Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba

STARINE
str.
6
Ukoliko zavirimo u bosansku
prošlost, otvorivši neki od
romana velikog Meše
Selimoviæa, prošetaæemo kaldrmama
du kojih su jednospratne kuæe specifiène
gradnje. Nekada prepoznatljivi
arhitektonski ’’bosanski’’ stil išèezao
je pred moderno izgraðenim objektima
po zapadnoevropskim uzorima. Toliko
o tome kako èuvamo vlastitu tradiciju
i arhitektonsko naslijeðe, premda se
mora priznati kako je ono sistematski
uništavano u godinama prošlog
sistema. Smišljeno ili ne, tema je o
kojoj se mo e raspravljati.
Bosanski stil u graditeljstvu nastao je
kao proizvod uticaja tradicionalne
arhitekture ovih prostora, orijentalnog
duha i kulture, te kasnije naèina
gradnje kojeg su sa sobom donijeli
Austrougari.
Niti jedna
nije uvrštena
u registar
kulturno-historijskih
spomenika
Sanski Most je nakada bio poznat po
velikom broju bosanskih kuæa.
Dovoljno je samo pogledati stare
po utjele fotografije. Na jednoj od njih
je Prijedorska ulica, s desne i lijeve
strane oivièena prepoznatljivim
graðevinama, starim bosanskim kuæama.
Danas ih je, na alost, u èitavom
gradu ostala tek nekolicina, od kojih
su mnoge prepuštene nemaru i zaboravu
sadašnjih stanovnika ’’grada na
devet rijeka’’. Zanimljivo je da niti
jedna od njih nije uvrštena u registar
kulturno-istorijskih spomenika koje bi
trebalo zaštititi.
Jedna od starih bosanskih kuæa u
Sanskom Mostu je stara Alajbegoviæa
kuæa u naselju Mahala, sagraðena u
prvoj deceniji prošlog vijeka. Sem
krova na èetiri vode, koji je karakteristièan
za staru bosansku arhitekturu,
KUÆE KOJE UMIRU
Bišèeviæa kuæa
Èekiæa kuæa
Alajbegoviæa kuæa
Alagiæa kuæa
ovaj objekat ima i druge karakteristike
starog naèina gradnje. Kuæa je jednospratnica
i njeno prizemlje je izgraðeno
od kamena, dok je sprat ozidan èerpiæem,
što je turski naziv za nepeèenu
ciglu. Kostur objekta je naèinjen od
drvenih greda. Prozori na ovoj kuæi se
nalaze u nizu, rasporeðeni u pravilnom
razmaku, što je još jedna od karakteristika
bosanskog stila.
Svjetli primjeri oèuvanih bosanskih kuæa
su i stara Alagiæa kuæa u naselju Alagiæi,
te Bišèeviæa kuæa, na poèetku ’’male
Venecije’’. Ova kuæa je, inaèe, potpuno
obnovljena prije nekoliko godina i svjedoèi
o nekadašnjem arhitektonskom
sjaju.
Nekadašnja Èekiæa kuæa, u naselju
Poljak, godinama je zapuštena i
prepuštena zubu vremena.
Za stanovanje se kod bosanskih kuæa
koristio samo sprat, na kojeg obièno vodi
uzano drveno stepenište – basamaci. Ulaz
je po pravilu na stra njoj strani objekta.
Prizemlje je slu ilo u razlièite svrhe ovisno
od toga da li se kuæa nalazila u gradu ili na
selu.
Osuðene na umiranje
U prizemlju kuæa na selu, obièno se
nalazila štala sa domaæim ivotinjama i
to zbog èinjenice da su se ovi prostori u
prošlosti stotinama godina nalazili na
granicama velikih dr ava. Nije bilo neobièno
da hajduci upadnu u štalu, ukradu
stoku i prevedu preko granice. Vlasnik je
ovako mogao èuti ako mu neko provaljuje
u štalu. U gradskim sredinama, u
prizemlju bosanskih kuæa obièno su se
nalazile zanatlijske radnje ili trgovine.
Stare bosanske kuæe su, dijelom i zbog
èinjenica da se dr ava ne brine o njima,
osuðene na polagano umiranje i nestajanje.
O toma kako su i gdje ivjeli naši preci,
uskoro æe ostati da svjedoèi tek neka
po utjela fotografija iz daleke prošlosti.
Zlatan Èekiæ