slavonski Brod) 

Posavska Hrvatska, godišta 1992.-2010. 

Posavska štampa, godište 1929. (Brod na Savi) 

Rijeĉ savjesti i razbora, godišta 1940. – 1941. (Slavonski Brod) 

Sporazum, godište 1925. (Brod na Savi) 

Ţidovska smotra 7-8, 1909. godine 

Literatura 

Ĉeglaj, Ţeljko: Ĉudnovate zgode stoljetne bubamare, Slavonski Brod, 2009. 

Dobrovšak, Ljiljana: Prva konferencija Zemaljskog udruţenja cionista juţnoslavenskih krajeva 

Austrougarske monarhije u Brodu na Savi 1909. godine. Prilog poznavanju poĉetaka cionistiĉkog pokreta u 

Slavoniji Scrinia Slavonica 6(2006.), 234-266 

Dvadesetpet godina rada GraĊanskog športskog kluba “Marsonija” u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod 

1934. 

Goldstein, Ivo: Holokaust u Zagrebu, Zagreb, 2001. 

Goldstein, Ivo: Ţidovi u Zagrebu 1918.-1941., Zagreb, 2004. 

Hreĉkovski, Slavica: Slavonski Brod u NOB-u: 

Karaĉ, Zlatko: Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma, Muzej za umjetnost i obrt i Kulturno 

društvo Miroslav Šalom Freiberger, Zagreb, 2000. 

Koprivĉević, Josip: Odabrani tekstovi, Brodska rijeĉ, Slavonski Brod 2003. 

Malbaša: Povijest tiskarstva, 94; Brod na Savi, publikacija u spomen 750 godišnjice grada, 1991. 

Ostajmer, Branko: Povijesne bilješke o obitelji Selinger, Scrinia Slavonica 10, 2010. 

Romano, Jaša: Jevreji Jugoslavije 1941.-1945.: Ţrtve genocida i uĉesnici NOR-a, Beograd, 1980. 

Rubić, Ivo: Slavonski i Bosanski Brod, Slavonski Brod, 1953. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Abecedarij poznatih BroĊana, Brodski trag br. 1 od 24. listopada 1997. do 

br. 32 od 5. lipnja 1998. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Brodski kalendar 1995. godine, tiskao Novi Brodski list 1994. godine 

Schwendemann Uzelac, Stribor: BroĊani koji su obiljeţili 20. stoljeće, Brodski trag br. 124 od 14. travnja 

2000. do br. 135 od 13. prosinca 2001. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: BroĊani u kulturi, umjetnosti, znanosti i politici, Glavni gradski trg, Razvoj 

školskih ustanova u Brodu – Monografija Brod i okolica, Vinkovci 1998. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Dogodilo se jednom u Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Glavni gradski trg u Slavonskom Brodu, Brodski trag br. 24 od 10. travnja 

1998. do br. 58 od 4. prosinca 1998. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Glavni gradski trgu u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2005. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Krhotine iz povijesti Ţidovske zajednice u Brodu, Dva stoljeća povijesti i 

kulture Ţidova u Zagrebu i Hrvatskoj - Ţidovska općina, Zagreb 1998. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Obljetnice znamenitih, poznatih i spomena vrijednih BroĊana, Novi Brodski 

list 1993. – 1995. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Okrenuta klepsidra, Slavonski Brod 2005. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Povijest lokalnog tiska u Brodu, Brodski trag - Prilozi za poznavanje 

zaviĉaja br. 3 od 7. studenog 1997. do br. 8 od 12. prosinca 1997. i br. 12 od 6. sijeĉnja 1998. do br. 21 od 

13. oţujka 1998. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Povrat u nepovrat, Slavonski Brod 2005. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Prilozi za povijest brodskih kinematografa, Brodski trag br. 84 od 4. lipnja 

1999. 

84

Schwendemann Uzelac, Stribor: Prilozi za povijest brodskog bankarstva i štedioniĉarstva, Brodski trag br. 76 

od 16. travnja 1999. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Prilozi za povijest puĉkih ĉitaonica i knjiţnica u Brodu, Brodski trag br. 72 

od 19. oţujka 1999. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Prilozi za povijest zgrada u staroj gradskoj jezgri, Brodski trag br. 98 od 24. 

rujna 1999. do br. 101 od 22. listopada 1999. i br. 126 od 28. travnja 2000. do br. 135 od 11. srpnja 2001. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Razvoj obrtniĉkog organiziranja u Brodu, Brodski trag br. 70 od 7. oţujka 

1999. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Spomen pisanka, Slavonski Brod, 2006. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Ulica Ante Starĉevića u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2008. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2010. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Vijesti iz povijesti, Brodski trag br. 62 od 31. prosinca 1998. do br. 111 od 

14. sijeĉnja 1999. 

Schwendemann Uzelac, Stribor: Volim Brod, Slavonski Brod, 2009. 

Skupina autora: Tko je tko u NDH, Zagreb, 1995. 

Smreka, Jelka i ĐorĊe Mihovilović: Jasenovac Ţrtva je pojedinac, 1. izdanje, Jasenovac, 2007.g. 

Spomenica Hrvatskog dobrotvornog gospojinskog društva u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod 1935. 

Spomenica nogometnog kluba Marsonia u povodu 25. godišnjice postojanja, Slavonski Brod, 1934. 

Stanković, Mladen: Dobrovoljno vatrogasno društvo u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod 1975. 

Švob, Melita: Ţidovi u Hrvatskoj – Ţidovske zajednice I, II, Zagreb, 2004. 

Toldi, Zvonimir i Ivanka Bunĉić: Brod na Savi, Slavonski Brod 1991. 

Toldi, Zvonimir: 101 brodska priĉa, Slavonski Brod 2003. 

Tomac, Ivan: Hinko Schullmann, prvi brodski tiskar, Bilten ŢOZ 16/1990, str 12; ŢS 21/1909. 

Vasiljević, Zoran: Sabirni logor Đakovo, Slavonski Brod, 1980. 

Vijesti Muzeja Brodskog Posavlja br. 1 do br. 8 

Zbornik Dva stoljeća povijesti i kulture Ţidova u Zagrebu i Hrvatskoj, Ţidovska općina Zagreb, 1998. 

Zbornik Mi smo preţivjeli: Jevreji o holokaustu, Beograd, 2001. 

Zbornik radova sa znanstvenog skupa Slavonski Brod, Slavonski Brod 2000. 

Ţidovi na tlu Jugoslavije, katalog izloţbe 14, 4.-12. 6. 1988. Muzejski prostor Zagreb 

Zahvala: 

Davorka Merkadić 

AnĊela Špicer 

Vesna Udoviĉić 

Kira Kardum roĊ. Berger 

Jasenka Rem roĊ. Mautner 

Marinko Goldberger 

Mirjam Delić 

Vlasta Kiĉec 

85

DR. ETELKA NAJFELD ROĐ. ŠPICER 

ŢIDOVSKA ZAJEDNICA U SLAVONSKOM BRODU 

IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA 

JEVREJSKI ISTORIJSKI MUZEJ BEOGRAD 

FOND RUKOPISI M-1080/84 

86


U vrijeme kad sam ţivjela u mom rodnom mjestu (1916.-1934.), to je bio gradić od oko 13 000 

stanovnika, sa veoma dobro razvijenom poljoprivredom, trgovinom i industrijom (Tvornica vagona, Tvornice 

za obradu drveta „Slavonija“ i „Slavex“, Tvornica za preradu riţe, Tvornica špiritusa i druge). Grad je 

imao izvanredan poloţaj na raskrsnici širokotraĉne i uskotraĉne pruge, pa je sva roba iz Bosne i za Bosnu 

pretovarivana u njemu. Ĉak je i ekskluzivni voz „Orijent-expres“ koji je povezivao Pariz s Istambulom stajao 

u Brodu. Bio je on i vaţna rijeĉna luka jer su mnogi brodovi sa „šlepovima“ pristajali radi utovara i 

istovara. 

Zbog svoje bogate i plodne okoline, u gradu su dva puta tjedno (srijedom i subotom) odrţavane velike 

„pijace“, a koliko se sjećam, tri puta godišnje i veliki vašari na koje su dolazili mnogi trgovci iz bliţe i dalje 

okoline. Prema tim pijacama i vašarima gravitirala su i mnoga sela iz bosanske Posavine, sve do Doboja i 

Banja Luke, jer je Brod imao veoma dobro razvijenu trgovaĉku mreţu. 

Trgovci su se snabdijevali ne samo domaćom robom, nego su kvalitetnije artikle preteţno nabavljali 

iz inozemstva. 

Mnogi graĊani su imali svoje vinograde u brodskom Vinogorju koje je nadaleko poznato po odliĉnom 

kvalitetu stolnih vina. Gledajući iz velike vremenske udaljenosti na ţivot koji se u to vrijeme odvijao u Brodu, 

ĉini mi se kako se nije ţivjelo loše. 

Tvornice su dobro radile, mnogi ljudi su bili zaposleni u njima i na ţeljeznici. Predio je bio bogat, pa 

se sve to osjećalo na standardu graĊana. 

U takvim uvjetima dobro razvijene trgovine i industrije, svoje mjesto su našli i Ţidovi koji su se ovdje 

naselili još za vladavine Austrougarske Monarhije. Većina Ţidova je bila maĊarskog ili austrijskog porijekla, 

pa se u obiteljima govorilo njemaĉki ili maĊarski. Samo smo mi djeca govorili pravilnim jezikom jer smo se 

školovali u jugoslavenskim drţavnim školama. 

Sinagoga 

U gradu, u tzv. Širokoj ulici (stari naziv koji je ostao iz davnih dana, inaĉe tada Trumbićeva ulica), 

nalazila se velika i lijepa sinagoga. Kamen-temeljac za njenu gradnju postavljen je 1895. za vrijeme 

privremenog predsjednika Izraelitiĉke bogoštovne općine Jakova Bauera i rabina Saula Šterna. Za vrijeme 

Drugog svjetskog rata, pod ustaško-njemaĉkom strahovladom, ona je bila oskrnavljena i sluţila kao magazin 

i u druge svrhe, a 1944. je razrušena bombardiranjem. Sinagoga je u proĉelju imala dvije kupole, a izmeĊu 

njih veliki medaljon u obliku Magen Davida. Bila je obloţena ţutom fasadnom opekom. U prizemlju su se 

nalazile klupe za muškarce, a na katu za ţene. Osim toga, na katu su bile i orgulje, pa je bogosluţenje na 

velike praznike ili povodom nekih sveĉanosti i spomen-dana bilo praćeno muzikom orgulja i horskim 

pjevanjem. U horu su dobrovoljno pjevali svi koji su imali dobar glas tako da je muziciranje stvaralo veoma 

sveĉano raspoloţenje. Još mi je i sad u sjećanju prijatan zvuk divnog glasa gospoĊice Sor koja je s kantorom 

Hendlom pjevala u duetu „Ovinu Malkenu“. 

O velikim praznicima svi su dolazili u sveĉanim odijelima, a mi djeca u novim haljinama i cipelama, 

tako da je u hramu sve blještalo. Na Jom Kipur se širio i prijatan miris dunje u koju su bili zabodeni 

karanfilići da bi se lakše postilo. 

Oko hrama je bilo zasaĊeno cvijeće i drveće. Veliki kestenovi su davali gustu hladovinu, a lijepo 

izraĊena ograda od kovanog ţeljeza i ţute opeke odvajala je cijeli kompleks hrama od ulice i okolnih zgrada. 

Iza hrama i odijeljena od njega, drvenom ogradom, nalazila se zgrada u kojoj su bili stanovi za rabina i 

kantora. IzmeĊu oba stana nalazila se jedna prostorija za sjednice općinske uprave, Hevra Kadiše, za sastanke 

87

udruţenja ţena, sportske i omladinske sastanke i nastavu vjeronauka. Ta prostorija nije bila ni lijepa ni 

posebno ureĊena, ali mi je ostala u uspomeni kao prisan i topao kutak u kome sam se dobro osjećala. 

Kantor se zvao Isak Hendl, a imao je odliĉan baršunast bariton. Kad je 1926. otišao sluţbom u 

Zagreb, naslijedio ga je Boris Sajfe koji je došao iz Poljske. On je imao lijep i školovan tenor i odmah se 

ukljuĉio u društveni ţivot naše male zajednice. Tako je vodio pjevaĉku sekciju u Ţidovskom narodnom 

društvu koje je osnovano 1932. godine. Komponirao je i dobio laskavu kritiku za kompozicije i pjevanje od 

našeg poznatog kompozitora i dirigenta Eliše Samlaića. 

U hramu je kao „šahter“ djelovao stari Mihael Kahan. Njega znam samo po tome što je dolazio kod 

bake klati piliće i što je imao šestero djece. 

Sasvim slabo pamtim starog rabina Saula Šterna; ostao mi je u sjećanju jedino kad je vršio Brit Mila 

kod mog brata 1921. godine. Ubrzo nakon toga je otišao u mirovinu, pa je mini već u prvom razredu osnovne 

škole predavao vjeronauk dr. Hiršberg. On je bio odliĉan predavaĉ tako da nam je Bibliju prenosio u obliku 

najljepših priĉa. Voljeli smo njegove satove budući nam je s njim bilo uvijek veoma lijepo. MeĊutim, on se 

nije dugo zadrţao u Brodu. Na njegovo mjesto je došao dr. Leib Vajsberg, rodom iz mjestašca Poluzna u 

Poljskoj. O njegovom rodnom mjestu ne bih ništa znala da sluĉajno nisam naišla na njegovu diplomu. Nju je 

našao jedan stolar za vrijeme rata i saĉuvao, pa se ona danas nalazi u Jevrejskom istorijskom muzeju u 

Beogradu. U diplomi stoji da je Leib Vajsberg završio „Israelitisch-teologische Lehranstalt“ u Beĉu. Kad je 

sa ţenom stigao u Brod, ni on ni ona nisu znali nijednu rijeĉ našeg jezika, ali su ubrzo nauĉili. On je bio 

malen debeo ĉovjek i djelovao je dosta smušeno, kao da je ţivio van ovog svijeta. Kad god bi ga netko 

oslovio, uvijek bi se nekako iznenadio jer je bio duhom odsutan. Ako bismo sluĉajno došli na vrata njegovog 

stana, redovno bismo ga zatekli sa tefilim na glavi u dubokoj molitvi. Naprotiv, njegova ţena dr. Ada 

Vajsberg, ili rabinerka, kako smo je mi zvali, bila je izuzetna ţena. Visoka, mršava i ne osobito lijepa. Nosila 

je „šajtl“. Bila je mirna, staloţena, dostojanstvena u drţanju i ponašanju, paţljiva u ophoĊenju s ljudima i 

odmjerena u rijeĉima. Iz nje je zraĉila neka produhovljenost, što je dolazilo do punog izraţaja tek u 

razgovoru s njom. Imala je visoko školsko i judaistiĉko obrazovanje. Veoma ĉesto je zamjenjivala rabina na 

satovima vjeronauka, što je nas uvijek radovalo jer je bila zaista dobar predavaĉ, ali i neusporedivo prisnija i 

toplija kao ĉovjek, pa smo s njom imali istinski dobar kontakt. Oboje su bili veoma aktivni u ţidovskom 

društvenom ţivotu, ukljuĉili se u sve djelatnosti koje je zajednica poduzimala, pa su i sami bili zaĉetnici 

nekih novih aktivnosti. Tako je dr. Ada bila blagajnik u Ţidovskom gospojinskom društvu, a kasnije i 

aktivista u WIZO. 

Vjerski praznici i obiĉaji 

Roš Hašana i Jom kipur su proslavljeni veoma sveĉano ne samo u hramu nego i u kućama. Mi, djeca 

smo se uvijek radovali velikim praznicima jer smo dobivali novu odjeću i obuću. No, nisu bila zaboravljena 

ni siromašna djeca. Ţensko dobrotvorno društvo je uvijek darivalo i nekoliko djece ĉiji su roditelji bili 

siromašniji kako bi se i ona radovala prazniku. Kao gosti, na praznike su bili pozivani u kuće svi ţidovski 

vojnici koji su u Brodu sluţili vojni rok (u gradu se nalazio veliki garnizon s kasarnom koja je zidana još za 

vrijeme carice Marije Terezije). Ponekad smo, u odreĊene dane, imali na ruĉku goste. To su za mene bili 

nepoznati ljudi, ali roditelji su rekli da su to siromašni Ţidovi i da im treba pomoći tako što će jednom 

dnevno dobiti topao obrok, i to odreĊenog dana u tjednu, u odreĊenoj kući. 

Praznici Hanuka i Purim proslavljani su u kavani „Tri gavrana“ ĉiji je vlasnik bio Ţidov. Djeĉja 

purimska priredba bila je uvijek uspješna: djeca su bila maskirana, pjevalo se i igralo, a kavana je uvijek bila 

dupkom puna. Moja je majka ulagala mnogo truda da bi naše maske bile lijepe. Ona ih je sama šila, pa je bila 

uzbuĊena i radoznala hoće li njene maštarije biti zapaţene. Mi, djeca smo se radovali zato što smo u povorci 

obilazili kavanu kako bi nas svi mogli vidjeti. Osim što smo bili maskirani – a to je već samo po sebi bilo 

uzbudljivo – uvijek bismo pripremili i kakav igrokaz, pa nam je to davalo priliku da se iskaţemo. Sve u 

88

svemu, taj nam je praznik bio svima drag jer je kuća uz mnogo kindla, kolaĉa i „šlahmonesa“ bila puna 

gostiju, guţve, tarapane, prijatnog i opuštenog raspoloţenja. 

Zanimanja i sudbine 

Ţidovsko stanovništvo u mom gradu brojalo je izmeĊu dva rata oko 400 duša. Većinom su bili 

trgovci i zanatlije. Postojalo je nekoliko velikih radnji s robom dobrog izbora i kvalitete, ali je većina imala 

male trgovine koje smo zvali „krajsleraj“, što je znaĉilo trgovinu mješovitom robom s veoma malim izborom 

i slabijom kvalitetom, prilagoĊenu kupcu skromnijih materijalnih mogućnosti. Bilo je zanatlija: limara, 

jorgandţija, kovaĉa, krojaĉa, auto-mehaniĉara i drugih. 

Dvije velike špecerajske radnje isticale su se kvalitetom, izborom i uslugom. Jednu je drţao Dragutin 

Maler na „Korzu“, glavnom šetalištu koje se protezalo od Save prema sjeveru. U toj radnji je bilo svih vrsta 

juţnog voća – crvene španjolske i pardes naranĉe, malaga groţĊe, ĉak i mana, divni bomboni, birani sirevi i 

sve ostalo što je potrebno jednom domaćinstvu. Druga radnja se nalazila u Širokoj ulici, preko puta hrama i 

bila vlasništvo Vilima Keniga. Obje su odliĉno poslovale. U radnji su radili svi ĉlanovi obitelji još od malih 

nogu pošto se smatralo normalnim da djeca moraju vidjeti kako se stiĉe novac, kako treba raditi za taj novac i 

kako se mora ponašati prema mušteriji. Mnoga djeca su naslijeĊivala oĉevu radnju, pa je bilo potrebno da već 

rano upoznaju posao. Djeca koja su se školovala morala su preko ljetnih praznika biti u dućanu da bi vidjela 

kako se teško stiĉe novac koji se troši za školovanje. Zaista nije bilo lako tijekom ljeta sjediti u trgovini, dok 

su se drugi kupali na Savi. MeĊutim, roditelji nisu odstupali od tog naĉela pošto su smatrali da je to dobro 

isprobana obrazovna metoda. 

Bila je jedna izuzetno lijepa i dobro snabdjevena knjiţara Jahiela Kapona. Ona se u poĉetku nalazila 

na Korzu u kući Ivane Brlić-Maţuranić, ali je kasnije preseljena bliţe gimnaziji. U njoj je bilo svih vrsta 

školskih knjiga i pribora, dobar izbor muziĉkih instrumenata, mogao se ĉak naruĉiti i klavir preko knjiţare. U 

njoj su prodavane i beletristiĉke knjige, pa je vrijedno napomenuti da je Kapon uveo posudbenu biblioteku, 

tako da je pretplatnik na biblioteku mogao dobiti na ĉitanje svaku knjigu koja se u njoj nalazila. Sam Kapon 

je inaĉe lijepo svirao tamburicu i bio muziĉki obdaren. 

Dvije velike radnje s tekstilom bile su nadaleko poznate. Na Korzu se nalazila velika radnja Rudolfa 

Špicera, moga oca. U njoj su prodavani metraţna roba, konfekcija, cipele, torbe, tepisi, krzna – jednom 

rijeĉju sve za odijevanje i za opremu stana. Uz oca je poţrtvovno radila i moja majka, koja je u stvari bila 

duša cjelokupnog poslovanja. Bila je vrijedna, prijatna i imala poseban takt u ophoĊenju. Posjedovala je 

istanĉan ukus i znala pogoditi svaĉije ţelje, pa je uvijek znala dati najbolji savjet u skladu s mogućnostima i 

potrebama mušterije. Svi su je zbog toga veoma poštovali i traţili njeno mišljenje. Bila je talentiran aranţer 

izloga, pa je svake subotnje veĉeri pravila maštovite aranţmane koje su ljudi nedjeljom promatrali s 

divljenjem. 

Roba je nabavljana u domaćim tvornicama, ali su unikati za balske haljine kupovani u Francuskoj ili 

Italiji. Štofovi za zimske kapute naruĉivani su iz Engleske, a fina platna iz Ĉehoslovaĉke. Gotovi kaputi, 

cipele „Bali“, fine torbe, biţuterija, dugmad i ĉipke kupovani su u Beĉu.. 

Druga velika lijepa tekstilna radnja bila je u Širokoj ulici, a pripadala je Vilimu Rotmileru. To je bila 

isto tako dobro snabdjevena radnja s finom robom i odliĉnom uslugom. U radnji su uz vlasnika radili takoĊer 

i njegova ţena i sin. 

Još dvije tekstilne veće radnje su pripadale Ţidovima, ali su one imale drugaĉiji asortiman budući su 

bile namijenjene seoskim mušterijama. U njima su prodavane marame za glavu i leĊa, prilagoĊene narodnoj 

nošnji onoga kraja, zatim rublje za muškarce i ostale potrepštine za seoska domaćinstva. Mada je većina 

seljaka iz okoline još nosila narodnu nošnju, ipak su već kupovali mnoge stvari tvorniĉke izrade. Tako je 

veoma mnogo prodavan „cic“ – pamuĉna tkanina za kecelje. Ove dvije specijalizirane radnje pripadale su 

89

dvojici poljskih Ţidova. Vlasnik jedne bio je Osias Gotesman, a druge Gerson Gliksman. U obje radnje su 

radile i ţene, a takoĊer i djeca kad nisu bila u školi. 

Sve ostale tekstilne radnje koje su pripadale Ţidovima bile su znatno manje i s slabijim izborom robe 

i kvalitetom. MeĊutim, one su, bez obzira na to, sve dobro poslovale i predstavljale izvor prihoda za obitelj. 

Sjećam se kao dijete, jedne doista zanimljive radnje koja je pripadala starom braĉnom paru Morvaj, 

jer je u njoj bilo divnih igraĉaka; Kete Kruze lutaka, kolica za lutke, romobila, bicikala, divnih velikih 

staklenih klikera u raznim bojama. Pravi raj za djecu. U radnju se moglo ući i bez kupovine, dugo razgledati, 

pa ĉak i poigrati se jer su starci voljeli djecu i dozvoljavali nam da se lijepo zabavimo. 

Od velikih trgovina treba spomenuti tri dobro sortirane koţarske radnje: jedna se nalazila na Korzu i 

pripadala je Lavoslavu Majeru, druga u Starĉevićevoj ulici, a vlasnici su joj bili braća Goldštajn, treća u istoj 

ulici je pripadala braĉnom paru Lorši. 

Gotovu jeftinu konfekciju za radnike prodavao je Joka Mautner u Širokoj ulici, a Regina Finci na 

Korzu. Regina je bila neobiĉno marljiva, poslovna i poduzetna ţena; ustajala je ranom zorom, pakirala robu, 

obilazila vašare u okolini i tako uzdrţavala i školovala svoju brojnu obitelj. 

U Širokoj ulici se nalazila velebna radnja s namještajem ĉiji je vlasnik Ignac Sidon nabavljao robu iz 

Beĉa i Pešte. Nedaleko od njega u istoj ulici, preko puta sinagoge, Mano Hendl je imao radnju s cipelama. 

U Zrinskoj ulici su bila tri ţitarska trgovca: Šandor Kraus, Adi Kraus i Markus Rajn; sva trojica su 

dobro poslovala. U gradu su bila dva velika špediterska poduzeća ĉiji su vlasnici bili Hinko Ornštajn i Arnold 

Adler, zvani Mata. Oba poduzeća su obavljala ne samo selidbene poslove nego i odvoz i otpremu robe na 

ţeljeznicu. Sjećam se da su imali velika špediterska kola sa snaţnim štajerskim konjima. Dok su konji stajali 

radi utovara i istovara, koĉijaši su im davali zob, pa je uvijek bilo lijepo gledati te snaţne, pitome i poslušne 

ţivotinje. Sudbina špeditera Arnolda Adlera Mate bila je ne samo neobiĉna nego i veoma dramatiĉna. Adler 

je poticao iz porodice s puno djece u kojoj se teško ţivjelo. Obitelj se uzdrţavala tako što je pravila kvasac i 

pekmez od šljiva, koji je pakiran u sanduke i otpreman u Beĉ. Ţelio se školovati, ali je došao Prvi svjetski rat, 

pa je umjesto u školu otišao na austrijsko-ruski front, gdje se ga Rusi zarobili već prvih dana. Kad se završio 

rat, svi su se bili vratili, samo nije bilo Arnolda. Stigao je potpuno iznenada tek 1922. godine. Boravak u 

zarobljeništvu ostavio je na njega snaţan utisak, tako da je zapravo cijelog ţivota ostao pod utjecajem 

dogaĊaja iz oktobarske revolucije u kojoj je i sam aktivno sudjelovao. Ţivot se nastavio uobiĉajenim tokom, 

doduše uvijek s nekom sjetom i sjećanjima na jednu sentimentalnu vezu koju je ostavio negdje daleko u 

ruskoj ravnici. Zatim je došao Drugi svjetski rat, pa je i on odveden, sa sinom jedincem, u Jasenovac zajedno 

s ostalim ţidovskim muškarcima iz Broda. U logoru je svojim oĉima gledao kako su mu sina i ostale 

srodnike pobile ustaše na najzvjerskiji naĉin. Nedugo potom našao se u logorskoj bolnici. Obolio je od 

pjegavca. Bio je na granici snage kad mu je logorski lijeĉnik dr. Gusti Lajmderfer rekao da što prije izaĊe iz 

bolnice jer će sljedećeg jutra biti likvidirani svi koji leţe. S visokom temperaturom i potpuno iscrpljen 

prijavio se na rad. Dogovorio se s nekolicinom BroĊana da se prijave za sjeĉu dva na Savi. U grupi se nalazio 

i direktor Tvornice špiritusa Vilim Kornhauzer. I tako su otišli. Bilo je to sredinom 1943. godine. Već ranije 

su se dogovorili da će u zgodnoj prilici napasti ustašku straţu. Što je dogovoreno, to je i uĉinjeno. Straţu se 

pobili i uspjeli pobjeći u obliţnje selo, a zatim su ih seljaci preko veze prebacili u jedinice 

Narodnooslobodilaĉke vojske. I tako je Mata, vojnik oktobarske revolucije i jasenovaĉki logoraš, postao 

partizanski borac. On je jedini od svoje velike porodice uspio preţivjeti. Nakon rata je doţivio još neka teška 

razoĉarenja i iskušenja i na kraju je završio svoj ţivot kao useljenik u Izrael. 

Najrazliĉitijim zanatima bavili su se moji ţidovski sugraĊani i svi su bili cijenjeni zbog umješnosti, 

dobrih usluga i umjerenih cijena. I prije no što bih podsjetila na pojedince, ţeljela bih istaknuti jednog za 

kojeg smatram da zavrjeĊuje posebnu paţnju. Bio je to Maks Samlaić, auto-mehaniĉar. Savjestan, skroman i 

pošten ĉovjek, odliĉan struĉnjak koji je zbog svih tih lijepih ljudskih osobina uţivao nepodijeljen ugled u 

gradu. Stigla je 1941. godina pa se i Maks našao u Jasenovcu. Ustaše su odmah procijenile da im je Maks 

koristan, pa je bio smješten u mehaniĉarsku radionicu Brzi sklop. To mu je uspjelo spasiti još nekoliko 

sugraĊana pošto ih je zatraţio kao pomoć u radionici. U radionu je doveo i Ota Špicera. Kad su ustaše 1945. 

pod naletom narodnooslobodilaĉkih jedinica morale bjeţati, one su povele i Maksa kao vozaĉa i mehaniĉara, 

90

a Maks je poveo Ota kao ispomoć. Tako su se zajedno s ustašama povlaĉili prema Sloveniji. Maks je slutio 

da bi ga ustaše mogle likvidirati u trenutku kad im se uĉini da im nije više potreban, ali ih je Maks pretekao: 

izmislio je veliki kvar na vozilu i zadrţao se s Otom da popravi auto. U pogodnoj prilici su pobjegli, 

prikljuĉili se partizanima i tako doĉekali kraj rata. Kasnije su s prvom alijom otišli u Izrael. 

Jedna od najvećih zanatskih radnji bila je glasovita radionica Davida Franka, „soboslikarska i 

liĉioca“.On je bio umjetnik u svom poslu, a uz to je bio veliki društveni radnik i jedan od predstavnika 

ţidovske zajednice u gradskoj upravi. 

Veliku i dobru štampariju i knjigoveţnicu u Mesićevoj ulici drţali su Šulman i Vajs. Šulman je bio 

školski kolega Teodora Hercla i pod njegovim utjecajem se prvi u Brodu zaloţio da se osnuje cionistiĉka 

organizacija. Bio je veoma cijenjen, pa je izabran za poĉasnog predsjednika hrama. On je osnivaĉ i poĉasni 

predsjednik Hevra Kadiše. 

Dobar kovaĉ bio je Josip Dorner, koji je teškim radom školovao dvoje djece. Kovaĉnica mu se 

nalazila u Zrinskoj ulici. Bilo je limara (Arnold Špira, Herman Šnap, Gerson Kaper, i drugi), jorgandţija 

(Vajs), sodadţija (Jakob Vajs), frizera i ostalih. 

Veliku senzaciju je izazvao majstor-fotograf David Heht, koji je kao mlad zanatlija došao u Brod i 

otvorio atelje u Starĉevićevoj ulici. On je uveo izvjesne novine u fotografiranje, dotad neviĊene u gradu, što 

je pobudilo mnoge da se fotografiraju „po najnovijoj modi“, sjedeći na rubu tanke vinske ĉaše ili u otvoru 

saksofona. 

Na Korzu se nalazila i zlatara Morica Gotlibea koji je izraĊivao veoma lijepe predmete od zlata. 

Veliku radoznalost meĊu ţenskim svijetom izazvala je modistkinja Kamila Terek, koja je uvozila 

ekskluzivne šešire iz Pešte i Beĉa, ali je i sama izraĊivala izvanredne modele. Njena radnja bila je ureĊena s 

posebnim ukusom u vidu intimnog kutka nalik na francuske salone, pa je rijetko koja ţena mogla odoljeti, a 

da ne uĊe i ne isproba neki šešir. Kamila je rano ostala udovica i svojim vještim rukama je školovala dvoje 

djece. Njena kćerka Magda bila je meĊu najboljim Ċacima u gimnaziji, a kao ĉlan Ţidovske akademske 

menze isticala se inteligencijom. Veoma rano je prišla naprednom pokretu i bila poznata policiji. Ĉim je 

proglašena Nezavisna Drţava Hrvatska, odmah je uhićena i odvedena u Lepoglavu u kojoj je potom ubijena 

1944. godine. 

U Bolniĉkoj ulici (Karadţićevoj) radila je pekara Šilinger koja nije pravila kruh kao ostali pekari u 

gradu, nego je samo primala već umiješen kruh na peĉenje. Kruh je nošen u duguljastim korpama, prekriven 

bijelim ubrusom, a na sredini tijesta je stajao papirić s ispisanim imenom vlasnika. Pored pekare, Šilingerovi 

su imali i gostionicu. Još jedna gostionica se nalazila blizu parka „Klasije“, a njen vlasnik je bio Eugen 

Špicer. Gostionica je bila poznata po tome što je Špicer kupovao šljivu u Ĉaĉku i sam pekao odliĉnu rakiju. 

Imao je sina Karĉija koga su zvali Gandi zbog sitnog i njeţnog stasa. Karĉi je bio talentirani šahist, pa je u 

simultanci koju je Aljehin igrao ĉini mi se u Zagrebu, jedini pobijedio. I u Jasenovcu je zahvaljujući šahu 

uspio da se odrţi do posljednjih trenutaka. Naime, u logoru je bio jedan ustaša, šahist, koji je u Karĉiju našao 

partnera. Dok je još bila u modi duga kosa, frizerka Helena Kon je hodala od kuće do kuće i ţenama pravila 

frizure. Imala je nezaposlenu braću i majku koje je tako uzdrţavala. 

Nabavkom i izvozom jaja, pilića i purica bavili su se Ašer i Marko Konfino i Jakov Abravanel; oni su 

se doselili iz Zajeĉara. Osobito velike pošiljke pura slale su se oko Boţića u Englesku, pa su tada svi špediteri 

bili pretrpani poslom. 

U velikoj kavani „Tri gavrana“ Lavoslava Špicera odigravale su se sve ţidovske priredbe i zabave. U 

kavanu su nakon posla, a naroĉito nedjeljom poslije podne, odlazili svi kartaši na partiju dardla ili preferansa. 

Mnogi samci su se hranili u njoj, a bilo je i nekoliko soba za strance. Vlasnik je imao ĉetiri sina, od kojih su 

dvojica uspjela preţivjeti strahote Drugog svjetskog rata. 

Još jedna kavana je bila vlasništvo Ţidova: Vajsova kavana i svratište „Jankomir“ blizu ţeljezniĉke 

stanice. Tu je u najteţim danima bio sabirni logor za Ţidove i Srbe. 

Za prijevoz u gradu, a posebno za odlazak na groblje koje je bilo priliĉno udaljeno od centra grada, 

sluţila su dva fijakera koja su pripadala fijakeristi Špiceru. 

91

Blizu crkve, u kući na kojoj se nalazi figura sv. Florijana, nalazilo se jedina javna kupaona u Brodu, 

ĉiji je vlasnik bio Fridman. Sa ţenom i dva sina, Ezrom i Otom, uspješno je obavljao djelatnost „javne 

higijene“, što nije bilo nimalo lako ako se uzme u obzir ĉinjenica da u Brodu nije bio izgraĊen vodovod sve 

do Drugog svjetskog rata. Snabdijevanje vodom je vršeno iz vlastitih bunara. Ni otpadne vode nisu uklanjane 

na higijenski naĉin. Odrţavanje javne kupaone pod takvim uvjetima bio je pothvat dostojan poštovanja. 

Velika Rozahegijeva drvara snabdijevala je graĊane ogrjevom. 

U okolini grada nalazila se velika ciglana Armina Bergera, vrlo poţrtvovnog i aktivnog ĉlana 

ţidovske općine. Uspio je s porodicom preţivjeti strahote Drugog svjetskog rata i ĉim se vratio u Brod, 

odmah je preuzeo brigu o ostatku preţivjelih – svega 14 ĉlanova naše ţidovske općine. Sve do svoje smrti 

bio je predsjednik preostale, tragiĉno uništene ţidovske zajednice. 

Ervin Miler, iz Starĉevićeve ulice, imao je veliki parni mlin. Za svoja dva sina, Eriha i Freda, pozivao 

je odgojitelje iz Francuske i Engleske, pa su djeĉaci odliĉno govorili oba jezika. To je bilo malo neobiĉno za 

našu provincijsku sredinu, ali je znanje tih jezika spasilo obojici ţivot. 

Mnogi moji sugraĊani su imali male trgovine mješovitom robom. U njima je bilo prehrambenih 

proizvoda, nešto tekstila, metraţnog i konfekcijskog, galanterijske robe, ali i petroleja za osvjetljavanje, 

budući sela nisu bila elektrificirana, pa i mnoge kuće u gradu još nisu bile uvele elektriĉnu struju. Bilo je tu i 

kolomasti za podmazivanje toĉkova na seoskim kolima, zatim i gustog ulja neprijatnog mirisa kojim su 

premazivani podovi u radnjama i školama. Jedna od takvih malo većih radnji bila je u Širokoj ulici i 

pripadala je Ignacu „Kesi“ Vajsu. 

„Sve po sedam“ bio je naziv Švarcove radnje na Korzu jer su svi artikli u toj radnji stajali po sedam 

dinara. Engelova radnja u Mesićevoj ulici zvala se „K' anĊelu“. U Širokoj ulici se nalazila mala radnja Marka 

Stetlera; njegov sin Sigismund zvani Bobi postao je ĉlan KPJ još kao student i borio se u redovima 

Španjolske republikanske armije. Uspjelo mu je da se 1939. godine prebaci u Francusku, a zatim u 

Jugoslaviju. Ustaše su ga uhvatile 1941. godine, odvele u Jasenovac, u kojem je ubijen 1942. godine. 

U Starĉevićevoj ulici je bila radnjica Maksa Bermana koji je došao iz Poljske i govorio jidiš. Imao je 

tri kćeri i sina Hinka koji je već od najranije mladosti bio ukljuĉen u komunistiĉki pokret. Odmah nakon 

ulaska ustaša poĉeo je djelovati kao ĉlan udarnih grupa koje su vršile diverzije i sabotaţe. U tim akcijama je i 

stradao. Kći Nada je sudjelovala u narodnooslobodilaĉkoj borbi. Njena sestra Frida je bila talentirana 

matematiĉarka, pa je svakom tko bi su zamolio u razredu izraĊivala zadatke iz matematike. 

U Mesićevoj ulici se nalazila radnjica Maksa Sandla, koji je s porodicom došao iz Poljske. Imao je 

šestero djece, od kojih je ĉetvero otišlo u Palestinu još prije Drugog svjetskog rata. Maks je bio visok ĉovjek, 

a u radnji je djelovao tako kao da ga trgovina ne zanima, pa je ustvari njegova mala i bistra ţena Estera pored 

svog domaćinstva vodila i trgovinu. Kad nije bilo posla, ona bi uvijek ĉitala kakvu knjigu, pa stoga nije 

ĉudno da je svu svoju djecu poslala u škole. Iz te obitelji potiĉe dr. Cila Sandl-Rotem, prosvjetni radnik, 

veliki cionistiĉki aktivist, nastavnik u ţidovskoj školi u Zagrebu, odliĉan predavaĉ, ţena koja je cijeli svoj 

ţivot posvetila ţidovskom narodu. Od najranije mladosti je djelovala u ţidovskim organizacijama u 

Jugoslaviji, a jedno od njenih prvih znaĉajnijih istupanja bilo je 1923. godine kad je u Brodu odrţano 

Izvanredno vijeće Saveza ţidovskih omladinskih udruţenja, a ona imala referat o ţidovskom odgoju. Iste 

godine je izabrana za potpredsjednicu „Judeje“ ţidovskog narodnog akademskog društva u Zagrebu. Sve do 

odlaska u Palestinu 1934. godine s muţem Cvijem Rotmilerom (Rotem) bila je neumoran radnik u svim 

zagrebaĉkim ţidovskim udruţenjima. U staro-novoj domovini, Cila je u poĉetku boravila u kibucu i s 

vremena na vrijeme slala poneki ĉlanak ĉasopisu „Ţidovu“, o svojim prvim utiscima. 

Preko puta bolnice u Karadţićevoj ulici bila je mala radnjica starog braĉnog para Gorjanić 

(Grinabum). U njihovoj radnji kupovali su sitnice pokretni bolesnici i osoblje bolnice. Njihova kćerka Etelka, 

udana Eventov, već je za studentskih dana aktivno suraĊivala u Zagrebu u cionistiĉkom pokretu i bila tajnica 

WIZO. S muţem Jakirom (Drago Štajner) i dvoje djece otišla je 1934. godine u Palestinu. Njihov sin Albert 

bio je glumac i lijevo opredijeljen ţurnalist. Da bi mogao usavršiti obje svoje sklonosti, veoma mlad je otišao 

u Berlin. Po Hitlerovom dolasku na vlast odveden je u Dahau i bio zatoĉen sve do 1940., kad je pušten iz 

92

logora kao strani drţavljanin. Odmah zatim je otišao u Skoplje i zaposlio se u kazalištu, ali ĉim su Nijemci 

ušli u Skoplje 1941. godine bio je odmah uhićen, odveden u logor Bubanj pored Niša i tamo ubijen. 

U Starĉevićevoj ulici se nalazila i nešto veća špecerajska radnja mješovite robe Huga Vajsa, ĉiji je sin 

Slavko bio veoma aktivan u MGO i prisno suraĊivao s Rudijem Fuksom. Ubrzo je otišao u Zagreb kao 

cionistiĉki aktivist, a potom u Palestinu, ĉini mi se 1931. godine. Danas ţivi u Kibucu Šaar Haamakim i zove 

se Hilel Livni. 

Na Korzu je bila mala radnja Marka Hirše, dugogodišnjeg aktiviste u ţidovskom društvenom radu. 

Njegov sin Todor Jelić je pao u njemaĉko ropstvo kao oficir stare jugoslavenske vojske. Po završetku rata bio 

je odreĊen da goni ratne zloĉince. 

Na Korzu je bila lijepo ureĊena drogerija Ervina Kona koji je došao iz Osijeka. 

Ţidovi su rijetko bili i profesionalni vojnici, bar ne u dijelovima Jugoslavije koji su prije Prvog 

svjetskog rata bili pod Austrijom. Stoga je iznenaĊujuće da je u mom gradu bio jedan Ţidov oficir. Zvao se 

Šajer, a drugi aktivan podoficir po imenu Vajs, bio je štamparev sin. Treći je bio konjaniĉki oficir garde po 

imenu Dorner. 

Bio je i priliĉan broj Ţidova intelektualaca. Osim Cile Sandl, meĊu prosvjetnim radnicima je bila 

poznata revolucionarka Ruţa Lerinc, prof. Pedagoške škole u Aleksincu, koja je još za vrijeme studija bila 

primljena u KPJ. Zahvaljujući njenom radu s omladinom, veći broj uĉenika te škole bio je ukljuĉen u 

komunistiĉki omladinski pokret. Ruţa se odmah ukljuĉila u borbu protiv fašizma. Prikupljala je pomoć za 

vojsku i obavljala sve povjerene joj zadatke. Gestapo je otkrio njen rad, pa ju je vojni sud u Zajeĉaru osudio 

na smrt. Strijeljana je u kolovozu 1941. godine u Zajeĉaru. 

Ţidovski lijeĉnici su preteţno imali svoje privatne ordinacije, ali su bili ukljuĉeni i u rad Okruţnog 

ureda za socijalno osiguranje. Tako je u uredu radio i dr. Leo Kun, kao student ĉlan „Bar Giore“ u Beĉu, 

poznati komunist, sirotinjski i radniĉki lijeĉnik, humanist i zaljubljenik u svoju profesiju. Taj dobri ĉovjek je 

tragiĉno završio ţivot u Jasenovcu. Njegov otac dr. Samuel Kuhn, koji je takoĊer imao privatnu ordinaciju, 

vršio je i duţnost gradskog fizika. 

Još jedan Ţidov, koji se doduše pokrstio, bio je gradski fizik. To je dr. Emanuel Kovaĉić (Kon). Za 

vrijeme njegovog gradonaĉelniĉkog mandata podignut je u Brodu prvi javni klozet. Nenaviknuti na takve 

„institucije“, broĊani su posprdno nazvali ovo prvo djelo javne higijene „Emankovac“ (po njegovom imenu 

Emanuel). 

Brod je imao veliku bolnicu, jedinu u kotaru, u koju su primani ne samo bolesnici iz grada i okolnih 

slavonskih sela nego i iz mnogih bosanskih sela budući nadaleko nije bilo bolnice. Ona je u poĉetku imala 

dva odjeljenja: kirurško i interno, te nekoliko odvojenih paviljona za zarazne bolesti. Na kirurškom 

odjeljenju se kao odliĉan operator isticao dr. Mirko Kalmar koji je došao iz Subotice kao već formiran kirurg. 

Na internom odjeljenju staţirao je vrijedan i ambiciozan mladi lijeĉnik dr. Samuel Romano, rabinov sin iz 

Sarajeva. 

Iz Banja Luke je stigao dr. Hinko Salc i na zadovoljstvo mnogih BroĊana otvorio privatnu zubarsku 

ordinaciju u kojoj je stekao lijep ugled. 

Lijeĉnik garnizona bio je dr. Andrija Deak, aktivan oficir, autor mnogih knjiga, koji je priliĉno dugo 

sluţbovao u Brodu i za to vrijeme bio aktivno ukljuĉen u rad ţidovske općine. 

Ferdo Švrljuga je vršio duţnost veterinarskog savjetnika. Veterinarski fakultet je završio i Vili 

Dorner, sin kovaĉa. U velikoj apoteci radio je kao apotekar Oto Goldberger. 

Mnogi ţidovski advokati istakli su se svojim radom, a meĊu najpoznatijim advokatima i ţidovskim 

javnim radnicima treba istaknuti dr. Oskara Špiglera. On je otvorio advokatsku kancelariju još 1918. godine i 

odmah sazvao skupštinu općinara radi osnivanja mjesne cionistiĉke organizacije. Dr. Špigler je uspio da na 

cionistiĉkoj listi postane predsjednik Ţidovske bogoštovne općine. Drugi predsjednik naše općine bio je 

advokat dr. Josip Abramović, koji je inaĉe uţivao veliki ugled ne samo kao pravnik nego i kao ĉovjek. Ostao 

je rano udovac i predano se posvetio odgoju svoja dva sina. Njegova kancelarija je bila na dobrom glasu jer 

su sporovi rješavani efikasno, a cijene usluga bile umjerene. U toj kancelariji je kao mlad advokatski 

93

pripravnik radio dr. Ţiga Fromer iz Siska, aktivan ĉlan naše općine, a administrativni sluţbenik je bila 

okretna, hitra i inteligentna Vilma Lorši, koja se uspjela spasiti logora i doĉekala je ţiva slobodu. 

Od advokata treba spomenuti dr. Ivu Kuna, koga su kao istaknutog komunistu strijeljale ustaše u 

Kerestincu 1941. godine s najeminontnijim progresivnim intelektualcima Hrvatske. Ostali brodski advokati 

dr. Rudolf Kolar, dr. Ivo Petrić, dr. Milan Polak i dr. Albert Švarc imali su dobro uhodane kancelarije pošto 

je u Brodu zbog snaţne industrije bilo dosta posla za njih. 

U gospodarstvu su Ţidovi zauzimali znaĉajna mjesta. Tako je generalni direktor Tvornice vagona bio 

Herc, a tehniĉki direktor Mano Švalb. Kasnije se kao tehniĉki direktor istakao Griša Ridnik, porijeklom iz 

Rusije. Direktor tvornice za obradu drveta Slavex bio je Šandor Adler, a tvornice Slavonija, koja je takoĊer 

obraĊivala drvo, bio je sposobni Maks Bosnić (Vajner). Vilim Kornhauzer je bio direktor Tvornice špiritusa. 

Osim ovih privrednika, na istaknutim poloţajima u tvornicama su radili struĉnjaci raznih struka, specijalisti 

za odreĊenje grane. Tako je nadaleko bio poznat Miroslav Singer, poznavatelj furnira: u Tvornici vagona su 

radili inţenjeri Josip Neutra, Andi Hercer, Armin Kraus i drugi. 

Bilo je mnogo mojih sugraĊana koji su svojim djelovanjem ili profesijom doprinijeli razvoju grada u 

najrazliĉitijim oblastima. Tako je bila nadaleko poznata iskusna babica Katarina Rozner. GospoĊa Šernberg 

je davala satove klavira; na jednom klaviru je odrţavana nastava, a na drugom su vjeţbali Ċaci koji nisu imali 

klavir. Naša najsiromašnija sugraĊanka, gospoĊa Dijamant, uzdrţavala je svoju porodicu ĉijanjem perja. 

Zimi u vrijeme kupovanja gusaka išla je od kuće do kuće da obavi ovaj teţak i neprijatan posao. 

Eto, to su bili moji sugraĊani! 

Mnoge od njih nisam ovdje spomenula, djelomiĉno zbog toga što ih se ne sjećam ni imena, ni 

zanimanja, a djelomiĉno zato što mi nikakva karakteristiĉna pojedinost iz njihovog ţivota nije ostala u 

sjećanju. Neka mi to bude oprošteno. 

Kućna atmosfera 

Ţivot mojih sugraĊana odvijao se kao i svugdje – u kući, na poslu, u općini. 

Ţivot u kući je odisao posebnom atmosferom koji je teško opisati. Većina nije bila naroĉito poboţna; 

veliki praznici su proslavljani veoma sveĉano, ali je ritual bio sveden na najnuţnije. Minjan se, doduše, do 

kraja odrţao za veĉernje molitve uoĉi šabata ili manjih praznika. Bar Micva je veoma sveĉano slavljen uz 

mnoge goste i darivanja. Vjerski obred u hramu je obavljan po neološkom ritualu. U mnogim kućama nije 

odrţavan kašrut, pa se jelo i svinjsko meso. MeĊutim, sve to nije znaĉilo da se nismo intenzivno osjećali 

Ţidovima i naprosto bolno preţivljavali sve nepravde koje su bile nanesene bilo kom Ţidovu kao pojedincu, 

ili ţidovskom narodu kao cjelini. MeĊu starijom generacijom nije bilo ĉak ni mnogo cionista, pa ako imam u 

vidu samo moje najbliţe, onda mi je teško definirati po ĉemu su oni bili Ţidovi osim po tome što su prema 

tadašnjim propisima morali biti upisani u ţidovsku bogoštovnu općinu. A ipak se bili Ţidovi. U kući se 

osjećao ţidovski duh jer znam da ih je interesiralo sve što je bilo u vezi s ţidovstvom. Ĉitane su knjige 

ţidovskih autora, ĉitani su „Ţidov“ i još neki ţidovski listovi na maĊarskom jeziku. Govorilo se o ţidovskim 

temama, druţilo se meĊusobno, s nostalgijom su pjevane jidiš-pjesme, s velikom radošću su pripremana 

ţidovska jela. Ĉitav ceremonijal predstavljalo je kljukanje gusaka kako bi se dobila gušĉja mast i dţigerica, 

sušeno je gušĉje meso i pravljen „ines“. Pa i pored svega toga nisu baš svugdje paljene svijeće na šabat, a 

ipak se po neĉemu znalo da je šabat – da je praznik. U kućama su posvuda bile obješene plavo-bijele škrabice 

u koje smo mi djeca revno bacali svaki raspoloţivi dinar. Svaka prilika je korištena da bi se prikupio novac 

za kupovinu zemlje u Palestini, za saĊenje maslina i gajeva, za pomoć ţidovskoj sirotinji, za pomoć ţrtvama 

progona i izbjeglicama iz Njemaĉke. Uvijek je postojao jedan viši cilj kojim je bila proţeta cijela zajednica, a 

to se, naravno, odraţavalo i na atmosferu u kućama. 

U mojem roditeljskom domu je vladala izuzetno topla i prisna atmosfera. Mislim da je tom najviše 

pridonijelo moja dobra i pametna majka koja je neprimjetno i nenametljivo znala provesti stil meĊusobnog 

poštovanja, izvršavanja obveza i tolerantnosti. Mi, djeca smo osjetili ljubav, pravednost i strogost roditelja, 

94

njihovu brigu da nas što bolje osposobe za ţivot znanjem, profesijom i svim što im je stajalo na raspolaganju. 

Kad su se poĉeli primjećivati znaci nesigurnosti i nespokojstva u svijetu, roditelji su nas poţurivali da 

izaberemo zvanja koja moţemo obavljati sa svojih deset prstiju. Bilo im je svejedno što ćemo izabrati, vaţno 

je da što prije „nešto“ imamo u rukama. Imali smo lagodno, lijepo i sretno djetinjstvo. Bili smo povezani s 

roditeljima dubokom ljubavlju i poštovanjem, pa smo stoga rado ispunjavali njihove ţelje. 

Danas mi se, iz te velike vremenske udaljenosti, ĉini da je i u drugim kućama njegovana skladna i 

prijatna atmosfera, razumije se razliĉita i ovisna o materijalnim i duhovnim sposobnostima, ali uvijek u 

skladu s osnovnim ţidovskim moralnim kodeksom. Zato i ne pamtim nikakve ekscesne ili problematiĉne 

osobe ili dogaĊaje unutar naše zajednice. Vladala je velika povezanost izmeĊu ĉlanova porodice, ĉak i u 

odnosu na udaljene srodnike. Svima im se u nevolji moralo pomoći. Bila je sramota imati, a ne pomoći 

svome. Mada smo bili potpuno integrirani u ţivot grada, a mi djeca u ţivot škole, ipak smo ţivjeli u jednom 

emocionalnom getu, meĊusobno povezani nekim snaţnim koherentnim nitima. To ne znaĉi da nismo bili 

zainteresirani za sve što nas je okruţivalo, za prijatelje, za politiku, za kulturna zbivanja. Naša 

zainteresiranost za politiku naglo se povećala kad je zapoĉela ekonomska kriza koja je imala svoje odjeke i u 

toj maloj ţidovskoj zajednici. Mnogi poslovni ljudi su izgubili novac, radnje su bankrotirale, a bilo je i 

nezaposlenosti. U školi su zapoĉele diskusije, stvarani su kruţoci, intenzivno su ĉitani politiĉki ĉlanci i 

brošure. I meĊu ţidovskom omladinom su se poĉeli isticati pojedinci koji su do poĉetka Drugog svjetskog 

rata izrasli u politiĉki zrele ljude. 

Poslovnost pripadnika ţidovske zajednice u njihovim trgovaĉkim radnjama, kancelarijama ili 

ordinacijama, na njihovim radnim sluţbeniĉkim mjestima, ili na bilo kojem mjestu njihovog djelovanja, bila 

je besprijekorna. U snaţnoj konkurenciji koja je vladala na svim poljima ljudske djelatnosti, oni ne bi mogli 

opstati ukoliko svoj posao ne bi obavili ne samo dobro nego i bolje od drugih. Pri tom treba imati u vidu da 

je antisemitizma bilo i prije Hitlerovog dolaska na vlast i da ni moj mali grad nije bio imun od te boljke, pa je 

i poslovanje i ponašanje svih Ţidova bilo pod lupom njihovih neţidovskih sugraĊana. (Još i sad pamtim 

stihove koje su za mnom i za mojim ţidovskim kolegama vikali kad smo išli u osnovnu školu: „Ţidovi, 

repati, skoro ćete krepati, teško onoj lopati koja će vas kopati.“). 

MeĊutim, istini za volju treba priznati da nikad nije bilo organiziranih antisemitskih izgreda, nikad 

skrnavljena groblja, niti bilo kakvih drugih izljeva neprijateljskog raspoloţenja. Ţivjeli smo mirno i u dobrim 

odnosima sa svim graĊanima, svih vjera i meĊusobno se druţili. 

Društveni ţivot i udruge 

Ţivot je u ţidovskoj zajednici bio veoma ţiv. Aktivnost ţidovske bogoštovne općine, a to je bio 

zvaniĉan naziv naše male zajednice, bila je veoma velika. Trebalo je odrţavati hram i groblje, uzdrţavati 

rabina, kantora, šahtera i ĉuvara groblja. Sve se to postizalo oporezivanjem graĊana. Zbog toga su bile ĉeste 

sjednice koje su odrţavane u onoj našoj univerzalnoj prostoriji izmeĊu kantorovog i rabinovog stana. 

Razumije se da su bile ţuĉne i buĉne diskusije, da ne kaţem svaĊe, o pravednom ili nepravednom 

oporezivanju postojale meĊusobno suprotstavljene grupacije, netrpeljivosti koje su preteţno rješavane „kod 

kuće“. Ipak su poneke svaĊe izbijale i u javnost. Tako je opozicija protiv dr. Spieglera kao predstavnika 

cionistiĉke grupe pokušala 1923. godine da vikom i galamom onemogući odrţavanje glavne općinske 

skupštine. Prisutni šef policije je zaprijetio da će kolovoĊe i glavne bukaĉe opozicije dati odstraniti iz 

dvorane „brahijalnom“ silom! MeĊutim, zajednica je prema vanjskom svijetu djelovala homogeno. Taj utisak 

je posebno dolazio do izraţaja kad su organizirane velike akcije za pomoć, na primjer, bitoljskim Ţidovima 

ili izbjeglicama iz Njemaĉke. U takvim velikim nedaćama, koje su uoĉi rata sve više dopirale i do vrata te 

male i mirne zajednice, na najvišem stupnju je ispoljavano osjećanje pripadnosti istom narodu i ta solidarnost 

nije nikad zatajila. Tako su meĊusobna koškanja, netrpeljivosti i ogovaranja ostala za „domaću upotrebu i 

razonodu“. Ţidovski društveni ţivot bio je izvanredno ţiv. Već u prosincu 1918. godine osnovana je Mjesna 

cionistiĉka organizacija na inicijativu nekolicine istomišljenika. Skupština je odrţana u punoj dvorani 

95

Kasine, a bili su pozvani i mnogi ugledni graĊani. Spiegler je objasnio svrhu skupštine i u kratkim crtama 

iznio potrebu da i ţidovski narod treba imati svoju domovinu i riješiti svoje pitanje. Dr. Vasilj Biga je 

pozdravio skup i sa simpatijama se zalagao za ostvarenje izgradnje ţidovske domovine. U ime 

Jugoslavenskog demokratskog kluba, advokat dr. Nikola ĐurĊević je izjavio: „Ne bih bio dobar Srbin kad ne 

bih od srca iskreno pozdravio korak brodskih Ţidova.“ A Vatroslav Brlić, ugledni advokat u Brodu i hrvatski 

politiĉar, je rekao: „Dajem oduška svom veselju da je ţidovski narod doĉekao ĉas da i on moţe ostvariti 

svoje tisućljetne snove“. U tako sveĉanom raspoloţenju osnovan je prvi odbor Mjesne cionistiĉke 

organizacije, a ubrzo poslije toga osnovana je literarna i zabavna sekcija, zatim 1920. godine Ţidovsko 

omladinsko društvo, a 1921. Ţidovsko sportsko društvo Makabi, ĉiji je prvi predsjednik bio Maks Sesler. 

Društvo je imalo za cilj da se „Ţidovstvo regenerira u fiziĉkom smjeru“. Potom je organizirano Ţidovsko 

gospojinsko dobrotvorno društvo sa socijalno-karitativnim zadacima, a nedugo poslije toga i WIZO. Prema 

tome, za tako malu zajednicu koja je brojala svega 182. porezne glave, to je bila veoma razgranata društvena 

aktivnost. Korištena je svaka prilika za prikupljanje sredstava za kupovinu zemlje, saĊenje gajeva i šuma u 

Palestini. Po efektima tih akcija, Ţidov iz sijeĉnja 1927. godine je pisao: „Bilo bi potrebno da se druga mjesta 

ugledaju u Brod i po poţrtvovnosti i po radnom sistemu.“ 

Veliko zalaganje aktivista ispoljilo se i u prireĊivanju raznih zabava za Hanuka, Purim, Tu bišvat i 

druge praznike. Zabave i skupovi su uglavnom odrţavani u kavani Tri gavrana. MeĊutim, jedna posebno 

uspjela i velika purimska zabava odrţana je u Hrvatskom domu, i ona mi je ostala u dubokom sjećanju, 

vjerojatno zbog toga što je to bio jedan od mojih prvih nastupa. To se dogodilo u oţujku 1925. godine. Na 

inicijativu Rudija Fuksa, tajnika MCO, i ing. Avrama Verbera napravljen je zaista ambiciozan program koji 

su ovi neumorni aktivisti izvršili na najbolji mogući naĉin na zadovoljstvo svih prisutnih. 

Beogradska balerina Rikica Levi uvjeţbala je 12 djevojĉica: mlaĊe djevojĉice Pirika Sidon, Beška i 

Etelka, E. Špicer, Etelka R. Špicer, Šarika i Juliška Cukermandl su izvele menuet od Panderevskog, a starije 

djevojĉice Olga Vajs, Mirta Fuks, Magda Terek, Hilda Kop, Micika Baran i Kamila Gotlib otplesale su 

Delibov Valse. Lav Zinovjev, ruski Ţidov, prvi tenor Beogradske i bivši tenor Petrogradske opere, pjevao je 

Halevijavu Jevrejku i Rahmen od Mane-Zuka. Profesor Kofman iz Sarajeva izveo je na violini Sarasatijeve 

ciganske motive i Šumanovo Sanjarenje. Tango su plesale Margita Dojĉ i Leo Klajn. Uz buran aplauz, Rikica 

Levi je izvela Grigov futuristiĉki ples i kineski ples Ĉajkovskog. 

Na balkonu dvorane bile su porazmještene veoma ukusne bude u kojima je mladeţ neumorno 

prodavala razne stvari; organizirana je i tombola za djecu. To je bila priredba o kojoj se u Brodu dugo 

pripovijedalo. Cjelokupan ĉist prihod rasporeĊen je u fondove za kupovinu zemlje. 

Razni dogaĊaji iz ţidovskog ţivota obiljeţavani su u hramu sveĉanim bogosluţjem, na primjer, smrt 

Teodora Hercla, te otvaranje Ţidovskog narodnog univerziteta u Jeruzalemu. Rabin je povodom takvih 

dogaĊaja uvijek drţao govor u hramu, a kantor je obiĉno pjevao nešto iz svog velikog repertoara 

sinagogalnih melodija. 

Organizirane su i zajedniĉke seder-veĉeri pod okriljem društva Šomre šabat koje je imalo zadatak da 

podiţe nacionalni i vjerski duh. Takvim veĉerima je prisustvovalo oko 70 lica. 

Ţenska društva su organizirala predavanja za starije generacije. Tako je, na primjer, dr. Leo Kun 

govorio „O duševnom i tjelesnom ustrojstvu ţene“, govoreno je o Hajimu Namanu Bjaliku, o ţeni u 

Talmudu, itd., itd. 

Dr. Oskar Špigler je sve do 1923. godine bio predsjednik naše općine. Nesebiĉno je davao velike 

novĉane priloge u razne svrhe i sluţio kao primjer poţrtvovnog ţidovskog javnog radnika. Iz toga razdoblja 

istakli su se kao angaţirani radnici takoĊer i Rudi Fuks, Nelica Kon, sestre Sesler, Olga Placner, Ruţica 

Subĉević, Margita Hofman, Maks Placner, Hugo Maler i Ernestina Adler. 

Drugi predsjednik općine koji je izabran nakon Špiglerovog odlaska iz Broda bio je poštovani i 

omiljeni dr. Josip Abramović. Za razliku od Špiglera, on je bio manje politiĉar, a više otac te male zajednice 

koji se brinuo za svoje općinare i za poslove zajedniĉkog interesa. Zastupao ih je u upravi grada i bio nositelj 

ţidovske liste za gradske izbore. Pošto su Ţidovi bili preteţno gradski trgovci, to su ţeljeli da u upravi grada 

imaju predstavnika koji će na najbolji naĉin zastupati njihove interese, što je u punom smislu rijeĉi obavio 

96

poštovani i cijenjeni dr. Abramović. Za vrijeme njegovog mandata sazidana se kapela na groblju, o ĉemu je 

svjedoĉila ploĉa na zidu kapele. Osim toga je izvršio adaptaciju stare zgrade iza hrama i uveo potpun komfor 

u stanove rabina i kantora. Koliki je ugled i poštovanje uţivao vidi se i po tome što su ga općinari predloţili 

za u zlatnu knjigu Keren Kajemet Leisrael. Sveĉanoj predaji diplome prisustvovao je dr. Lit iz Zagreba. On 

je istakao neprocjenjive zasluge dr. Abramovića za ţidovsku općinu u Brodu, kao i veliko poštovanje koje 

uţiva u široj ţidovskoj zajednici. Tom prilikom su prikupljeni novĉani prilozi, nezapamćeni do tada. 

Drugi ĉovjek koji je cijeli ţivot posvetio ţidovskom radu bio je Rudi Fuks, inaĉe trgovac, ali mu taj 

posao nije leţao. Sagorijevao je na društvenom radu, pri ĉemu mu je pomagala jedna znaĉajna osobina: 

naime, bi je „rasni“ govornik. Nepripremljen, na licu mjesta, uvjerljivo, lijepo i zanosno je govorio o 

najrazliĉitijim temama i pitanjima. Bio je organizator svih aktivnosti ţidovskog društvenog ţivota. Ako je 

trebalo organizirati sportsku priredbu, purimsku zabavu, omladinski izlet, komemoraciju, Rudi Fuks je bio tu, 

uvijek spreman da pokrene, da ostvari, da sudjeluje. Od najranije mladosti sve do svog tragiĉnog odlaska u 

nepovrat, dakle, više od ĉetvrt vijeka, posvetio je ţivot ţidovskom radu. 

Mjesni cionistiĉki odbor je pod njegovim rukovodstvom postigla zapaţene uspjehe. U Brodu je 

izgraĊen ĉitav sistem kako da se na najefikasniji naĉin sakupe potrebna sredstva za KKL. On je aktivirao 

djelatnost ţidovskih zajednica u Bosanskom Brodu i Derventi, suraĊivao je s njima, drţao predavanja i 

pozivao ih na sve priredbe i manifestacije u Brodu. Kao neumorni i poţrtvovni društveni radnik, već 1928. 

godine je postao delegat za Savezni odbor Saveza cionista Jugoslavije. Oko njega se okupljaju i s njim 

suraĊuju Slavko Vajs (Hilel Livni), Olga Platcner, Vatroslav First, Hugo Maler, Ignac Sidon, Lujo 

Rozenberger, Marko Hirš – ljudi koji nisu štedjeli sebe da bi zajednici bili na korist. 

U tom, relativno najmirnijem razdoblju, izmeĊu dva rata, aktivnost u našoj zajednici proširila se i 

tako što su zapoĉeli teĉajevi hebrejskog jezika koje su vodili dr. Ada i dr. Lajb Vajsberg. Bio je organiziran i 

ispit steĉenog znanja na kome su djeca ispitivana iz ĉitanja, pisanja i prevoĊenja. 

Hevra Kadiša je takoĊer imala jednu lijepu akciju: podigla je spomen-ploĉu na zajedniĉkom grobu 

ţidovskim vojnicima koji su pali u Prvom svjetskom ratu. 

Veoma vaţan skup je odrţan u Brod u decembru 1923. kad je odrţano Izvanredno savezno vijeće 

Saveza ţidovskih omladinskih udruţenja. Skup su pozdravili predstavnici svih ţidovskih društvenih 

organizacija u Brodu. Referat o kulturnom radu odrţao je Šalom Frajberger, a Cila Sandl, naša sugraĊanka, 

imala je referat o odgoju. Ĉinjenica da je taj vaţan skup odrţan u Brodu govori o tome da je organizacija 

mladih u Brodu bila veoma aktivna. Njen dalji razvoj dobivao je sve odreĊeniju sadrţinu, tako da je 

Ţidovsko omladinsko udruţenje 1931. godine pristupilo Hašomer Hacairu, a ubrzo poslije toga odrţan je u 

Brodu prvi sastanak uz prisustvo 60 omladinaca, od kojih 20 iz Broda. Tom sastanku su prisustvovali Slavko 

Vajs, dr. Cvi Rotmiler i drugi. U Hašomer Hacairu su se naroĉito istakli svojim radom Anica i Leo Sandl, 

Laci Mate, Vilko Grinsberg, Frida Berman, Zvonko Stetler, Beška Špicer i drugi. 

U Brod su dolazili mnogi predavaĉi iz zemlje i svijeta i govorili o aktualnim temama i aktivnostima. 

Sa svim tim ljudima van naše zajednice odrţavali su veze neumorni Rudi Fuks i njegovi najbliţi suradnici. 

Endlösung 

I tako se ţivjelo sadrţajnim ţidovskim ţivotom sve do onih dana kad dogaĊaji u Njemaĉkoj i sudbine 

njemaĉkih Ţidova poĉinju potresati i malu ţidovsku zajednicu u Brodu. Oni stariji, naši roditelji, nisu 

uspijevali u potpunosti sagledati blisku opasnost. Smatrali su da se tako nešto ne moţe njima dogoditi, a 

najmanje su mogli vjerovati da će kulturni njemaĉki narod dozvoliti dalji krešĉendo svih diskriminatorskih 

postupaka manijakalnog kaplara prema ţidovskom narodu. Ĉini se da nisu vidjeli drugi izlaz, osim ĉekanja… 

MlaĊi, a posebno grupa djeĉaka u gimnaziji okupljena oko lijevo opredijeljenog profesora Josipa 

Godlara, prihvatila je ideju da je prvenstveni zadatak svih mladih, pa i mladih Ţidova, da se organiziraju u 

borbi protiv fašizma. Mnogi ţidovski omladinci su u toj zajedniĉkoj borbi vidjeli i rješenje ţidovsko pitanja. 

MeĊu tako opredijeljenoj ţidovskoj mladeţi isticala se Marta Adler, kćerka direktora „Slavexa“, koja je još u 

gimnaziji bila organizirani ĉlan SKOJ-a. U kolovozu 1941. godine je uspjela pobjeći iz Broda u Podgrmeĉ, 

97

gdje je radila kao pozadinski politiĉki radnik. Poĉetkom 1942. godine uhvatile su je ustaše i strijeljale. Druga 

aktivistkinja i ĉlan SKOJ-a bila je studentkinja Emica Goldberger, koja je bila zaduţena za rad u sindikatima, 

prikupljala je pomoć za potrebe komunistiĉke partije i obavljala ostale ilegalne zadatke. Njena aktivnost je 

bila otkrivena, pa je Emica odvedena u Zagreb, gdje je ubijena prilikom saslušanja u policiji. 

Organizirani ĉlan SKOJ-a bio je i Ivica Goldberger Šiljo. On je s Hinkom Bermanom djelovao u 

udarnoj grupi koja je vršila diverzije i sabotaţe. Obojica su uhvaćeni i odvedeni u Jasenovac. U udarnoj grupi 

je kao organizirani ĉlan SKOJ-a djelovao i Zdenko Špicer, moj brat, koji je još kao Ċak pristupio SKOJ-u i 

odmah se u poĉetku ustanka istakao time što je sa ţutom trakom – oznakom za Ţidove – dijelio antifašistiĉke 

letke na ţeljezniĉkoj stanici. Ustaše su ga uhvatile, odvele u Jasenovac i ubile. U istoj grupi su radile Katica i 

Vera Kornhauzer, koje su završile ţivot u Jasenovcu kao i svi ostali. 

U Vinkovcima je već u kolovozu 1941. godine po presudi prijekog suda strijeljana Laura Klajn iz 

Broda, dugogodišnji ĉlan komunistiĉke partije, neumorna aktivistica meĊu radnicima. 

To su samo neki od najistaknutijih boraca protiv fašizma. Prolazeći kroz velike muke i nevolje 

uspjelo se ukljuĉiti u boraĉke redove više od 40 Ţidova iz Broda. Odmah po proglašenju NDH strijeljano ih 

je 8, što znaĉi da su Ţidovi iz Broda sudjelovali u borbi protiv fašizma u velikom broju (13%). Njihovo 

uĉešće bi bilo neusporedivo veće da nisu odmah po proglašenju NDH zapoĉele veoma teške diskriminatorske 

mjere protiv Ţidova, ograniĉavanja njihovog kretanja i rano odvoĊenje u logore. Tako su već u srpnju 1941. 

godine odvedena prvo dvojica ţidovskih trgovaca najprije u Jastrebarsko, zatim u Gospić, odatle na rad u 

solane na otoku Pagu i konaĉno u Jasenovac. To je bio put Rudolfa Špicera, moga oca, i Dragutina Malera. U 

kolovozu su Ţidovi pozivani na prisilni rad, oduzimane su im trgovine, iseljeni su iz svojih kuća i stanova, a 

iza toga su uslijedile sve ostale, sve teţe i gore represivne mjere do konaĉnog odvoĊenja najprije u sabirni 

logor u Brodu, a potom dalje. Ţene su odvedene u logor u Staroj Gradišci, a poslije su prebaĉene u Đakovo. 

Većina ţena stradala je u Đakovu od trbušnog tifusa, dizenterije ili pjegavca. Tko nije umro od tih epidemija, 

taj je konaĉno bio ubijen u Jasenovcu kad je Ċakovaĉki logor likvidiran. Osim nekih izuzetaka, svi muškarci 

su poĉetkom 1942. godine odvedeni u Jasenovac gdje su postepeno ubijani na najzvjerskiji naĉin. 

Nakon ovako tragiĉnog završetka ţidovskog stanovništva iz Broda ţeljela bih ispriĉati nešto što sam 

ĉula od moje majke, koja je bila odvedena s ostalim ţidovskim ţenama iz Broda, ali se nekim ĉudesnim 

sluĉajem uspjela spasiti iz Ċakovaĉkog logora. Boraveći još u sabirnom logoru u Brodu, pod veoma teškim 

uvjetima, stiješnjene, bez hrane u hladnim prostorijama, ţene su poĉele gubiti volju za ţivotom. Kad su ih 

ustaše konaĉno potrpale u vagone, one su pale u potpunu malodušnost. Stanje je postalo još gore kad su 

izašle iz vagona. Zima je poĉetkom 1942. godine bila osobito teška, napadao je visok snijeg, mraz stegao, a 

one slabo odjevene, pod teretom stvari koje su nosile, a trebalo je propješaĉiti još veliki komad puta do 

logora. Bila je to kolona duševno i tjelesno izmuĉenih jadnica, ţena starih i mladih sa svojom djecom, sa 

ogromnim brigama i strahom u duši zbog svojih najbliţih, braće, muţeva i oĉeva od kojih su rastavljene i za 

koje su znale da su krenuli k istom cilju – u logore. U tako oĉajnom raspoloţenju, na izmaku svih snaga, naša 

rabinerka dr. Ada Vajsberg je sa svoja dva sina stala na ĉelo kolone i poĉela glasno moliti i molitvom hrabriti 

ovu poniţenu, izmrcvarenu i ojaĊenu grupu ţena za koju se osjećala odgovornom. Sve ţene su se ohrabrile, 

osjećajući da još postoji netko tko im ţeli dobro. Na ţalost, ţivot u Staroj Gradišci je bio straviĉan i odvijao 

se u potpuno neljudskim uvjetima. Noću su ustaše otvarale branu prema Savi i u nju bacale one koje su preko 

dana pobili. Ta danonoćna zvjerstva, ta vika djece i ţena, ta borba za osobni ţivot i potpuno beznaĊe, 

izgladnjele, promrzle i bolesne, ustaše su ih jednog dana odvele u logor u Đakovo, gdje su konaĉno nestali 

ţene i djeca iz Slavonskog Broda. 

Kad danas poslije tolikih godina ne znam po koji put razmišljam kako je sve to moglo da se dogodi 

mojoj porodici i mojim mirnim, poštenim i vrijednim sugraĊanima obuzme me jeza, ostajem nijema i bez 

odgovora. Jedini odgovor je jedna velika i teška optuţba. 

Beograd, 1984. godine Dr. Eta Najfeld roĊ. Špicer 

98

ABRAHAM, Ella (Brod, 5 - Stribor U. Schwendemann

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?