Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba
Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba
INTERVJU str. 4 Knjiga koja govori o istoriji Sanskog Mosta, od prahistorije do danas nalazi se u završnoj fazi i mogla bi veæ naredne godine ugledati svjetlo dana, ka e njen autor, Vedad Bišèeviæ. Ovaj ugledni Sanjanin se veæ nekoliko decenija bavi istoriografijom, koja je, kako sam ka e, postala njegova pasija u penzionerskim danima. Bišèeviæ ka e kako se za istorijska prouèavanja zainteresovao tokom rata, kada je u izbjeglištvu poèeo rad na knjizi ’’Turski namjesnici u Bosni u osmanskom periodu’’. Ovo istorijsko djelo, koje je promovisano prije dvije godine, zadivilo je domaæe istorièare, te je potom uvršteno kao struèna literatura u predmetu historija za studente sarajevskog Pravnog fakulteta. Sa Bišèeviæem smo razgovarali o njegovoj knjizi u nastanku. MOJA SANA: Kada je poèeo rad na Vašoj knjizi u kojoj se bavite istorijom ovih prostora? BIŠÈEVIÆ: Kada sam prikupljao istorijsku graðu za svoju knjigu ’’Turski namjesnici u Bosni u osmanskom periodu’’, nailazio sam na materijal o Sanskom Mostu i uredno ga arhivirao. O istoriji našeg grada do sada je vrlo malo pisano. Branko Bokan je pisao o tome u svojoj knjizi, ali vrlo šturo. Ja sam odluèio da sve to proširim, tako da sam se bavio prouèavanjem istorije Sanskog Mosta, ali i drugih naseljenih mjesta na podruèju opæine. MOJA SANA: Koliko ste vremena i truda ulo ili u prikupljanje istorijske graðe i kada bi knjiga mogla ugledati svjetlo dana? BIŠÈEVIÆ: Prikupio sam oko tri hiljade stranica materijala. Ovu obimnu graðu sam skratio na oko dvije hiljade stranica svrstanih u tri knjige. Nastaviæu sa ’’kresanjem’’ materijala, a elja mi je da stvorim svojevrsnu antologiju Sanskog Mosta. Idealno bi bilo da cjelokupan materijal svedem na dvije knjige. Prema mojim planovima, knjiga bi trebala izaæi naredne godine. MOJA SANA: Koje ste istorijske izvore i dokumentaristièku graðu koristili? BIŠÈEVIÆ: O Sanskom Mostu ima dosta toga napisanog. Ova podruèja su izuèavali mnogi eminentni struènjaci te pisali o tome, kao što su Benac, Fiala, Truhelka, Basler i drugi nauènici. Tu Vedad Bišèeviæ PRVA ANTOLOGIJA O SANSKOM MOSTU OD PRAHISTORIJE DO DEJTONA su i putopisi Jukiæa, Bo iæa, Kurešpiæa, Kreševljakoviæa….Koristio sam i razne èasopise, a nemjerljivu pomoæ i podršku imao sam od sina Edina, koji je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Bošnjaèkom institutu, antikvarnicama, bibliotekama i drugim mjestima prikupljao dokumentaristièku graðu. Koristili smo i arhivsku graðu Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i arhiv opæine Sanski Most. U Federalnom zavodu za statistiku pronašli smo podatke o popisima stanovništva. Nisam bio optereæen Dejtonom i podjelom teritorija opæine, tako da moja knjiga govori o istoriji Sanskog Mosta do 1992. godine. Neka se drugi bave onim što se poslije zbivalo. MOJA SANA: ivot na ovim prostorima se e u daleku prošlost, datira od prvih poèetaka ljudskog roda. Koliko istorijskih podataka ima o tome? BIŠÈEVIÆ: U pravu ste, ivot je u ovom podneblju prisutan od perioda prahistorije. O tome svjedoèe razna istra ivanja gradina i nekropola, kao i istra ivanja izvršena na lokalitetu Hrustovaèke peæine. Dosta je artefaktskih pronalazaka iz perioda èetvrtog i petog stoljeæa prije
nove ere koji svjedoèe da je na ovim prostorima ivjelo napredno stanovništvo koje je talilo eljeznu rudu i bavilo se zemljoradnjom i stoèarstvom. Ta plemena su mahom bila ilirska, premda je bilo i keltskih plemena. MOJA SANA: Kada se u istorijskim dokumentima pojavljuje sam grad Sanski Most, sadašnje središte urbanog ivota na ovim prostorima? BIŠÈEVIÆ: Mandiæ pominje naselje koje se nalazilo na ušæu Zdene u Sanu i tvrdi da je ono bilo osmansko. Ja mislim da ono mo da datira i iz srednjeg vijeka, te da je kasnije proširivano. Kao vakuf, Sanski Most se pojavljuje 1557. godine, kada je tadašnji namjesnik Hamzibeg utemeljio prvu d amiju. U turskim dokumentima iz 1626. godine pominju se Majdan i Vakuf. Tada su imali oko 1000 kuæa i 1500 vojnika. Po Hamdiji Kreševljakoviæu, ovo naselje na ušæu Zdene u Sanu prošireno je oko 1803. godine, kada su kapetani bili iz porodice Èekiæ. Oni su po padu Kostajnice došli u Sanski Most 1692. godine po nalogu Porte, izgradili su tvrðavu sa odmbrambenim zidovima i èetiri kule. MOJA SANA: upa Sana se pominje i u jednom dokumentu ugarskog kralja Bele Èetvrtog iz 1244. godine i to se smatra prvim pominjanjem ovog grada. Vi ka ete da je sam grad mnogo kasnije osnovan? BIŠÈEVIÆ: U tim dokumentima se pominju upe Sana i Mren. Prema svim relevantnim dokumentima iz tog perioda, naziv Sana se odnosio na podruèje današnjeg Kljuèa. Po nekim istorijskim izvorima za Sanski Most se u to vrijeme upotrebljavao naziv Dièevo. Ipak, o svemu ovome bi konaèan sud trebali dati eminentni istorièari. MOJA SANA: Koji su to kljuèni historijski dogaðaji, prelomnice u razvitku današnjeg Sanskog Mosta? BIŠÈEVIÆ: Stari Majdan je dugo vremena bio urbano središte ovih prostora, tamo su bile administraivna uprava i institucije. Sem toga, ovo mjesto je pravo arheološko bogatstvo, gdje god bi zakopali otkrili biste artefakt iz bilo kog razdoblja ljudske istorije. Po predanju, Stari Majdan je bio tako gusto naseljen da je maèka s krova na krov mogla obiæi èitavo mjesto. Navodno je u jednom istorijskom razdoblju, za vrijeme osamanskog vakta, u Starom Majdanu je bilo èak devetnaest d amija. Iz njega su vodili putevi, a današnji Sanski Most je dugo vremena bio trgovište, manje naseljeno mjesto gdje se obavljala trgovina. Kada je ukinuta kapetanija u Starom Majdanu, Sanski Most postaje administrativno središte i tada poèinje urbani razvitak grada. Prvi most preko Sane je napravljen 1803. godine, i tadašnji namjesnik grada, Hasan beg Èekiæ, pravoslavnim kmetovima je odobrio da se nastane na desnoj obali grada, na podruèju današnje Kljuèke ulice. Tako je nastala takozvana ’’srpska varoš’’. Interesantno je da je tada, od viška materijala kojom su graðene kuæa, napravljena pravoslavna crkva. Znaèi to je period kada poèinje razvitak grada, a s druge strane, Stari Majdan je sve više zaostajao u svom razvitku. Zlatan Èekiæ INTERVJU str. 5
- Page 3: Moja Sana - tre}a sre}a Kasno je do
- Page 7 and 8: Vrijedna donacija Volks banke Pet I
- Page 9: Bašiæ - ena mi ne da u kuæu, jer
- Page 12 and 13: IZBORI str. 12 Izborni štab SDA od
- Page 14 and 15: IZBORI str. 14 Opæinska organizaci
- Page 16 and 17: IZBORI str. 16 ASOCIJACIJA MLADIH S
- Page 18 and 19: IZBORI str. 18 Bitka SBiH za graða
- Page 20 and 21: IZBORI str. 20 Mr. Rasim Krupiæ, n
- Page 23 and 24: Ramazanska prièa Arif Botonjiæ, h
- Page 26: str. 20 IZ MATIÈNOG Roðeni Izmeð
nove ere koji svjedoèe da je na ovim prostorima<br />
ivjelo napredno stanovništvo koje je talilo<br />
eljeznu rudu i <strong>ba</strong>vilo se zemljoradnjom i stoèarstvom.<br />
Ta plemena su mahom bila ilirska, premda<br />
je bilo i keltskih plemena.<br />
MOJA SANA: Kada se u istorijskim<br />
dokumentima pojavljuje sam grad<br />
Sanski Most, sadašnje središte ur<strong>ba</strong>nog<br />
ivota na ovim prostorima?<br />
BIŠÈEVIÆ: Mandiæ pominje naselje koje se<br />
nalazilo na ušæu Zdene u Sanu i tvrdi da je ono<br />
bilo osmansko. Ja mislim da ono mo da datira i<br />
iz srednjeg vijeka, te da je kasnije proširivano.<br />
Kao vakuf, Sanski Most se pojavljuje 1557.<br />
godine, kada je tadašnji namjesnik Hamzibeg<br />
utemeljio prvu d amiju. U turskim dokumentima<br />
iz 1626. godine pominju se Majdan i Vakuf. Tada<br />
su imali oko 1000 kuæa i 1500 vojnika. Po<br />
Hamdiji Kreševljakoviæu, ovo naselje na ušæu<br />
Zdene u Sanu prošireno je oko 1803. godine,<br />
kada su kapetani bili iz porodice Èekiæ. Oni su po<br />
padu Kostajnice došli u Sanski Most 1692.<br />
godine po nalogu Porte, izgradili su tvrðavu sa<br />
odmbrambenim zidovima i èetiri kule.<br />
MOJA SANA: upa Sana se pominje i u<br />
jednom dokumentu ugarskog kralja<br />
Bele Èetvrtog iz 1244. godine i to se<br />
smatra prvim pominjanjem ovog grada.<br />
Vi ka ete da je sam grad mnogo kasnije<br />
osnovan?<br />
BIŠÈEVIÆ: U tim<br />
dokumentima se<br />
pominju upe Sana i<br />
Mren. Prema svim<br />
relevantnim dokumentima<br />
iz tog perioda,<br />
naziv Sana se<br />
odnosio na podruèje<br />
današnjeg Kljuèa. Po<br />
nekim istorijskim<br />
izvorima za Sanski<br />
Most se u to vrijeme<br />
upotrebljavao naziv<br />
Dièevo. Ipak, o svemu<br />
ovome bi konaèan<br />
sud tre<strong>ba</strong>li dati eminentni istorièari.<br />
MOJA SANA: Koji su to kljuèni historijski<br />
dogaðaji, prelomnice u razvitku<br />
današnjeg Sanskog Mosta?<br />
BIŠÈEVIÆ: Stari Majdan je dugo vremena bio<br />
ur<strong>ba</strong>no središte ovih prostora, tamo su bile<br />
administraivna uprava i institucije. Sem toga, ovo<br />
mjesto je pravo arheološko bogatstvo, gdje god bi<br />
zakopali otkrili biste artefakt iz bilo kog razdoblja<br />
ljudske istorije. Po predanju, Stari Majdan je bio<br />
tako gusto naseljen da je maèka s krova na krov<br />
mogla obiæi èitavo mjesto. Navodno je u jednom<br />
istorijskom razdoblju, za vrijeme osamanskog<br />
vakta, u Starom Majdanu je bilo èak devetnaest<br />
d amija. Iz njega su vodili putevi, a današnji<br />
Sanski Most je dugo vremena bio trgovište, manje<br />
naseljeno mjesto gdje se o<strong>ba</strong>vljala trgovina. Kada<br />
je ukinuta kapetanija u Starom Majdanu, Sanski<br />
Most postaje administrativno središte i tada<br />
poèinje ur<strong>ba</strong>ni razvitak grada. Prvi most preko<br />
Sane je napravljen 1803. godine, i tadašnji<br />
namjesnik grada, Hasan beg Èekiæ, pravoslavnim<br />
kmetovima je odobrio da se nastane na desnoj<br />
o<strong>ba</strong>li grada, na podruèju današnje Kljuèke ulice.<br />
Tako je nastala takozvana ’’srpska varoš’’.<br />
Interesantno je da je tada, od viška materijala<br />
kojom su graðene kuæa, napravljena pravoslavna<br />
crkva. Znaèi to je period kada poèinje razvitak<br />
grada, a s druge strane, Stari Majdan je sve više<br />
zaostajao u svom razvitku.<br />
Zlatan Èekiæ<br />
INTERVJU<br />
str.<br />
5
Change language