Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba
Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba
Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
str.<br />
20<br />
IZ MATIÈNOG<br />
Roðeni<br />
Izmeðu dva broja Moje Sane (07.08.-07.09.) roðeno<br />
je 11 be<strong>ba</strong>, osam djevojèica i tri djeèaka: Vuèkiæ<br />
Armin i Azra dobili su kæer Emelu, Kurtaljeviæ Smajo i<br />
Senada dobili su kæer Selmu, Keranoviæ Senad i<br />
Timka dobili su kæer Sajru, Škrgiæ kemal i Ned ada<br />
dobili kæer Lahinu, Hod iæ Edin i Mirsada dobili kæer<br />
Seminu, Hod iæ Ramiza dobila sina Bešireviæ Zejda,<br />
Èamd iæ Edis i Belkisa dobili sina Emraha, Grgiæ<br />
Fikret i Edisa dobili kæer Šejlu, Musiæ Sa<strong>ba</strong>hudin i<br />
Samra dobili kæer Irmu, Bilal Anela dobila sina<br />
Kreštiæ Bilala, Nesimoviæ Mediha dobila kæer Plavèiæ<br />
Admiru.<br />
Vjenèani<br />
Brak je sklopljen izmeðu 30 parova. Vjenèali su se:<br />
Avdiæ Said i Šah<strong>ba</strong>z Azra, Kaliæ Enes i Hotiæ Samka,<br />
Hod iæ Adnan i Cipraniæ Aldijana, Ganiæ Smail i Šišiæ<br />
Tea, D afiæ Alen i Muherina Sanela, Pajaliæ Ramiz i<br />
Magliæ Hašija, Jusiæ Suvad i Duniæ Mina, Begiæ Edis i<br />
Roski Simone, Šabiæ Denis i Sijeèiæ Senada, Kadiriæ<br />
Arnes i Cecunjanin Samira, Šabiæ Asmir i Eminov<br />
Elma, Kevac Edis i Beèiæ Mirnesa, Kièin Emir i Æosiæ<br />
Senada, Jakupoviæ Mirsad i Halkiæ Enisa, Bo iæ Mario<br />
i Hoheisel Amela, Salkiæ Bahrudin i Mulaliæ Senada,<br />
Hasiæ Izet i Komiæ Fatima, Ališiæ Senadin i D amastagiæ<br />
Amelina, Hod iæ Besim i Avdiæ Alma, Karariæ Sanjin i<br />
Jakupoviæ Neira, Taliæ Nedim i Skender Sidbela,<br />
Merdanoviæ Nefud i Poliæ Sanela, Velad iæ Ibro i<br />
Nadareviæ Aida, Amid iæ Admir i Mešiæ Edina, Šabiæ<br />
Abid i Hasanbegoviæ Suvada, Gaziæ Haris i Æehajiæ<br />
Amila, Æordiæ Nermin i Sarajliæ Harisa, Jusufoviæ<br />
Ahmet i Dugonjiæ Berina, Alagiæ Fikret i Jašaragiæ<br />
Šefika, Behremoviæ Jasmin i Veliæ Jasmina<br />
Umrli<br />
U matiènu knjigu umrlih je u ovom periodu upisano<br />
16 oso<strong>ba</strong><br />
I opet nas neumoljiva statistika upozorava: više je<br />
umrlih nego roðenih. Prijeti li nam tzv. bijela kuga?<br />
Pad nataliteta nigdje nije dobro došao, a pogotovo u<br />
gradu i zemlji iz koje se svakodnevno iseljavaju. Ima<br />
li neko da mo e zaustaviti ovakav trend? Potrebno je<br />
kompletnu politiku prema ovoj problematici promijeniti<br />
i po uzoru na zapadne zemlje stimulisati i<br />
nagraðivati porodice koje se odluèe da imaju djecu,<br />
trudnice i porodilje paziti kao malo vode na dlanu, jer<br />
ljudi su najveæe bogatstvo, najveæi potencijal i smisao<br />
postojanje svake zemlje, pa i naše.<br />
Stari zanati<br />
Sat koji mjeri vrijeme unatrag<br />
Sanski Most je u prošlosti bio poznat po velikom broju urarskih, èasovnièarskih ili sahad ijskih<br />
radnji, ovisno koji se naziv koristi. Ovaj zanat se danas nalazi pred izumiranjem, jer je<br />
moderno do<strong>ba</strong> elektronike u velikoj mjeri iz upotrebe iz<strong>ba</strong>cilo mehanièke satove, pa je i posla<br />
za preostale sanske urare manje.<br />
Smail Ibrišagiæ Lipšo je jedan od rijetkih urara koji njeguje vještine ovog starog zanata. Sem<br />
što popravlja satove, Ibrišagiæ i konstruiše naprave koje vrijeme mjere na neobièan naèin. U<br />
bogatoj kolekciji raznovrsnih satova ovog sanskog urara, nalazi se i sat koji vrijeme mjeri<br />
unatrag.<br />
„Kazaljke na ovome satu se okreæu unatrag, a kako bi se saznalo pravo vrijeme potrebno je<br />
pogledati njegov odraz u ogledalu. Tek tada se vidi koliko je sati“, objašnjava Lipšo na koji<br />
naèin funkcionira njegov nesvakidašnji sat. Ibrišagiæ istièe kako je posla za urare sve manje,<br />
jer je manje i mehanièkih satova, pa samim tim i posla. Urarski zanat je, kako ka e, nekada<br />
bio iznimno cijenjen, što sada nije sluèaj.<br />
„Stari majstor, Irfan Èekiæ, kod kojeg sam ja uèio zanat, prièao mi je kako mu je mušterija<br />
za popravljeni sat darovala peèeno jagnje, i to za <strong>ba</strong>kšiš. Na alost, ovaj posao se danas<br />
mnogo manje cijeni.“, ka e Lipšo.U proteklim decenijama Sanski Most je mao brojne urarske<br />
radnje i bio je poznat po majstorima za satove. Na alost, danas se ovaj drevni zanat nalazi<br />
pred izumiranjem.<br />
Zlatan Èekiæ