Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba

str.
24
UTA KNJIGA RATNIH ZLOÈINA
Tu ilaštvo Bosne i Hercegovine je krenulo u kampanju novog pristupa u
procesuiranju ratnih zloèina. Izradili su katalog zloèina nazvan ’’ uta
knjiga’’ gdje su popisani ratni zloèini u svakoj opštini za svaki mjesec rata.
Autor studije novog pristupa je dr Marko Prelec, analitièar u Tu ilaštvu
Tokom šesnaest godina Meðunarodni krivièni
sud za bivšu Jugoslaviju je optu io 87 lica za
zloèine poèinjene u BiH. Od 1995. godine
kantonalni i okru ni sudovi su procesuirali 55 lica
za ratne zloèine, a Tu ilaštvo BiH je podiglo
optu nice protiv 99 lica.
Ovo je veoma malo kada se zna da je tokom rata
ubijeno najmanje 90.000 civila koji su najèešæe bili
rtve ratnih zloèina. I mnogi vojnici su stradali u
logorima za ratne zarobljenike ili su ubijeni u
masovnim pogubljenjima. Niko ne zna ni pribli an
broj ena koje su silovane niti koliko je zatoèenika
muèeno. Stotine hiljada ljudi je izbjeglo iz svojih
domova ili su prisiljeni da se isele. Sve su to rtve
ratnih zloèina koje tek treba procesuirati.
RATNI ZLOÈINI Novi pristup Tu ilaštva BiH
Dolina rijeke Sane -
poprište ratnih zloèina
Jedno od veæih poprišta ratnih zloèina je bilo u
dolini rijeke Sane i ti zloèini su do sada bili veoma
slabo procesuirani. U jednom trenutku je u slivu
rijeke Sane bilo nestalo više od 5000 ljudi što samo
po sebi dovoljno govori o razmjerama zloèina. U tri
godine postojanja Suda i Tu ilaštva BiH optu ene
su tek dvije osobe iz Sanskog Mosta, Milan
Kovaèeviæ i Jadranko Palija, iz Kljuèa Marko
Samard ija a procesuirana su i èetvorica Prijedorèana
koje je prebacio Tribunal u Hagu. Što je veoma
malo u odnosu na ukupan broj od 99 optu enih od
strane dr avnog pravosuða. Donekle stanje popravljaju
Okru ni sud u Banja Luci i Kantonalni sud u
Bihaæu. U Banja Luci su osuðena šestorica
Prijedorèana u tri predmeta, optu eno je ukupno
osam Novljana u tri predmeta a tu je i predmet
Manjaèa sa tri osuðenika. Kantonalno tu ilaštvo u
Bihaæu je relativno kasno zapoèelo sa procesima ali
je svakako za dolinu rijeke Sane najznaèajniji
predmet protiv Stupara Lazara kojem je prvostepeno
vijeæe izreklo maksimalnu kaznu od 20
godina.
David Schwendiman, rukovodilac Posebnog odjela
za ratne zloèine u Tu ilaštvu BiH, tvrdi da se
njihov novi pristup fokusira na rtve. Do sada
je Tu ilaštvo radilo bez posebne strategije i
rješavali su predmete dobivene od Tribunala u
Hagu ili preuzete od kantonalnih i okru nih
tu ilaštava. U javnosti se pominjalo trinaest
hiljada kriviènih prijava za ratne zloèine i bez
ovog novog pristupa u odabiru predmeta
Tu ilaštvo bi i dalje procesuiralo predmete pod
pritiskom javnosti i predmete za koje veæ
postoje dokazi i svjedoci dok bi najte i sluèajevi
ratnog zloèina ostajali po strani.
Novi pristup je dio Strategije procesuiranja
ratnih zloèina u BiH i svakako æe dati novi
impuls u procesuiranju ratnih zloèina.
Strategija je daleko širi dokument koji zahtjeva
izmjene i dopune zakona, znaèajnije
ukljuèivanje policije ali i civilnog društva. Na
ovaj naèin æe biti moguæe procesuirati i osobe
i zloèinaèke grupe koje su sa najvišeg nivoa
vojne i civilne vlasti nareðivali i sprovodili
ratni zloèin. Ono što nas treba posebno radovati
je da je novim pristup dolina rijeke Sane
stavljena u fokus i poèinioci ratnih zloèina
sasvim sigurno neæe više mirno spavati i ivjeti
meðu nama.
Mre a podrške sudu
rtve ratnih zloèina, porodice ubijenih civila i
udru enja u kojima se okupljaju, trebaju iskoristiti
novi pristup i pojaèati pritisak na pravosuðe kako
zloèini u dolini rijeke Sane ne bi ostali neprocesuirani.
Veoma je bitno ohrabrivati svjedoke jer su
oni kljuèni u dokazivanju ratnih zloèina nakon
ovolikog proteklog vremena. Lokalna zajednica bi
trebala staviti svoje kapacitete u funkciju podrške
tim ljudima. Iza njih trebaju stati institucije, nevladine
organizacije, mjesne zajednice, d emati,
mediji jer su ti ljudi istinski heroji našeg vremena a
ne poèinioci ratnih zloèina, ubice djece, ena i staraca,
koje smo do sada slavili kao junake.
Sanjani optu eni
i suðeni za ratni zloèin
Kovaèeviæ Nikola (ranije Kajtez Daniluško) roðen 19.
aprila 1968. u selu Kruhari, Sanski Most, BiH.
Optu eni se nalazi u pritvoru od 10.oktobra 2005.
Predmet Kovaèeviæ je preuzet na Sud Bih 30. septembra
2005. Sud je potvrdio optu nicu 5.januara 2006.
22. juna 2007. pravosna nom presudom Nikola
Kovaèeviæ proglašen je krivim za krivièno djelo zloèina
protiv èovjeènosti, te osuðen na kaznu zatvora u trajanju
od 12 godina.
Jadranko Palija, roðen 6.januara 1961. godine u
Hrvatskoj Kostajnici. Sud je optu nicu potvrdio 5.januara
2007. godine. Sudeæe vijeæe je 28. novembra
2007. izreklo prvostepenu presudu kojom je optu eni
Jadranko Palija oglašen krivim za krivièna djela zloèin
protiv èovjeènosti i ratni zloèin protiv civilnog
stanovništva, te osuðen n ajedinstvenu kaznu dugotrajnog
zatvora u trajanju od 28 godina.
Lazar Stupar, roðen u selu Mišin Han pored Banja Luke,
optu en za ratni zloèin poèinjen 10. oktobra 1995.
godine u sanskom Mostu kao pripadnik 6. sanske brigade
VRS. Ubistvo Vejsila Mahiæa i Ale Osmanoviæa, te
ranjavanje još 11 osoba.
Sudsko vijeæe Kantonalnog suda u Bihaæu je oglasilo
krivim Lazara Stupara i 13.02.2008. godine u prvostepenom
postupku izreklo maksimalnu kaznu od 20
godina za krivièno djelo ratnog zloèina protiv civilnog
stanovništa.
Udru enje Prijedorèanki ’’Izvor’’ veæ treæu godinu
realizuje projekat pod nazivom Mre a podrške sudu
na naèin da u lokalnim zajednicama stvara pozitivnu
atmosferu naspram procesuiranja ratnih
zloèina, informiše graðane o radu sudova i
tu ilaštava i pru a direktnu podršku svjedocima.
Prijedorska kancelarija Mre e pokriva Sanski Most i
Kljuè u Federaciji BiH, te opštine Prijedor, Novi,
Kostajnica, Dubica i Gradiška u Republici Srpskoj.
Otvorena telefonska linija na kojoj mo ete dobiti
informacije vezane za procesuiranje ratnih zloèina
je 052 242 590.
E. Ramuliæ