Download magazina u PDF formatu - Nolimit.ba

Moja Sana - tre}a sre}a
Kasno je doba, septembar nikad vreliji, vani se
zakuhava, možda se iz ovog teškog zraka
izrodi i nevrijeme, ko će znati. I na političkoj
sceni u ‘’gradu na devet rijeka’’ nešto se teško valja
– izbori su pred vratima, stranke su se trgnule i krenule
u osvajanje birača. Biće i na tom planu oluje, izgleda.
Ipak, ramazan je mjesec i ta činjenica, čini nam se,
preizborne kampanje pomalo čini mirnijim i razumnijim.
Još uvijek nema teških tonova i optužbi na račun
‘’onih drugih’’, stranke se okreću sebi, pokušavaju da
se prezentiraju u što boljem svjetlu, da prezentiraju
svoje rezultate, planove, ideje, programe, obećavaju
svašta. U ovom broju magazina ‘’Moja Sana’’ ima
dosta političkog marketinga, tako da smo ubacili
specijalan dodatak koji je posvećen izborima. U ovom
broju predstavile su se vodeće stranke na općini kao i
malo manje stranke, parlamentarne i opozicione:
SDA, SBiH, LDS, ASDA. Oni na 10 strana govore u
svoje ime. Na vama je da ih ocjenjujete i da se studiozno
pripremite za predstojeće lokalne izbore.
Zbog tako velikog broja stranica posvećenih politici,
centralni intervju smo posvetili nečem drugom: čovjeku
koji radi na grandioznom projektu. Vedad Biščević,
Sanjanin, intelektualac, penzioner piše knjigu, istoriju
Sanskog Mosta od prahistorije do Dejtona. Dejton
svjesno ignoriše, kaže da prepušta drugima da se
njime bave.
Imamo i temu o ružnoj stvari, o sumraku ekologije
koga smo sami stvorili. Kamo dalje sa ‘’privremenom’’
deponijom na Sanskim brdima, samo 800 metara
udaljenoj od centra grada.Već četrdeset godina ona
ugrožava zdravlje ljudi i ostalih živih bića.
Da se vratimo uzvišenom mjesecu posta: imamo
lijepu priču o hadžiji sa bradom koji od kada zna za
sebe posti svaki dan ramazana, ali i o supružnicima
Kurbegović koji su 43.000 KM platili za zidanje minareta
zdenske džamije i dobili tu čast da je otvore.
Naravno stalna rubrika sa statističkim podacima o
rođenim, vjenčanim i umrlim na teritoriji općine Sanski
Most je i ovaj put tu. Statistika je neumoljiva: situacija
nije sjajna, prijeti nam ‘’bijela kuga’’ i mi apelujemo na
sve nadležne da se pozabave ovim problemom. Treba
davati podsticaje porodicama koje se odluče da u ova
neizvjesna vremena na svijet donesu djecu, izdvajati
sredstva (iz viška sredstava Uprave za indirektno
oporezivanje, na primjer) i majkama značajnim ciframa
(ne nekom crkavicom) finansirati trudničko i
porodiljsko bolovanje. I tako dalje i tako dalje.
Malo o finansijama, kao i svaki put do sada nastojali
smo da postignemo to da i ovaj broj dobijete besplatno.
Uspjeli smo, i više od toga, jer smo povećali i broj
stranica i zadržali vrhunski kvalitet štampe i papira na
kome nam zavide i mnogi ‘’veliki’’ štampani mediji.
Dragi čitaoče, pozivamo Vas da nam pišete, date
komentar, reagovanje, pohvale (rado) i kritike (koje
također prihvatamo). Ocijenite naš rad kroz ova tri
broja našeg i Vašeg magazina i time doprinesite da
naš rad podignemo na viši novo. Mi smo redakcija
koja cijeni stav čitaoca.
Hvala na saradnji!
Zebir Filović
Kuda sa 40 godina privremenom deponijom
udaljenom 800 metara od centra grada?
Arif Botonji}
HAD@IJA SA BRADOM
Za Ramazan
se otvaraju
vrata
d enneta
Interview:
Vedad Bi{~evi}
Istorija
Sanskog Mosta
od prahistorije
do Dejtona
Redakcija: Midhat Dediæ, Zlatan Èekiæ, Edin Ramuliæ, Edin Aganoviæ,
Enes Kurtoviæ, Samir Sinanoviæ, Nevres ef. Softiæ, Safet Hrnjica
Glavni i odgovorni urednik: Zebir Filoviæ
design NO LIMIT TECHNOLOGY, Štampa: Gold print, Klju~
izdava~: d.o.o. NO LIMIT TECHNOLOGY, Sanski Most, Prijedorska 83
tel: 037 689 036, fax: 037 695 027,
mojasana@nolimit.ba, www.mojasana.ba
str.
3

INTERVJU
str.
4
Knjiga koja govori o istoriji Sanskog
Mosta, od prahistorije do danas nalazi
se u završnoj fazi i mogla bi veæ
naredne godine ugledati svjetlo dana, ka e njen
autor, Vedad Bišèeviæ. Ovaj ugledni Sanjanin
se veæ nekoliko decenija bavi istoriografijom, koja
je, kako sam ka e, postala njegova pasija u
penzionerskim danima. Bišèeviæ ka e kako se za
istorijska prouèavanja zainteresovao tokom rata,
kada je u izbjeglištvu poèeo rad na knjizi ’’Turski
namjesnici u Bosni u osmanskom periodu’’. Ovo
istorijsko djelo, koje je promovisano prije dvije
godine, zadivilo je domaæe istorièare, te je potom
uvršteno kao struèna literatura u predmetu historija
za studente sarajevskog Pravnog fakulteta. Sa
Bišèeviæem smo razgovarali o njegovoj knjizi u
nastanku.
MOJA SANA: Kada je poèeo rad na
Vašoj knjizi u kojoj se bavite istorijom
ovih prostora?
BIŠÈEVIÆ: Kada sam prikupljao istorijsku graðu
za svoju knjigu ’’Turski namjesnici u Bosni u
osmanskom periodu’’, nailazio sam na materijal
o Sanskom Mostu i uredno ga arhivirao. O istoriji
našeg grada do sada je vrlo malo pisano. Branko
Bokan je pisao o tome u svojoj knjizi, ali vrlo
šturo. Ja sam odluèio da sve to proširim, tako da
sam se bavio prouèavanjem istorije Sanskog
Mosta, ali i drugih naseljenih mjesta na podruèju
opæine.
MOJA SANA: Koliko ste vremena i truda
ulo ili u prikupljanje istorijske graðe i
kada bi knjiga mogla ugledati svjetlo
dana?
BIŠÈEVIÆ: Prikupio sam oko tri hiljade stranica
materijala. Ovu obimnu graðu sam skratio na oko
dvije hiljade stranica svrstanih u tri knjige.
Nastaviæu sa ’’kresanjem’’ materijala, a elja mi
je da stvorim svojevrsnu antologiju Sanskog
Mosta. Idealno bi bilo da cjelokupan materijal
svedem na dvije knjige. Prema mojim planovima,
knjiga bi trebala izaæi naredne godine.
MOJA SANA: Koje ste istorijske izvore i
dokumentaristièku graðu koristili?
BIŠÈEVIÆ: O Sanskom Mostu ima dosta toga
napisanog. Ova podruèja su izuèavali mnogi
eminentni struènjaci te pisali o tome, kao što su
Benac, Fiala, Truhelka, Basler i drugi nauènici. Tu
Vedad Bišèeviæ
PRVA ANTOLOGIJA O SANSKOM MOSTU
OD PRAHISTORIJE DO DEJTONA
su i putopisi Jukiæa, Bo iæa, Kurešpiæa,
Kreševljakoviæa….Koristio sam i razne èasopise,
a nemjerljivu pomoæ i podršku imao sam od sina
Edina, koji je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,
Bošnjaèkom institutu, antikvarnicama, bibliotekama
i drugim mjestima prikupljao dokumentaristièku
graðu. Koristili smo i arhivsku
graðu Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i arhiv
opæine Sanski Most. U Federalnom zavodu za
statistiku pronašli smo podatke o popisima
stanovništva. Nisam bio optereæen Dejtonom i
podjelom teritorija opæine, tako da moja knjiga
govori o istoriji Sanskog Mosta do 1992. godine.
Neka se drugi bave onim što se poslije zbivalo.
MOJA SANA: ivot na ovim prostorima
se e u daleku prošlost, datira od prvih
poèetaka ljudskog roda. Koliko istorijskih
podataka ima o tome?
BIŠÈEVIÆ: U pravu ste, ivot je u ovom podneblju
prisutan od perioda prahistorije. O tome
svjedoèe razna istra ivanja gradina i nekropola,
kao i istra ivanja izvršena na lokalitetu
Hrustovaèke peæine. Dosta je artefaktskih pronalazaka
iz perioda èetvrtog i petog stoljeæa prije

nove ere koji svjedoèe da je na ovim prostorima
ivjelo napredno stanovništvo koje je talilo
eljeznu rudu i bavilo se zemljoradnjom i stoèarstvom.
Ta plemena su mahom bila ilirska, premda
je bilo i keltskih plemena.
MOJA SANA: Kada se u istorijskim
dokumentima pojavljuje sam grad
Sanski Most, sadašnje središte urbanog
ivota na ovim prostorima?
BIŠÈEVIÆ: Mandiæ pominje naselje koje se
nalazilo na ušæu Zdene u Sanu i tvrdi da je ono
bilo osmansko. Ja mislim da ono mo da datira i
iz srednjeg vijeka, te da je kasnije proširivano.
Kao vakuf, Sanski Most se pojavljuje 1557.
godine, kada je tadašnji namjesnik Hamzibeg
utemeljio prvu d amiju. U turskim dokumentima
iz 1626. godine pominju se Majdan i Vakuf. Tada
su imali oko 1000 kuæa i 1500 vojnika. Po
Hamdiji Kreševljakoviæu, ovo naselje na ušæu
Zdene u Sanu prošireno je oko 1803. godine,
kada su kapetani bili iz porodice Èekiæ. Oni su po
padu Kostajnice došli u Sanski Most 1692.
godine po nalogu Porte, izgradili su tvrðavu sa
odmbrambenim zidovima i èetiri kule.
MOJA SANA: upa Sana se pominje i u
jednom dokumentu ugarskog kralja
Bele Èetvrtog iz 1244. godine i to se
smatra prvim pominjanjem ovog grada.
Vi ka ete da je sam grad mnogo kasnije
osnovan?
BIŠÈEVIÆ: U tim
dokumentima se
pominju upe Sana i
Mren. Prema svim
relevantnim dokumentima
iz tog perioda,
naziv Sana se
odnosio na podruèje
današnjeg Kljuèa. Po
nekim istorijskim
izvorima za Sanski
Most se u to vrijeme
upotrebljavao naziv
Dièevo. Ipak, o svemu
ovome bi konaèan
sud trebali dati eminentni istorièari.
MOJA SANA: Koji su to kljuèni historijski
dogaðaji, prelomnice u razvitku
današnjeg Sanskog Mosta?
BIŠÈEVIÆ: Stari Majdan je dugo vremena bio
urbano središte ovih prostora, tamo su bile
administraivna uprava i institucije. Sem toga, ovo
mjesto je pravo arheološko bogatstvo, gdje god bi
zakopali otkrili biste artefakt iz bilo kog razdoblja
ljudske istorije. Po predanju, Stari Majdan je bio
tako gusto naseljen da je maèka s krova na krov
mogla obiæi èitavo mjesto. Navodno je u jednom
istorijskom razdoblju, za vrijeme osamanskog
vakta, u Starom Majdanu je bilo èak devetnaest
d amija. Iz njega su vodili putevi, a današnji
Sanski Most je dugo vremena bio trgovište, manje
naseljeno mjesto gdje se obavljala trgovina. Kada
je ukinuta kapetanija u Starom Majdanu, Sanski
Most postaje administrativno središte i tada
poèinje urbani razvitak grada. Prvi most preko
Sane je napravljen 1803. godine, i tadašnji
namjesnik grada, Hasan beg Èekiæ, pravoslavnim
kmetovima je odobrio da se nastane na desnoj
obali grada, na podruèju današnje Kljuèke ulice.
Tako je nastala takozvana ’’srpska varoš’’.
Interesantno je da je tada, od viška materijala
kojom su graðene kuæa, napravljena pravoslavna
crkva. Znaèi to je period kada poèinje razvitak
grada, a s druge strane, Stari Majdan je sve više
zaostajao u svom razvitku.
Zlatan Èekiæ
INTERVJU
str.
5

STARINE
str.
6
Ukoliko zavirimo u bosansku
prošlost, otvorivši neki od
romana velikog Meše
Selimoviæa, prošetaæemo kaldrmama
du kojih su jednospratne kuæe specifiène
gradnje. Nekada prepoznatljivi
arhitektonski ’’bosanski’’ stil išèezao
je pred moderno izgraðenim objektima
po zapadnoevropskim uzorima. Toliko
o tome kako èuvamo vlastitu tradiciju
i arhitektonsko naslijeðe, premda se
mora priznati kako je ono sistematski
uništavano u godinama prošlog
sistema. Smišljeno ili ne, tema je o
kojoj se mo e raspravljati.
Bosanski stil u graditeljstvu nastao je
kao proizvod uticaja tradicionalne
arhitekture ovih prostora, orijentalnog
duha i kulture, te kasnije naèina
gradnje kojeg su sa sobom donijeli
Austrougari.
Niti jedna
nije uvrštena
u registar
kulturno-historijskih
spomenika
Sanski Most je nakada bio poznat po
velikom broju bosanskih kuæa.
Dovoljno je samo pogledati stare
po utjele fotografije. Na jednoj od njih
je Prijedorska ulica, s desne i lijeve
strane oivièena prepoznatljivim
graðevinama, starim bosanskim kuæama.
Danas ih je, na alost, u èitavom
gradu ostala tek nekolicina, od kojih
su mnoge prepuštene nemaru i zaboravu
sadašnjih stanovnika ’’grada na
devet rijeka’’. Zanimljivo je da niti
jedna od njih nije uvrštena u registar
kulturno-istorijskih spomenika koje bi
trebalo zaštititi.
Jedna od starih bosanskih kuæa u
Sanskom Mostu je stara Alajbegoviæa
kuæa u naselju Mahala, sagraðena u
prvoj deceniji prošlog vijeka. Sem
krova na èetiri vode, koji je karakteristièan
za staru bosansku arhitekturu,
KUÆE KOJE UMIRU
Bišèeviæa kuæa
Èekiæa kuæa
Alajbegoviæa kuæa
Alagiæa kuæa
ovaj objekat ima i druge karakteristike
starog naèina gradnje. Kuæa je jednospratnica
i njeno prizemlje je izgraðeno
od kamena, dok je sprat ozidan èerpiæem,
što je turski naziv za nepeèenu
ciglu. Kostur objekta je naèinjen od
drvenih greda. Prozori na ovoj kuæi se
nalaze u nizu, rasporeðeni u pravilnom
razmaku, što je još jedna od karakteristika
bosanskog stila.
Svjetli primjeri oèuvanih bosanskih kuæa
su i stara Alagiæa kuæa u naselju Alagiæi,
te Bišèeviæa kuæa, na poèetku ’’male
Venecije’’. Ova kuæa je, inaèe, potpuno
obnovljena prije nekoliko godina i svjedoèi
o nekadašnjem arhitektonskom
sjaju.
Nekadašnja Èekiæa kuæa, u naselju
Poljak, godinama je zapuštena i
prepuštena zubu vremena.
Za stanovanje se kod bosanskih kuæa
koristio samo sprat, na kojeg obièno vodi
uzano drveno stepenište – basamaci. Ulaz
je po pravilu na stra njoj strani objekta.
Prizemlje je slu ilo u razlièite svrhe ovisno
od toga da li se kuæa nalazila u gradu ili na
selu.
Osuðene na umiranje
U prizemlju kuæa na selu, obièno se
nalazila štala sa domaæim ivotinjama i
to zbog èinjenice da su se ovi prostori u
prošlosti stotinama godina nalazili na
granicama velikih dr ava. Nije bilo neobièno
da hajduci upadnu u štalu, ukradu
stoku i prevedu preko granice. Vlasnik je
ovako mogao èuti ako mu neko provaljuje
u štalu. U gradskim sredinama, u
prizemlju bosanskih kuæa obièno su se
nalazile zanatlijske radnje ili trgovine.
Stare bosanske kuæe su, dijelom i zbog
èinjenica da se dr ava ne brine o njima,
osuðene na polagano umiranje i nestajanje.
O toma kako su i gdje ivjeli naši preci,
uskoro æe ostati da svjedoèi tek neka
po utjela fotografija iz daleke prošlosti.
Zlatan Èekiæ

Vrijedna donacija Volks banke
Pet IBM kompjutera
za informatièko uvezivanje odjela i uprave
Amir Ganiæ, rukovodilac filijale
’’Volksbanke’’ u Sanskom
Mostu uruèio je donaciju u
vidu pet novih kompjuter Opæoj bolnici
u Sanskom Mostu. Donaciju je
primila dr.Elvira Serdareviæ, v.d.
direktora ove ustanove. Vrijednost
ovih pet kompleta IBM-ovih
’’mašina’’ iznosi 5000 KM.
- U razgovoru sa dr. Mustafom
Avdagiæem, ministrom zdravlja i
socijalne politike u Vladi USK,
saznali smo da su Bolnici neophodni
raèunari za informatièko uvezivanje
uprave i odjela. Potrudili smo se da
ova zdravstvena ustanova dobije
kvalitetnu raèunarsku opremu sa
kapacitetima za miran rad narednih
dvije-tri godine - ka e Ganiæ.
Dr. Serdareviæ zahvalila se na donaciji
i dodala kako su zdravstveni
radnici prezadovoljni jer æe sada
moæi još a urnije i efikasnije voditi
bolnièku ’’papirologiju’’.
M.D.
NA[A BOLNICA
str.
7

SUMRAK EKOLOGIJE
str.
8
40 GODINA ’’PRIVREMENA’’ DEPONIJA NA SANSKIM BRDIMA
Mještani 18 kuæa na Sanskim brdima i
njihovih 30-ero djece direktno ugro eni
pre ivljavaju posljednjih nekoliko godina
ekološku i zdravstvenu dramu. Samo 200 metara
od krovova njihovih kuæa brda smeæa šire nesnosni
zadah. Dovoljno se samo jednom pojaviti na
deponiji da vam ko a i utroba budu ’’ozraèeni’’
streptokokama, stafilokokama i ostalim bakterijs-
Košmar sa smeæem
dug èetiri decenije
Sanska gradska deponija na lokaciji Sanska brda, nekih 800 metara zraènom linijom od centra grada, du e od
èetiri decenije zagaðuje zrak i okolne vodotokove. Unazad nekoliko godina dobila je prefiks ’’privremena’’, a taj
njen ’’novi status’’ hipotetski je trebalo u košmare graðana optereæenih vjeèitom deponijom unijeti reda, sigurnosti,
a najviše nade. Otkako je ’’deponija u ru i vjetrova’’ (po mišljenjima struke, apsolutno najnepovoljnija
lokacija) postala ’’privremena’’, olakšanje u ivotima Sanjana nije došlo. Ta ’’privremena’’ gradska deponija
zadr ala je po svojim sanitarnim i ekološkim dispozicijama sva obilje ja divlje deponije.
kim ’’kokama’’ zaraze.
- Vjerujte da nas je sramota primiti goste, kako
domaæe tako i sa strane. Naša su vrata i prozori
uvijek zatvoreni, ali ne poma e – ka e Ismet
Bašiæ. On tvrdi da ’’privremena’’ deponija slu i za
odlaganje kako krutog otpada, tako i iznutrica
koje dovoze lokalni mesari i proizvoðaèi piletine.
Da je tako potvrðuje nam i radnik na katerpilaru
Sadik Batak. On svakodnevno ravna naslage
smeæa i to je sve. Nema dezinfekcije ni deratizacije,
iako opæinska komunalna odluka to
’’tra i’’. Kako je Sadiku Bataku, najbolje je da ga
pitate. On lièi na rtvovanog èovjeka, ali njegov
srdaèni osmijeh slu i da zavara. Ne pitamo iz
puke pristojnosti koliko zaradi na ovom kataklizmiènom
mjestu.

Bašiæ
- ena mi ne da u kuæu, jer na odjeæi a vjerovatno
i u sebi donesem sve mirise i otrove sa
radnog mjesta. Prvo u kupatilo i detaljno pranje,
da ne ka em otkuhavanje - šali se Batak.
Pitanje je logièno i opæenito, kako je uopæe i
Paunoviæ
moguæe deponirati smeæe uz put kojim svakodnevno
prolaze motorna vozila, a djeca idu u
školu.
U KJP ’’Sana’’ smatraju da se deponija mora što
prije izmjestiti.
Urgentno rješavanje ’’privremene’’ deponije
U Socioekonomskoj analizi opæine Sanski Most od 2005. godine èiji je autor
Institut Ekonomskog fakulteta u Bihaæu stoji da neispravno odlaganje smeæa
predstavlja prijetnju zagaðenju vodotoka i izvorišta pitke vode.
- Sa aspekta zdravlja i oèuvanja okoline upravljanje otpadnim materijalom je
jedan od najurgentnijih problema koji se mora riješiti u što kraæem roku - stoji
u ovom dokumentu.
To je, dakle, napisano 2005. godine. Protekle tri godine niko od odgovornih
nije, kada je rijeè o deponiji, nièim pokazao da poštuje prilièno skupi dokument
koji je plaæen sredstvima graðana.
Batak
- Moglo bi se dogoditi, vrlo brzo, da razgradnja
otpadnih otrovnih materija oneèisti vodotok Zdene
i izvorišta pitke vode - ka e Ahmet Paunoviæ,
tehnièki direktor JKP ’’Sana’’.
Studija o lokalitetima
Takvo stanje je danas. Èitaoce našeg magazina
podsjetiæemo da je u Prostornom planu opæine
Sanski Most iz 1988. godine zapisano je da
gradska sanitarna deponija treba da zadovoljava
slijedeæe kriterije: da pru a potpunu sanitarnoepidemiološku
sigurnost za stanovništvo okolnih
stambenih podruèja i osoblja koje radi na deponiji
?! (znakove interpunkcije stavio novinar), pru a
zaštitu od zagaðivanja tla, zraka, podzemnih i
površinskih voda, da se racionalno koristi
zemljišta deponije (obavezno sabijanje otpadaka
i prekrivanje internim materijalom), minimalni
troškovi deponiranja otpada, maksimalna mehanizacija
svih radova.
U Urbanistièkom planu Sanskog Mosta iz iste
godine pominje se elaborat o izboru najoptimalnije
lokacije za deponiju. Studiju izbora lokacije
radio je zagrebaèki Institut prirodnih znanosti.
Ona je pokazala da su od niza potencijalnih
lokaliteta kao što su Stara rijeka, Maliæa brdo,
Bukovaèka rijeka, Mala rijeka, Pilješka rijeka,
lokacija Sasina, Kamentovac, najpovoljniji Stara
Rijeka i Bukovaèka rijeka. Jasno je da Studija
nigdje ne spominje ondašnju deponiju na istoj
sadašnjoj lokaciji. Dvadeset godina kasnije ista
deponija odolijeva vremenu i generacijama
Sanjana. Sa navodno bitnom razlikom - rijeè je o
privremenom odlagalištu.
Midhat DEDIÆ / Zlatan ÈEKIÆ
SUMRAK EKOLOGIJE
str.
9

SPECIJALNI
DODATAK
Sanski Most se sprema za izbore
DEVET POLITIÈKIH SUBJEKATA
I TRI KANDIDATA ZA NAÈELNIKA OPÆINE
Devet politièkih subjekata bori se za naklonost
biraèa na podruèju opæine Sanski Most i za
mjesta u opæinskom parlamentu na lokalnim
izborima u Bosni i Hercegovini koji æe se odr ati 5.
Oktobra ove godine. Centralna izborna komisija
obavila je verifikaciju ovih politièkih subjekata i
kandidata koji æe se naæi na izbornim listama.
Prema rijeèima predsjednice opæinske izborne
komisije, Sadete Muhiæ, na lokalnim izborima u
izbornoj jedinici 032 – opæina Sanski Most, sudjeluju:
Stranka demokratske aktivnosti za evropsku
BiH – A SDA, koalicija Socijaldemokratska unija
– Liberalno demokratska partija SDU – LDS, Savez
nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik SNSD,
Stranka za Bosnu i Hercegovinu SDA, Stranka
demokratske akcije SDA, Demokratski narodni
savez DNS, Stranka penzionera umirovljenika BIH
SPU, Narodna stranka radom za boljitak i
Socijaldemokratska partija BiH SDP.
Za mjesto prvog èovjeka opæine boriæe se, ispred
SDA aktuelni naèelnik opæine, Sanjin Halimoviæ,
zatim Mirnes Alagiæ, kandidat SBiH te Zikrija
D afiæ, koji æe biti kandidat SDP-a. Na podruèju
opæine ukupno æe biti 41 redovno biraèko mjesto,
kao i jedno biraèko mjesto za glasanje u odsustvu.
Pravo glasa ne predstojeæim izborima ima oko 29
hiljade registrovanih biraèa. U opæinskoj izbornoj
komisiji naglašavaju kako graðani još uvijek mogu
da provjere da li se njihova imena nalaze na
spiskovima za glasanje. Provjera se mo e uèiniti u
registru biraèkih spiskova, u kancelariji koja se
nalazi u zgradi bivšeg marksistièkog doma. I ove
godine biæe organizovani mobilni timovi kako bi se
omoguæili glasanje bolesnim i nepokretnim licima
koja neæe biti u stanju 5. Oktobra izaæi na
birališta.
IZBORI
str.
11

IZBORI
str.
12
Izborni štab SDA odr ao je radnu
sjednicu u proširenom sastavu nakon
kojeg je prireðen zajednièki iftar sa
kandidatima za predstojeæe izbore i
uglednim zvanicama.
Izborni štab je pred svoje aktiviste
donio program izborne kampanje u
mjesnim ograncima sa vremenskom
dinamikom i nosiocima svih
aktivnosti. Predsjednik Izbornog
štab Dr. Sanjin Halimoviæ u svome
obraæanju istakao je èinjenicu da
SDA od njenog formiranja vodi politiku
mira i tolerancije i da su politièki
ciljevi ove stranke ostali
nepromijenjeni na tragu interesa
Dr ave i njenih graðana.
¨SDA nije nikada vodila smišljenu
politiku protiv nekog od bosanskih
naroda¨, te ona i dalje još sna nije
ostaje ¨narodna stranka evropskog
politièkog centra¨, uz naglasak da
je najveæe bosansko bogatstvo
IFTAR ZA IZBORNI ŠTAB
èovjek i porodica.
Halimoviæ se u svome izlaganju sa
vremenske distance od protekle
èetiri godine osvrnuo na mandat iza
njega.
Niko ozbiljan i dobronamjeran ne
mo e ne priznati dobre rezultate i
efekte novog i ljepšeg Sanskog
Mosta. Posebnu ulogu u ovom
napretku imaju vijeænici SDA u ovom
èetverogodišnjem sazivu vijeæa èije
je imena Halimoviæ proèitao, cijeneæi
da æe ova garnitura vlasti u historiji
našeg grada imati zapa eno mjesto.
Na kraju svog izlaganja Halimoviæ je
nove kandidate za vijeæe upozorio
da rezultate rada SDA u buduænosti,
ali i njih kao buduæih vijeænika mora
osjetiti svako selo, svaka ulica, svaki
kutak naše opæine ali i svi graðani,
a sve ono što nije dobro za graðane
nije dobro ni za SDA.
Naši problemi su zajednièki i naša
obaveza je da ih zajedno sa našim
graðanima rješavamo.
SDA je svjesna i svoje uloge i svoje
odgovornosti na tom putu zakljuèio
je Dr. Halimoviæ.
Predsjednik Asocijacije mladih SDA
Sanel Mahiæ, upoznao je prisutne sa
aktivnostima mladih u proteklom
periodu. Samo u ovoj godini
Asocijacija mladih se prikljuèilo
preko 400 novih èlanova. Upravo
taj kadrovski struèni, mlad i odluèan
potencijal mladih ljudi usmjeren je
na aktivnosti od šireg interesa za sve
graðane Sanskog Mosta.
Za jedan novi status mladih u
Sanskom Mostu, istakao je pred-
sjednik Asocijacije mladih SDA,
zasluge ima prije svih, aktualni
naèelnik Dr. Halimoviæ, koji je ispred
ove asocijacije i predlo en kao kadar
mladih za naèelnika u prethodnom
ali i buduæem mandatu.
Èlanovi Izbornog štaba ukazali su
na èinjenicu mjeseca Ramazana u
kome se odvija izborna kampanja.
Ramazan je naš dobar gost i kao do
sada u tom mjesecu elimo èuvati
dostojanstvo svakog èovjeka i svakog
pojedinca.
elimo iskazivati svoju solidarnost i
dobrotu zbog èega i jesmo pokrenuli
niz humanitarnih akcija u korist
naših sugraðana slabijeg imovinskog
stanja. To je svakako mjesec
našeg zbli avanja.
Zbog èega pozivamo i sve druge
politièke subjekta na našoj opæini da
zajednièki èinimo dobra djela, a naš
ukupni ambijent èinimo ljepšim.

TURIZAM I OKOLIŠ
Oèuvanje ivotne sredine je od velike va nosti za unapreðenje kvaliteta ivota i
odr ivog privrednog razvoja. Sanski Most i dolina Sane u cjelini nadaleko su
poznati po prirodnim ljepotama, rijekama, planinama, izvorima pitke vode, peæinama,
i što je najva nije – nezagaðenom zemljištu.
Zbog toga je za SDA strateški pravac zalagati se za oèuvanje i zaštitu ovih vrijednosti
uz razvijanje svijesti (ekološke) o turizmu kao privrednoj grani.
Na alost, još uvijek nemamo globalne dr avne strategije razvoja turizma.U
mnogim dijelovima BiH turizam se dogaða stihijski, sam po sebi – od sluèaja do
sluèaja.
Sanski Most, zbog blizine evropskog (zapadnog) tr išta, uz konstantan razvoj
cestovne i druge infrastrukture, pozicionira turizam i ugostiteljstvo kao pokretaèa
buduæeg razvoja.
SDA, Sanskog Mosta æe do kraja 2009.godine predlo iti:
-Donošenje kratkoroène i dugoroène strategije (master-plan) razvoja turizma, sa
odgovornim nosiocima.
-Završiti proces privatizacije turistièkih kompleksa u vlasništvu opæine sa ciljem
poveæavanja zaposlenosti i novog ulaganja.
-Omoguæiti poduzetnicima brzo rješavanje pitanja vlasništva turistièkog zemljišta
za potencijalno nove turistièke kapacitete, ali i veæ uspostavljenu zabavno-sportsku
ponudu.
-Stvoriti prostorno-planski okvir, uz moguænost ostvarivanja koncesionog prava na
lokalnom nivou (sporost viših nivoa), uz preporuku graðenja novih smještajnih
kapaciteta (posljednja sportska manifestacija – Federalna šumarijada ukazala
nam je na potrebu izgradnje novih smještajnih objekata jer su gosti morali noæivati
u Kljuèu, Petrovcu i Prijedoru).
Nedostatak smještajnih kapaciteta posebno se osjeti tokom ljetnih odmora zbog
èega je neophodno potaknuti izgradnju novih hotela, motela i pansiona, èime æe
se poveæati, osim ulaganja i zaposlenost.
-U cilju sprjeèavanja depopulacije sela i ruralnih prostora, izradit æemo program
poticanja razvoja turizma na selu uz izgradnju 50 seoskih turistièkih kuæa.
-Putem programa obrazovanja za zanimanja u turizmu osigurat æemo edukaciju
(barem 100) osoba za zanimanja koja su potrebna za realizaciju moderne turistièke
ponude. Novi trendovi u turizmu nala u da se u realizaciji turistièkog proizvoda
osigura struèan i profesionalan pristup. (Imamo sposoban kadar u srednjoj
mješovitoj školi da za kratko vrijeme educira i osposobi vrsne šefove kuhinja, šefove
sala i recepcija, turistièke vodièe i doobrazuje privatne poduzetnike koji su nosioci
razvoja turizma u cjelini.)
-Posebno æemo se posvetiti podršci turizmu za mlade uz bud etski poticaj izgradnje
kampova i sliènih turistièkih destinacija sa svim sportskim i zabavnim
sadr ajima.
-U cilju realizacije svih ovih programskih ciljeva, SDA æe veæ u prvom tromjeseèju
2009.godine predlo iti osnivanje lokalne turistièke zajednice, bez obzira hoæe li se
putem zakona o turistièkim zajednicama redefinirati status istih. Mi, jednostavno
nemamo pravo više zadr avati ovaj proces, a koristi od turistièke zajednice (kantonalne)
nemamo nikakve.
Bez sna nog turistièkog menad menta – poticanog od lokalne vlasti – turistièki
razvoj bio bi usporen.
Odluèni smo sve ove strateške ciljeve provesti veæ u prve dvije godine predstojeæeg
(neupitnog) mandata.
NOVA
SOCIJALNA POLITIKA
Socijalna politika kao tema i javna strateška odrednica tokom
svih dosadašnjih predizbornih kampanja potpuno se zanemari.
To i jeste bio razlog što je SDA Sanskog Mosta upravo socijalnim
kategorijama u ovom programskom dokumentu odluèila posvetiti
puno više pa nje sa konkretnim prijedlozima i obavezama
za lokalnu vlast u predstojeæem periodu.
Funkcionalna i uspješna privreda najefikasniji je instrument
socijalne politike u borbi protiv uzroka siromaštva, meðutim
realno govoreæi još uvijek taj privredni ambijent u BiH nije
uspostavljen kako bi se bitno umanjilo siromaštvo.
Zbog toga i na lokalnom nivou moramo biti osjetljivi i odluèni
intervenirati u korist poboljšanja socijalnih grupa i pojedinaca u
stanju socijalne potrebe.
Zbog toga SDA namjerava, veæ za narednu godinu:
-Poveæati bud etska izdavanja sa socijalne kategorije (iako je
socijalna politika na nivou kantona i entiteta).
-Kadrovski, tehnièki i materijalno ojaèati lokalne slu be kao
nosioce socijalne zaštite.
-Podr ati i bud etom pomoæi treæi (nevladin) sektor, koji je u
neformalnom sistemu socijalne zaštite dao ogroman doprinos,
zbog èega im SDA upuæuje javnu zahvalnost – kroz ovaj strateški
dokument.
-Posebnu pa nju æemo posvetiti zaštiti prava djece, te u tom
smislu pru it æemo posebnu zaštitu eni-majci (rodilji) i porodicama
sa više djece.
-Na nivou opæine formirat æemo ustanovu u kojoj bi se institucionalno
vodila briga o starim i iznemoglim osobama.
-Posebno æemo se posvetiti borbi protiv nasilja nad djecom,
zaštiti djece bez roditeljskog stvaranja, kao i borbi maloljetnièkog
prestupništva i prevenciji poroènih utjecaja na mlade generacije.
-SDA æe nakon izbora predlo iti udru enju penzionera protokol o
suradnji kojim æemo bitno poveæati izdvajanja za kategoriju
penzionera iskazujuæi poštovanje i brigu o starijim generacijama.
-Predlo it æemo, veæ u prvom polugodištu 2009.godine konkretnu
odluku kojom æemo osloboditi plaæanje komunalnih naknada.
SOCIJALNA SOLIDARNOST
Uvjereni smo da je socijalna pravda jedna od temeljnih vrijednosti našeg
društva, iako su ratna razaranja, teškoæe oporavka i tranzicije ovu va nu,
i vjersku odredbu, narušili. Cilj SDA jeste da u Sanskom Mostu stvorimo
humano društvo zbog èega i jesmo preko naše Asocijacije mladih svake
godine posjeæivali naše sugraðane iz reda svih naroda upravo sa namjerom
stvaranja ambijenta solidarnosti i povjerenja .
Zbog toga æe svi naši navedeni prijedlozi, a u cilju br eg humanog
djelovanja, biti realizirani veæ u prvoj godini (2009) novog mandata.
IZBORI
str.
13

IZBORI
str.
14
Opæinska organizacija SDA Sanskog Mosta
odr ala je susret sa sanskim privrednicima
u okviru kojeg je uprilièen i zajednièki iftar.
Visoki zvaniènici SDA upoznali su prisutne sa
namjerom da prve izborne dane provedu u
otvorenom dijalogu sa privrednicima, obrtnicima,
poljoprivrednicima, turistièkim radnicima i ugostiteljima,
i sa svim onim koji na bilo koji naèin
doprinose pozitivnom poslovnom ambijentu na
našoj opæini. Nakon tih razgovora, sva zapa anja,
sugestije i prijedlozi postali bi sastavni dio
strateškog programskog dokumenta koji SDA
Zadovoljan sa ovom vlasti, iako nisam Sanjanin.
Imam status kaoi svi drugi. Ja mislim da je Sanski
Most kada je u pitanju privreda i posebno ureðenje
infrastrukture veæe gradilište, nego Bihaæ i
Cazin zajedno. Mislim da æe to i ostati u naredne
3-4 godine. Rekao bih samo još jednu poruku
ovdje našim privrednicima da se spreme i za
naredne godine, jer moramo iznijeti teret privrede
i teret svih ovih radova. Zahvaljujem se još jednom ovoj vlasti i ovim
ljudima koji su iznijeli teret sa privredom i privrednicima u Sanskom
Mostu, a drago mi je da i graðani to vide.
Ale Mujezinoviæ
dati veæi doprinos.
JAÈA PRIVREDA I ZAPOŠLJAVANJE
planira ponuditi biraèima Sanskog Mosta. Naime,
Izborna platforma SDA Sanskog Mosta na preko
pedeset posto stranica tretira problematiku
privrednog razvoja, sa naglaskom na smanjenju
broja nezaposlenih. Jedan od temeljnih politièkih
ciljeva u slijedeæe èetiri godine jeste uspostavljenje
modela privrednog razvoja i stvaranja
ujednaèenih šansi za sve naše graðane. SDA ima
viziju ostvarivanja privrednog rasta, ali æe svakako
uva iti sugestije poduzetnika koji mogu prepoznati
slabe strane u ostvarivanju privrednog
rasta. Upravo, privrednici, kao tr išni sudionici i
Zadovoljan sam vlašæu i mislim da, ako ostane ovako i
u naredne 4 godine æemo imati još bolje rezultate.
Radim sa svojom firmom u gradovima bli eg okru enja,
ali i izvan BiH, meðutim na ovaj ambijent koji je stvorila
lokalna vlast u Sanskom Most još nisam naišao.
Mislim da su i graðani, Sanjani interesantni jer su se u
potpunosti poistovjetili sa inicijativama lokalnih èelnika.
U tome je i najveæi uspjeh vlasti Sanskog Mosta. Mislim
da i mi privrednici takvom ambijentu moramo i mo emo
Besim Hrniæ
subjekti gospodarskog rasta, mogu identificirati
sektore br eg razvoja i na taj naèin i sami postati
pokretaèi stvaranja boljeg privrednog ambijenta.
Malo i srednje poduzetništvo kljuè je privrednog
rasta, a ispravna strategija uz bud etske poticaje
poduzetnicima koju æe SDA inicirati veæ u narednoj
godini donijet æe višestruko pozitivne efekte i
posebno u segmentu rasta zaposlenosti. Veæ
uspostavljena suradnja sanskih poduzetnika i
lokalne vlasti dobar je osnov za br e razvojne
korake, po èemu su se nedvosmisleno izjasnili i
Sanski privrednici.
elim da se zahvalim i izrazim podršku opæinskoj vlasti,
našem naèelniku koji je imao uvijek razumijevanja
prema mojoj firmi i mojim radnicima, te se nadam da
æemo i u buduænosti imati izuzetno dobru saradnju.
Trenutno radim na više gradilišta i cijenim da Sanski
Most ima jednu specifiènost, ljudi se ne razlikuju po
porijeklu, vjeri i politièkoj opredjeljenosti, nego po sposobnosti
i odgovornosti. Upravo im na tome èestitam. Sa mojim ljudima
èvrsto ostajem uz njih. Veèeras niko nije pominjao stranke, liste, izbore, bio
je to jedan koristan i spontan susret.
Ganiæ Elvis
I prije rata sam bio uz ovu vlast i ovu stranku.
Bio sam i 1992, kad su u Sanskom Mostu išle
glave, a ostao sam i danas. Nikada od ove
vlasti nisam ništa tra io, niti sam oèekivao,
meðutim, ambijent koji je stvorila ova vlast na
èelu sa dr. Sanjinom Halimoviæem sigurno
zaslu uje svaku podršku i posbno mi je drago
što to danas mnogi Sanjani uviðaju. Hvala im
i za ovo ugodno veèernje dru enje. Niko od njih nije pominjao liste,
kandidate, partije, a mislim i da niko toliko privrednika ne mo e
okupiti na jednom mjestu. elim im svaku sreæu!
Amir Šadiæ

Tokom susreta, privrednicima se obratio kandidat
za opæinskog naèelnika Dr. Sanjin Halimoviæ, koji
se, prije svega, zahvalio na dobroj suradnji
Opæinske vlasti i lokalnih poduzetnika zbog èega je
veæ uèinjen iskorak u stvaranju pozitivnijeg ambijenta
poslovanja na našoj Opæini.
’’On nije dovoljan’’, istakao je Halimoviæ, ’’zbog
èega naši strateški ciljevi moraju biti jasno
definirani ali i nosioci realizacije projekata u
privredi, a SDA ima kadrove sposobne i utjecajne
na svim nivoima vlasti kako bi se br e ostvarili
povoljni razvojni efekti.’’
Nosilac liste za Opæinsko vijeæe Dr. Mustafa
Avdagiæ, u svom obraæanju, prije svega je istekao
Ja sam Elizabeta Josipoviæ iz firme
Scontoprom. Sa trenutnom vlašæu u
Sanskom Mostu sam veoma zadovoljana i
nadam se da æemo i dalje dobro suraðivati.
Planiramo u narednom mjesecu
otpoèeti rad u drvnoj industriji u Vršu,
gdje namjeravamo zaposliti oko 100 radnika.
Današnje veèe me je jako iznenadilo
i zahvalila bi se svima koji su doprinijeli
na bilo koji naèin da se ovo veèe dogodi.
Hvala svima! Kao što mnogi veèeras rekoše ovo je vrijeme zbli avanja.
Sjetili su se nas privrednika u ovo vrijeme, što je meni posebno drago.
Nama ne treba puno. Do sada su se nas uvijek sjeæali samo kada treba
potpomagati, a sada su nas se sjetili i u nekim drugim okolnostima.
Nudimo vlastima budite uz nas i mi æemo biti uz vas.
Elizabeta Josipoviæ
odgovornost vlade USK-a u stvaranju boljeg
privrednog ambijenta na cijelom kantonu pa i
našoj Opæini. Ni jedan ministar pa ni on sam, nije
osloboðen odgovornosti kada je u pitanju privredno
jaèanje naših Opæina, zbog èega je ponudio
suradnju i svoju podršku Sanskim poduzetnicima.
’’Posljedice u privredi i slabija zaposlenost
odra avaju se na sve bud etske korisnike, na
stanje u penzionim i socijalnim fondovima,
zdravstvu, obrazovanju i stanje svih naših graðana,
zbog èega moramo biti odluèni i jedinstveni u svim
našim privrednim aktivnostima,’’ istekao je
Avdagiæ -aktualni ministar zdravstva u Vladi USK.
Na kraju svog izlaganja Dr. Avdagiæ se posebno
Neki su bili skeptièni prema mom dolasku u Sanski Most, meðutim
dokazao sam svojim prijateljima da je ovo lijep grad, da je ovo grad
u koji treba doæi, grad u koji treba investirati. Kad sam došao u
Sanski Most došao sam sa jednom dozom treme, jednostavno nisam
znao skim trebam iæi u posao. Primio me je vaš i moj naèelnik, i
obeæao mi je da æemo biti partneri. Što je obeæao to je i ispunio.
Dobio sam potporu ne samo vašeg naèelnika, nego i vaših vjeænika.
Vraæajuæi se u Bihaæ sa svojim pravnim savjetnikom i svojim arhitektom
sa vrlo lošim iskustvima koje smo do ivjeli širom BiH, bili smo
skeptièni oko dogovorenog, tj. da li je to istina ili je to ponovo jedna
la na prièa koje sam ranije do ivljavao. Na moju sreæu to je bila
istina. Ja sam ušao u grad u koji sam investirao, u kome sam zaposlio vašu djecu, danas i svoju
djecu, te sam danas ovdje izuzetno sretan. Meðutim, mislim da ovo nije vrijeme za velike prièe. Prièe
su iza vas, a vaši rukovodioci i vaši vijeænici su tu prièu najbolje isprièali. Oni su tu prièu najbolje
isprièali tako što su primili mene i meni sliène. Po meni izbori su veæ završeni. A molim SDA da bude
demokratièna i da ostave i koje mjesto drugima. Nemojte sve uzeti sebi. Hvala vam lijepa!
Muhamed Èavkunoviæ
zahvalio Sanskim poduzetnicima, ali i svim graðanima
Sanskog Mosta koji su dali nesebièan
doprinos u realizaciji projekta Sanske bolnice –
koja je i najbolji primjer dobre suradnje vlasti,
privrednika i graðana u cjelini.
Zakljuèak svih prisutnih na kraju je ukazao na
ispravan pristup u organizaciji ovakvih susreta i
zbog èinjenice da su poduzetnici meðusobno mogli
razmijeniti neka svoja pozitivna iskustva .
Domaæini iz SDA su se posebno zahvalili prisutnim
poduzetnicima iz Prijedora, Kljuèa, Bosanskog
Petrovca, Bihaæa, što je takoðer jedan od pristupa
do boljeg privrednog ambijenta na našoj Opæini.
Ja sam Enver Sinanoviæ vlasnik firme
HTC Sarajevo, Zagreb, Zenica, Sanski
Most, Šangaj.
Ugodno sam iznenaðen, neæu reæi
boravkom u Sanskom Mostu, jer sam
tu i roðen, nego ambijentom koji su
nam veèeras priredili naèelnik opæine
i njegovi suradnici. Ljepota je u tome
što su se ljudi sastali spontano kao da
smo svi jedna obitelj i da se poznajemo
puno godina. Tu su izneseni svi
problemi tj. problemèiæi, stvorena je
veèeras jedna lijepa atmosfera i mogu
reæi da su domaæini u tome zaista i uspjeli. Nije cilj, što mi je jako drago,
potenciranje neke predizborne kampanje, nego jednostavno da se
upoznamo mi privrednici meðusobno i zajedno pribli imo vlastima. Vlasti
su nam se nametnuli, htjeli mi to priznati ili ne,
voljeti ili ne, svojim radom. Uporedite Sanski
Most prije 4 godine i sada, a to nisu samo moje
rijeèi, to su rijeèi mojih prijatelja, koji putuju kroz
Sanski Most. Sanski Most se ne mo e prepoznati.
To je jedna moderna sredina i zaista zahvaljujem
u svoje osobno ime, jer sam ponosan na ovaj
svoj grad, na svoje Vrhpolje i na svoj Sanski
Most, što mogu doæi u ovako lijepu sredinu. Sve
što se radi u njemu radi se kvalitetno, po kriterijima
Evropske unije, odnosno infrastrukturi koja
je napravljena kako treba. Napravljena je bolnica,
kino, škole, ulice, parkovi itd. Ima toga puno
nabrajati, ali ostavljamo im u amanet da puno
toga ima još i za uraditi. Ovaj kraj, Sanski Most
je okru enje kao Allahov D ennet na zemlji,
kojeg treba samo doæi voljeti i samo malo
dopunjavati.
IZBORI
str.
15

IZBORI
str.
16
ASOCIJACIJA MLADIH SDA SANSKI MOST
Jedna od aktivnijih Asocijacija mladih SDA u BiH, organizacija mladih Sanskog Mosta, u proteklom periodu imala je zapa ene
aktivnosti. Kako se nalazi u stalnom kontaktu sa svojim èlanovima i aktivistima na terenu uvijek raspola e najsvje ijim informacijama
o potrebama mladih Sanskog Mosta. Shodno tome, mladi SDA i dalje nastavljaju sa svojim aktivnostima i zalaganjima za
dobrobir svih Sanjana
SPORTSKA INFRASTRUKTURA
Kao najveæe potrebe, mladi su ispoljili nedostatak
adekvatnih sadr aja za okupljanje, dru enje i bavljenje
sportskim aktivnostima, tako da su aktivisti AM SDA
Sanski Most pokrenuli inicijativu za izgradnju nogometnih
terena i djeèjih igrališta u svakoj mjesnoj zajednici.
Ova inicijativa imala je podršku od strane lokalnih
vlasti i opæinskog naèelnika, tako da su pokrenuti
radovi na sportskim terenima u Bartikovcima, Novom
Naselju, Kijevu, Husimovcima, Fajtovcima, Naprelju,
Vrhpolju i Starom Majdanu, te izvršene pripremne radnje
u mnogim drugim mjesnim ograncima. Paralelno sa
izgradnjom sportske infrastrukture Asocijacija mladih
SDA predlo ila je lokalnim vlastima program ureðenja
prostora za mlade u svakoj mjesnoj zajednici u kome bi
mladi realizirali svoje programske i društvene sadr aje.
Ovi projekti se realiziraju u više mjesnih zajednica.
SPORT
Kako vlada veliko interesovanje sanske omladine za
sport, tokom Evropskog prvenstva u nogometu u
aran manu Asocijacije mladih organizovana su zajednièka
gledanja utakmica na otvorenom putem kino
projektora. Na ovaj vid dru enja uz burno navijanje
odazvali su se mnogobrojni ljubitelji najva nije sporedne
stvari svijeta.
UREÐENJE OKOLIŠA
Sanski Most je širom poznat da pored devet rijeka
raspola e s mnogim prirodnim ljepotama, a mladi
sanjani po èinjenici da se uveliko zala u na oèuvanju i
njegovanju istih. Aktivisti AM SDA aktivno su uzimali
uèešæe u ureðenju gradskih parkova, aleja i izletišta,
tako da su vidljivi njihovi doprinosi u novoureðenim
gradskim parkovima, i izletištu Vrše, ureðenju memorijalnog
centra Galaja, turistièkih destinacija Dabar i
vodopada Blihe, kao i niz drugih akcija u mjesnim
ograncima.
SOLIDARNOST
S A
UGRO ENIMA
Kao i svake godine tokom
mjeseca ramazana ni ove
godine nije izostao tradicionalni
obilazak
najugro enijih kategorija
Sanskog Mosta. Ove godine
ova humanitarna akcija
provedena je nešto ranije,
iz razloga što se predizborna kampanja poklapa sa
mjesecom ramazanom, a aktivisti AM SDA Sanski Most
ni u kom sluèaju nisu htjeli vezivati ovu akciju sa izborima
i predizbornom kampanjom. Tokom ove humanitarne
akcije posjeæeni su svi mjesni ogranci i uruèeni
paketi sa ivotnim namirnicama najugro enijima.
Paketi su obezbjeðeni dobrovoljnim prilozima èlanova
Stranke demokratske akcije.
DRU ENJA MLADIH
Asocijacija mladih SDA organizirala je nekoliko zajednièkih
izleta, a za pomenuti je zajednièki obilazak turbeta
rahmetli predsjednika Alije Izetbegoviæa na
Kovaèima, te odavanje du`ne posa~asti. Ovom prilikom
posjeæen je i historijski muzej, te su se mladi aktivisti
detaljnije upoznali sa hronologijom ratnih dešavanja u
Sarajevu. Na putu ka Sarajevu napravljena je stanka u
Travniku, te je posjeæeno Šehidsko mezarje na kojem je
prouèena Fatiha pred duše svih šehida.
HUMANOST NA DJELU
Prilikom redovnih obilazaka mjesnih ogranaka mještani
Novog Naselja ispoljili su primarni problem stambeno
rješavanje porodiène kuæe gospodina Mahmuta Hopovca.
Èelnici Stranke demokratske akcije su obeæali hitnu
pomoæ, a veæ par dana nakon obeæanja, aktivisti
Asocijacije mladih ove stranke su poèeli sa ispunjavanjem
datog obeæanja. Na akciju izlijevanja temelja nove
porodiène kuæe odazvao se veæi broj aktivista AM SDA i
svojim prisustvom izrazili volju da pomognu ovoj
porodici koja je u teškoj financijskoj situaciji. Kako je
poznato Asocijacija mladih SDA redovito uèestvuje u
ovakvim i sliènim humanitarnim akcijama i namjeravaju
i u buduænosti nastaviti èiniti ovakve humanitarne
akcije, te pozivaju i sve druge da i im se pridru e na
ovom humanom putu.
TURNIR
Krajem proteklog mjeseca tekuæe godine na igralištu u
Novom Naselju Asocijacija mladih SDA je organizirala
malonogometni turnir. Na turniru uèešæe su uzele ekipe
sa lokalnog prostora tj. ekipe Bartikovaca, Novog
Naselja, ekipa Asocijacije mladih SDA i ekipa SDA veterana.
Turnir je osvojila ekipa Asocijacija mladih SDA dok su
drugo mjesto zauzeli omladinci iz Bartikovaca.
Nagrade pobjednicima uruèio je Sanel Mahiæ predsjednik
Asocijacije mladih SDA, a ekipe uèesnice na turniru
su se spontano odrekli svojih nagrada u korist demobilisanog
borca gospodina Mahmuta Hopovca.
Akciji prikupljanja financijski sredstava za izgradnju
porodiène kuæe gospodina Mahmuta Hopovca pored
ekipa uèesnika na turniru prikljuèili su se SDA stranka i
organizacija RVI u iznosu od po 1.000,00 KM, koje æe
poslu iti kao inicijalna sredstva za poèetak radova.
Ovaj predramazanski revijalni turnir protekao je u
sportskoj i fer atmosferi.
POMOÆ OPÆOJ BOLNICI
Èlanovi AM SDA su još jednom pokazali da su spremni
podr ati sve humanitarne akcije opæeg interesa na
podruèju sanske opæine i šire. Ovaj put pokrenuta je
inicijativa za pomoæ pedijatrijskom odjelu sanske bolnice.
Ovoj plemenitoj akciji pored dobrovoljnih priloga
èlanova SDA svoj doprinos su pru ili i Uni Credit Banka,
te lokalni privrednici, ZTT Impex, No limit Technology,
Kalem, Encom, Ilfad Ièanoviæ, Alija Seferoviæ i drugi. U
sklopu ove akcije obezbjeðeni su neophodni stolovi,
stolice, ormari i drugi namještaj, televizor, muzièka linija,
štampaæa mašina, aluzine, multipraktiker i ostali
inventar.

Poštovani graðani,
Liberalno-demokratska stranka BiH (LDS BiH) obavještava vas da na
izbore 5. oktobra izlazi u koaliciji sa Socijaldemokratskom unijom
BiH (SDU BiH) pod nazivom SDU-LDS BiH.
ZAJEDNO smo jer ove dvije stranke imaju srodna politièka naèela.
LDS BiH pristupili su i èlanovi Evropske ekološke stranke BiH E-5.
Uvjerenja smo da samo udru enim snagama mo emo proizvesti
promjene.
IDEMO ZAJEDNO i pri tom mislimo na vas, naše sugraðane!
VRIJEME JE da se zaustavi iseljavanje mladih ljudi Sanskog Mosta!
Uskladimo obrazovne profile u našim srednjim školama sa potra njom
na berzi rada!
VRIJEME JE za stvaranje povoljnog ambijenta za razvoj malih i
srednjih preduzeæa u kojima bi mladi ljudi osigurali svoje egzistencije!
IDEMO ZAJEDNO kako bi se poljoprivrednici, radnici, prosvjetni i
zdravstveni kadar povukli sa margina i postali snaga bosanskohercegovaèkog
društva!
VRIJEME JE za podršku razvoju sela i poljoprivrede, seoskog i ekoturizma,
uzgoju organske hrane! Zemlje iz okru enja puno su uradile
na ovom polju - stignimo ih!
VRIJEME JE da se sredi stanje u sistemu zdravstvenog osiguranja iz
kojeg su potpuno iskljuèene odreðene kategorije stanovništva.
VRIJEME JE za besplatnu zdravstvenu zaštitu za djecu do 15
godina!
IDEMO ZAJEDNO reæi STOP zagaðenju naše ivotne okoline! Pitke
vode na Planeti sve je manje - èuvajmo naše tekuæice dok nije
IDEMO ZAJEDNO !!!
IZAÐI NA IZBORE
I RECI DA JE DOSTA!
VRIJEME JE!!!
IZBORI
str.
17

IZBORI
str.
18
Bitka SBiH za graðane u Skupštini USK
Javna potrošnja izmakla kontroli
Mirnes Alagiæ, kandidat za naèelnika
Opæine Sanski Most ispred SBiH Sanski
Most izabran je u Skupštinu USK voljom
biraèa na Opæim izborima 2006. godine. Zajedno
sa njim u najviše zakonodavno tijelo USK izabrani
su Sulejman Kaziæ i Mine Bahtiæ. Ovo troje
zastupnika svojim inicijativama i amandmanima
uradili su znaèajan posao za graðane USK, a time
i za graðane Sanskog Mosta. Evo kratkog pregleda
nekih od njihovih inicijativa.
Tra ili su izdvajanje znaèajnijih sredstava iz
bud eta USK za razvoj opæina, posebno za
formiranje i razvoj industrijsko-poslovnih zona u
Poruka biraèima
O našoj egzistenciji, standardu i ivotu uopæe
na opæini Sanski Most u naredne èetiri godine
odluèivaæemo 5. oktobra.
Svjedoci smo velikog broja negativnih trendova
i pojava u našoj opæini:
- niske ekonomske moæi stanovništva
- velike nezaposlenosti
- dramatiènog iseljavanja stanovništva
- pada nataliteta
- nedostatka struènih kadrova
- nedostatka inostranih investicija
- nezainteresiranosti vlasti za ulaganje
domaæih poduzetnika
- porasta kriminala
- koruptivnog ponašanja u lokalnoj administraciji
sve do vrha
- otuðenosti meðu ljudima i krize morala
Obaveza nove vlasti je da ovo stanje mijenja.
Odluka je na biraèima.
Ne zaboravimo – ’’stanje jednog naroda neæe se promijeniti dok se narod
sam ne promijeni’’.
svakoj opæini
Tra ili su u dva navrata sredstva za deminiranje
podruèja USK u visini od milion KM
Tra ili da se unsko-sanskim policajcima isplaæuju
naknade za noæni rad
Tra ili da se po opæinama poštuje Zakon o sportu
USK u pogledu izdvajanja za amaterski sport
Tra ili su odgovornost opæinskih administracija za
nenamjensko ulaganje odobrenih sredstava.
Uvodjenjem PDV-a znaèajno je poveæan priliv
bud etskih sredstava i za 2008. godinu iznosi
preko 200 miliona KM. To je duplo više nego
2004. godine. Poveæanjem priliva poveæala se i
javna potrošnja. Ove godine javna potrošnja je
izmakla kontroli Vlade USK pa su zastupnici SBIH
iz Sanskog Mosta u Skupštini USK tra ili usvajanje
finansijskih izvještaja svih bud etskih korisnika
i odgovornost za raspolaganje odobrenim
sredstvima.
Zahtijevali su da Ministarstvo privrede nalo i
opæinama da formiraju agencije za lokalni
ekonomski razvoj koje æe u pravom smislu planirati
i upravljati privrednim i infrastukturnim razvojem
grada. Ove agencije trebale bi pripremiti
subjekte na svom prostoru da spremno doèekaju
’’pristupne fondove’’ Evropske unije.
Tra ili su da se poveæaju ulaganja u poljoprivredu
USK i da se iniciraju poljoprivrednici za otvaranje
preraðivaèkih pogona za preradu voæa i povræa
koje sa ovog prostora otkupljuju ’’Vitaminka’’ i
’’Vegafruit’’.
Tra ili su da se usvoji strategija obrazovanja koja
bi bila bazirana na potrebama USK, odnosno na
školovanju kadrova koji æe sticanjem odreðenog
znanja i zvanja imati priliku da se zaposle
Insistirali su na zdravstvenoj i socijalnoj sigurnosti
svih graðana kao i poštivanju ljudskih prava
Mirnes Alagiæ, kandidat za naèelnika Opæine Sanski Most
Graðani Sanskog Mosta trebaju demokratsku
vlast koja neæe biti partner graðaninu samo
’’na papiru’’ i u sloganima.
Graðanima je potrebna vlast koja æe slu iti
njihovim interesima, štititi ih i uva avati.
Graðanima ne treba vlast koju godinama
vodi jedan èovjek u ime svih vas.
Èovjek je taj koji upravlja prirodnim resursima
i infrastrukturom i koristi je za stvaranje nove
vrijednosti. Ali, ljudi napuštaju svoj rodni
grad, tra e bolje.
Ne zaboravimo da Drvar, Glamoè, Grahovo
imaju zgrade, asvaltirane ulice, vodu, telefon
i struju, ali nemaju stanovnika. Pogrešna
politika je od ovih gradova napravila
demografske pustinje!
Vjerujemo da Sanski Most neæe do ivjeti
takvu sudbinu. Zato treba ulo iti mnogo
energije i rada svih nas. Posebno onih koje
izaberemo 5. oktobra.
Birajte ljude po vašoj mjeri!
Birajte ’’Evropski Sanski Most’’!
Vaš Mirnes Alagiæ

Enes Eminiæ poznatiji je po nadimku Pela
koji ga prati još iz najboljih sportskih
dana. Svojevremeno je bio jedan od
najcjenjenijih sanskih majstora karatea, a
danas vezu sa sportom dr i anga manom u
Karate klubu ’’Sana’’ gdje volonterski radi
kao trener. Protekle èetiri godine Enes Eminiæ
je bio predsjednik Opæinskog sportskog saveza
Sanski Most i po ocjeni sportskih organizacija,
sanskih sportista i zainteresiranih graðana
ustrojio je ovaj Savez u respektabilnu organizaciju
u kojoj su se poštovali zakonski propisi,
a novèana sredstva dijelila po jasno
utvrðenim kriterijaima i odlukama organa.
Eminiæ je dugogodišnji hotelijerski radnik;
studirao je hotelijerstvo u Opatiji i dovršio
studij turistièkog menad menta u Banjoj Luci.
Respektabilan je poznavalac unsko-sanskog
turizma. Njegov politièki anga man u SBiH
biæe najdirektnije vezan za oblast sporta,
mladih i turizma.
- Anga iraæu se na dosljednom poštovanju
Zakona o sportu USK-a koji nala e opæinama
da godišnje izdvajaju 5 posto od poreskih
prihoda za amaterski sport. Ta sredstva moraju
dobiti sanski mladiæi i djevojke koji se
sportom bave u klubovima koji su dio porodice
sportova pri Opæinskom sportskom savezu
- ka e Eminiæ.
On je mišljenja da se dugogodišnji nesporazumi
oko posebnog granta za NK ’’Podgrmeè’’
trebaju riješiti tako da ovaj klub koji predstavlja
simbol sanskog sporta po rezultatima i
ENES EMINIÆ PELA
kandidat za vijeænika SBiH Sanski Most
Sport mora doæi
na ’’zelene grane’’,
turistièke potencijale
hitno treba iskoristiti
dugogodišnjem postojanju, dobije posebna
sredstva iz bud eta koja æe mu omoguæiti
bolju egzistenciju nego do sada.
- Mislim da to ’’Podgrmeè’’ zaslu uje i ako
bih ja bio u prilici da kao vijeænik uputim
amandman na bud et onda bi moj prijedlog
bio da taj grant ne bude manji od 250.000
KM. To su sredstva sa kojima bi ovaj klub
moga nešto uèiniti, dakako uz vlastito
anga iranje na obezbjeðenju dodatnih sredstava
– podvlaèi Eminiæ.
Eminiæ je mišljenja da se moraju zaštititi svi
turistièki resursi, prije svega sanske vode,
peæine i historijski lokaliteti.
- Potrebno je za pomenute resurse uraditi
idejna marketing-rješenja i anga irati se na
podsticanju ulaganja na osnovu Zakona o
koncesijama USK-a. Zaista je malo opæina u
BiH koje imaju ovako velike prirodne potencijale:
devet prekrasnih rijeka, vodopad Blihe,
vazdušna banja Korèanica, banja Ilid a, hrustovaèka
peæina, vrelo Dabra, itd. Treba to
blago iskoristiti. - govori Eminiæ i napominje
da æe se, eventualno, kao buduæi vijeænik
zalagati za ureðenje desne obale Sane od
Mašinskog do utog mosta. Taj prostor idealan
je za rekreaciju graðana, a u sklopu
njega potrebno je izgraditi idejno rješenje
pla e Ko ara.
Stipendije za najbolje sportiste
Moja aktivnost kao vijeænika neæe se iscrpiti
samo na nabrojanom - boriæu se za izgradnju
gradskog stadiona sa atletskom stazom uz
poštivanjem evropskih atletskih standarda.
Zalagaæu se da se vrhunski sportisti koji
osvoje relevantna meðunarodna priznanja
novèano nagraðuju i da dobiju opæinske stipendije.
Kao posebnu brigu potenciraæu ureðenje
sportskih terena DTV ’’Partizana’’, jer je
alosno da je centar grada ostao bez takvih
sadr aja. DTV ’’Partizan’’ ne smije biti predmet
nièije politièke samovolje, na štetu
graðana. Nedavni tragièni primjer povrjeðivanja
djeèaka pokazuje odsustvo svake brige
prema ovom kultnom prostoru. I svakako,
kompletno renoviranje Gradske dvorane je
nešto što se konaèno mora realizirati.
IZBORI
str.
19

IZBORI
str.
20
Mr. Rasim Krupiæ, nosilac Liste za OV SBiH
Biæu zadovoljan onim
što graðani izaberu
Mr. Rasim Krupiæ nosilac je Liste za OV Stranke za
BIH Sanski Most na predstojeæim lokalnim izborima.
Šumarski fakultet završio je u Zagrebu, a na
Mašinskom fakultetu u Sarajevu magistrirao je i
stekao zvanje magistra tehnièkih nauka. Zaposlen
je u ŠPD ’’Unsko-sanske šume’’. ivi u Donjem
Kamengradu. Uspješan kao tehnomenad er koji
se i dalje struèno usavršava (podruèje
informatièkih znanosti, sistema kvaliteta
ISO i upravljanje zaštitom okoline) Krupiæ
je odluèio da se okuša i politièkim vodama.
Stranka za BiH Sanski Most ukazala mu
je povjerenje stavivši ga na èelo Liste za
OV.
MOJA SANA: Šta vas je opredijelilo na
ulazak u politiku?
Krupiæ:Lièno nikada nisam te io da se
bavim politikom, mo da zbog lošeg imid a
politièara kod nas ili neèeg drugog – ne
znam. Ako bih na politiku gledao kao na
mehanizam ureðivanja društvene zajednice
kojoj svi pripadamo, oèito je da svaka
ljudska jedinka mora nositi dio svoje odgovornosti
prema toj zajednici. Stoga smatram
svojom obavezom da jedan dio svog ivota posvetim
toj zajednici i kroz ovaj vid djelovanja. Da
li je to baš ovaj trenutak? Izbori æe dati odgovor.
MOJA SANA: Kako biste ocijenili stanje ljudskih
resursa i tr išta rada na sanskoj opæini?
Krupiæ:Radio sam u nekoliko vodeæih sanskih
preduzeæa i sada u kantonalnom preduzeæu pa
imam neku svoju sliku o tome što me pitate.
Mislim da nikada nismo imali manje struènjaka a
više in enjera, magistara i doktora! Znanje je
postalo najjefitinija ’’roba’’ kojom se trguje. Nije
rijetkost da imamo doktore na biroima za
zapošljavanje dok preduzeæa vode gotovo nepismeni
ljudi. Drvna industrija je proglašena
strateškom privrednom granom, a ne poduzimaju
se nikakve mjere za njeno unapreðenje. Kao i
prije 10 godina sve je ostalo na primarnoj preradi
drveta sa niskom stopom finalizacije drvnih proizvoda.
Ovo je samo jedan primjer nemara kojeg
najbolje poznajem, a ima ih još. Ono što je
zabrinjavajuæe jeste da nema znaèajnijih
aktivnosti vlasti na rješavanju ovih anomalija, u
najboljem sluèaju stvari se samo konstatuju!
MOJA SANA: Na èemu æete se anga irati kao
vijeænik, ako dobijete dovoljno glasova za OV.
Krupiæ:Stranka za BiH je veæ odredila strateški cilj
svog djelovanja a to je EU. Europski put je put
kojeg elimo “asfaltirati”, tako razmišljam a tako
æu i raditi bilo da sam u politici ili u poslovnom
svijetu. Europski put ne smije postati put odlaska
u jednom smjeru, kakvu sada imamo situaciju.
„Europski put“ elim vidjeti na ulicama Sanskog
Mosta, na obalama sanskih rijeka, u našem
ponašanju, naèinu našeg razmišljanja, itd.
Mora se iznaæi naèin da što više iskoristimo
prirodne resurse naše opæine misleæi pri tom na
hidroenergetske potencijale, šumska i rudna
bogatstva, turistièko-rekreacione potencijale i sl.
- Drvna industrija je strateška
grana, a deset i više godina radi
se samo primarna obrada drveta
sa niskom stopom finalizacije
- Nije rijetkost da na biroima za
zapošljavanje imamo doktore
Kao europska odrednica, zaštita ivotne sredine
mora dobiti mnogo više na znaèaju, ne moramo
èekati europske direktive kako bismo se uklopili u
europske tokove kada s kadrovima koje imamo
mo emo veæ nešto da uradimo. Svoju priliku
moramo potra iti u formiranju ekološki zaštiæenih
podruèja koji æe funkcionisati na ekonomski
odr ivim principima upravljanja. Èinjenica je da
je ovakvih podruèja na nivou èitave BiH manje od
3 % a europski standard podrazumijeva najmanje
15% teritorije. Šanse su oèite.
MOJA SANA: Pripadate opozicionoj opciji. Šta
elite promijeniti?
Krupiæ: Ako pogledate moj odgovor na
prethodno pitanje mo e se primijetiti da
se radi o dugotrajnim i mukotrpnim
aktivnostima a to su stvari na kojima
moramo svi zajedno raditi, stvari oko
kojih ne bi trebalo biti antagonizama.
Teško mi je kada èujem od najuticajnijih
politièara u našem gradu kako nikako ne
ele suraðivati s “onom drugom” politièkom
strankom. Pitam se kako æemo
onda rješavati naše probleme. Što je
najopasnije, takav animozitet se prenosi
u narod i tumaèi kao neprijateljstvo što
opasno razjedinjuje naše društvo koje i
bez toga ima mnogo problema. Jedina
snaga koja ovakve stvari mo e promjeniti
su biraèi, naravno ukoliko se sla u da
ovo treba promijeniti.
MOJA SANA: Ukoliko ne promijenite vlast?
Krupiæ:Ja æu biti zadovoljan onim što graðani
izaberu. Ovo su njihovi izbori i posljedice izbora
æe upravo graðani snositi i zato njihovu odluku
treba potpuno poštivati. Neka kampanja bude fer
i poštena a graðani æe sami izabrati svoju vlast!
Moja poruka graðanima bi jedino bila da se
odazovu na izbore i da na njima uèestvuju kao
biraèi a ne kao navijaèi odreðene stranke. Svojim
glasom oni predaju ogromnu snagu izabranicima
da upravljaju našom zajednicom koja se nerijetko
zna i zloupotrijebiti. Zato dajte svoj glas onima
koji su dostojni ove uloge.
Razgovarao Midhat Dediæ

IZBORI
str.
21

Ramazanska prièa
Arif Botonjiæ, had ija sa bradom
Za Ramazan se otvaraju vrata d enneta i Allah d .š. oprašta grijehe
Laganog koraka i predan svojim mislima
85-godišnji had ija Arif Botonjiæ svakodnevno
dolazi u sansku Hamzibegovu d amiju.
Predanost vjeri nosi u sebi od prvih mektebskih
sufara kod Muharema ef. Subašiæa, imama u
Botonjiæima kod Sanice.
To je bio imam sa ’’roðenom bradom’’, otkako
mu je izrasla nikada je nije obrijao. Još tada, kao
djeèak, Arif je odluèio da æe nositi bradu. Mnogo
kasnije kao had ija saznaæe da je brada sunet
Muhameda a.s.
Ramazanski dani na licu Arifa Botonjiæa ucrtaju
radost. Ovaj èovjek koji je stotine drugih vjernika
Hair munara Hasana i Fadile
- Kada sam sa suprugom Hasanom krenula prema vratima D amije bosanskih
gazija sa kljuèem koji smo kao vakifi dobili, zaplakala sam glasno i
osjetila neopisivo zadovoljstvo dok je iza nas išla ogromna masa vjernika -
ovako je Fadila Kurbegoviæ opisala trenutke kada su ona i suprug 9.
avgusta ove godine otkljuèali d amiju u sanskoj MZ Zdena. Kljuèeve su
dobili jer su svojim sredstvima platili izgradnju 36-metarskog minareta ove
d amije.
Sanjani Fadila i Hasan Kurbegoviæ ive u njemaèkom gradu Ravensburgu na
Bodenskom jezeru 37 godina. Kuæu u naselju Zdena kupili su 1980. godine.
Ratna zbivanja na sanskoj opæini, u Fadilinom selu Vrhpolje i Hasanovim
Begiæima, bila su brutalna i dramatièna i sna no djelovala na stavove i
planove supru nika.
- Slike spaljenih sela i srušenih d amija ostale su duboko urezane u našim
srcima. Odluèili smo kada doðe vrijeme za to, a vjerovali smo da æe doæi, da
æemo podiæi neki trajni spomenik u našem gradu – prièaju njih dvoje.
Poslanikov sunnet
Prièa o bradi had ije Botonjiæa uistinu je
neobièna. Prije 24 godine na had d u u
Medini Arifa je jedan profesor islamskih nauka
pitao da li je obišao mezar Poslanika a.s. i
nazvao mu selam.
- Jesam i to triput - odgovorio je Arif.
- Znaš li da Poslanika a.s. od tvog selama
Allah d .š. pro ivi i on ti odgovori na selam. I
onda vidi Poslanik a.s. da ti neæeš njegov sunnet
- bradu. U pitanju je tvoj had d - rekao
mu je profesor. Arif nije odmah pustio bradu,
ali kad mu je 1992. godine u Austriji
izbjeglištvu Zuhdija Adiloviæ, doktor islamskih
nauka, postavio isto pitanje, odluèio je pustiti
bradu. Nosi je punih 16 godina.
uèio èitanju Kur’anskog teksta za mubarek mjesec
Ramazan ka e da je skupocjen i neprocjenjiv.
- Duh Ramazana ivi u meni kao što islam, èini
mi se, teèe mojim venama otkako znam za sebe.
Sjeæam se u najranijem djetinjstvu da se nije
moglo veèerati dok se ne klanja akšam. Moj
najstariji brat Musa besjedio je ocu kako su
andari Kraljevine u Kljuèu odveli jednog muslimana
u haps jer nije postio. Do vjere se dr alo.
Ramazan je bio sveèanost i post je kod nas djece
bio do ivljaj. Plakali smo ako nas majka ne bi
probudila na sehur - sjeæa se Arif.
Umjesto u Partiju, otišao u šumu
Kao slu benik u Sreskom odboru u Kljuèu tri
godine je odolijevao partijskim komesarima –
nije elio u Partiju.
- Nisam bio za njih dovoljno povjerljiv, a na kraju
sam otišao u šumu sjeæi drva. Radio sam kao
sjekaè na Mijaèici, Šiškoj uvali èak sam kod
Sombora i Novog Sada sjekao vrbike. Napatio sam
se, rezao sam balvane agom ’’zubarom’’, loše
obuèen sa opancima ’’autarima’’ na nogama, ali i
tada sam postio. Znao sam u šumi na kruh
staviti ulja i to pojesti - prièa Arif. Godinama on uz
’’obaveznih’’ trideset dana posta svakog mjeseca
disciplinirano posto još šest ’’bijelih’’ dana.
- Ramazan je lijek. Moja supruga Nafija prošlog
Ramazana bila je slaba i razmišljala je da ne
posti. Preporuèio sam joj da, ipak, zaposti, jer
Allah d .š. najbolje zna da li mo eš postiti.
Pristala je i ispostila sveijedan dan. Osjeæala se
bolje na kraju posta nego kad je poèela - navodi
had ija Botonjiæ. On tokom Ramazana voli pojesti
nešto ’’sa kašike’’, a njegov osmijeh sa dva
niza zdravih i zuba kazuje da mu hrana nije
problem.
- Meni je Allah dao sve bolje nego što sam tra io.
Sa 85 godina još nisam bio kod doktora radi
bolesti. Èak ni reumu nemam, a znao sam zimu
provesti u šumi pod snijegom. A reumu, bih
trebao imati, zar ne - sa osmijehom govori ovaj
izuzetni starac. Ka e kako Ramazan donosi blagodeti
koje iv insan ne mo e naslutiti. Otvaraju
se vrata d eneta i Allah d .š. oprašta grijehe zbog
èega se ovaj mubarek mjesec naziva Šehru-l-
Gufran , mjesec oprosta.
Kada im je Osman ef. Hasanbegoviæ,
prvi i dosada jedini imam d amije
koja se tada gradila, predlo io da
ako ele da budu donatori, plate
podizanje jednog od 36 metara
minareta, Fadila i Hasan su se samo
pogledali i odluèili istovremeno -
izgradiæe sami minaret zdenske
d amije.
Tako je i bilo. Minaret koga je zidao
had ija Samir Muminoviæ koštao je
43.000 KM. U podno ju minareta
upisana su imena i prezimena vakifa supru nika Kurbegoviæ i njihovih
sinova Elvira i Fadila. Za nekoliko godina kada budu penzionirani Hasan i
Fadila æe piti jutarnju kafu sa kuæne terase gledajuæi u prelijepu zdensku
bogomolju. I svakodnevno æe klanjati u njihovoj d amiji. I biti ponosni na
hair koji su nanijetili praviti u vrijeme najte ih zuluma po Bosni.
str.
23

str.
24
UTA KNJIGA RATNIH ZLOÈINA
Tu ilaštvo Bosne i Hercegovine je krenulo u kampanju novog pristupa u
procesuiranju ratnih zloèina. Izradili su katalog zloèina nazvan ’’ uta
knjiga’’ gdje su popisani ratni zloèini u svakoj opštini za svaki mjesec rata.
Autor studije novog pristupa je dr Marko Prelec, analitièar u Tu ilaštvu
Tokom šesnaest godina Meðunarodni krivièni
sud za bivšu Jugoslaviju je optu io 87 lica za
zloèine poèinjene u BiH. Od 1995. godine
kantonalni i okru ni sudovi su procesuirali 55 lica
za ratne zloèine, a Tu ilaštvo BiH je podiglo
optu nice protiv 99 lica.
Ovo je veoma malo kada se zna da je tokom rata
ubijeno najmanje 90.000 civila koji su najèešæe bili
rtve ratnih zloèina. I mnogi vojnici su stradali u
logorima za ratne zarobljenike ili su ubijeni u
masovnim pogubljenjima. Niko ne zna ni pribli an
broj ena koje su silovane niti koliko je zatoèenika
muèeno. Stotine hiljada ljudi je izbjeglo iz svojih
domova ili su prisiljeni da se isele. Sve su to rtve
ratnih zloèina koje tek treba procesuirati.
RATNI ZLOÈINI Novi pristup Tu ilaštva BiH
Dolina rijeke Sane -
poprište ratnih zloèina
Jedno od veæih poprišta ratnih zloèina je bilo u
dolini rijeke Sane i ti zloèini su do sada bili veoma
slabo procesuirani. U jednom trenutku je u slivu
rijeke Sane bilo nestalo više od 5000 ljudi što samo
po sebi dovoljno govori o razmjerama zloèina. U tri
godine postojanja Suda i Tu ilaštva BiH optu ene
su tek dvije osobe iz Sanskog Mosta, Milan
Kovaèeviæ i Jadranko Palija, iz Kljuèa Marko
Samard ija a procesuirana su i èetvorica Prijedorèana
koje je prebacio Tribunal u Hagu. Što je veoma
malo u odnosu na ukupan broj od 99 optu enih od
strane dr avnog pravosuða. Donekle stanje popravljaju
Okru ni sud u Banja Luci i Kantonalni sud u
Bihaæu. U Banja Luci su osuðena šestorica
Prijedorèana u tri predmeta, optu eno je ukupno
osam Novljana u tri predmeta a tu je i predmet
Manjaèa sa tri osuðenika. Kantonalno tu ilaštvo u
Bihaæu je relativno kasno zapoèelo sa procesima ali
je svakako za dolinu rijeke Sane najznaèajniji
predmet protiv Stupara Lazara kojem je prvostepeno
vijeæe izreklo maksimalnu kaznu od 20
godina.
David Schwendiman, rukovodilac Posebnog odjela
za ratne zloèine u Tu ilaštvu BiH, tvrdi da se
njihov novi pristup fokusira na rtve. Do sada
je Tu ilaštvo radilo bez posebne strategije i
rješavali su predmete dobivene od Tribunala u
Hagu ili preuzete od kantonalnih i okru nih
tu ilaštava. U javnosti se pominjalo trinaest
hiljada kriviènih prijava za ratne zloèine i bez
ovog novog pristupa u odabiru predmeta
Tu ilaštvo bi i dalje procesuiralo predmete pod
pritiskom javnosti i predmete za koje veæ
postoje dokazi i svjedoci dok bi najte i sluèajevi
ratnog zloèina ostajali po strani.
Novi pristup je dio Strategije procesuiranja
ratnih zloèina u BiH i svakako æe dati novi
impuls u procesuiranju ratnih zloèina.
Strategija je daleko širi dokument koji zahtjeva
izmjene i dopune zakona, znaèajnije
ukljuèivanje policije ali i civilnog društva. Na
ovaj naèin æe biti moguæe procesuirati i osobe
i zloèinaèke grupe koje su sa najvišeg nivoa
vojne i civilne vlasti nareðivali i sprovodili
ratni zloèin. Ono što nas treba posebno radovati
je da je novim pristup dolina rijeke Sane
stavljena u fokus i poèinioci ratnih zloèina
sasvim sigurno neæe više mirno spavati i ivjeti
meðu nama.
Mre a podrške sudu
rtve ratnih zloèina, porodice ubijenih civila i
udru enja u kojima se okupljaju, trebaju iskoristiti
novi pristup i pojaèati pritisak na pravosuðe kako
zloèini u dolini rijeke Sane ne bi ostali neprocesuirani.
Veoma je bitno ohrabrivati svjedoke jer su
oni kljuèni u dokazivanju ratnih zloèina nakon
ovolikog proteklog vremena. Lokalna zajednica bi
trebala staviti svoje kapacitete u funkciju podrške
tim ljudima. Iza njih trebaju stati institucije, nevladine
organizacije, mjesne zajednice, d emati,
mediji jer su ti ljudi istinski heroji našeg vremena a
ne poèinioci ratnih zloèina, ubice djece, ena i staraca,
koje smo do sada slavili kao junake.
Sanjani optu eni
i suðeni za ratni zloèin
Kovaèeviæ Nikola (ranije Kajtez Daniluško) roðen 19.
aprila 1968. u selu Kruhari, Sanski Most, BiH.
Optu eni se nalazi u pritvoru od 10.oktobra 2005.
Predmet Kovaèeviæ je preuzet na Sud Bih 30. septembra
2005. Sud je potvrdio optu nicu 5.januara 2006.
22. juna 2007. pravosna nom presudom Nikola
Kovaèeviæ proglašen je krivim za krivièno djelo zloèina
protiv èovjeènosti, te osuðen na kaznu zatvora u trajanju
od 12 godina.
Jadranko Palija, roðen 6.januara 1961. godine u
Hrvatskoj Kostajnici. Sud je optu nicu potvrdio 5.januara
2007. godine. Sudeæe vijeæe je 28. novembra
2007. izreklo prvostepenu presudu kojom je optu eni
Jadranko Palija oglašen krivim za krivièna djela zloèin
protiv èovjeènosti i ratni zloèin protiv civilnog
stanovništva, te osuðen n ajedinstvenu kaznu dugotrajnog
zatvora u trajanju od 28 godina.
Lazar Stupar, roðen u selu Mišin Han pored Banja Luke,
optu en za ratni zloèin poèinjen 10. oktobra 1995.
godine u sanskom Mostu kao pripadnik 6. sanske brigade
VRS. Ubistvo Vejsila Mahiæa i Ale Osmanoviæa, te
ranjavanje još 11 osoba.
Sudsko vijeæe Kantonalnog suda u Bihaæu je oglasilo
krivim Lazara Stupara i 13.02.2008. godine u prvostepenom
postupku izreklo maksimalnu kaznu od 20
godina za krivièno djelo ratnog zloèina protiv civilnog
stanovništa.
Udru enje Prijedorèanki ’’Izvor’’ veæ treæu godinu
realizuje projekat pod nazivom Mre a podrške sudu
na naèin da u lokalnim zajednicama stvara pozitivnu
atmosferu naspram procesuiranja ratnih
zloèina, informiše graðane o radu sudova i
tu ilaštava i pru a direktnu podršku svjedocima.
Prijedorska kancelarija Mre e pokriva Sanski Most i
Kljuè u Federaciji BiH, te opštine Prijedor, Novi,
Kostajnica, Dubica i Gradiška u Republici Srpskoj.
Otvorena telefonska linija na kojoj mo ete dobiti
informacije vezane za procesuiranje ratnih zloèina
je 052 242 590.
E. Ramuliæ

str.
20
IZ MATIÈNOG
Roðeni
Izmeðu dva broja Moje Sane (07.08.-07.09.) roðeno
je 11 beba, osam djevojèica i tri djeèaka: Vuèkiæ
Armin i Azra dobili su kæer Emelu, Kurtaljeviæ Smajo i
Senada dobili su kæer Selmu, Keranoviæ Senad i
Timka dobili su kæer Sajru, Škrgiæ kemal i Ned ada
dobili kæer Lahinu, Hod iæ Edin i Mirsada dobili kæer
Seminu, Hod iæ Ramiza dobila sina Bešireviæ Zejda,
Èamd iæ Edis i Belkisa dobili sina Emraha, Grgiæ
Fikret i Edisa dobili kæer Šejlu, Musiæ Sabahudin i
Samra dobili kæer Irmu, Bilal Anela dobila sina
Kreštiæ Bilala, Nesimoviæ Mediha dobila kæer Plavèiæ
Admiru.
Vjenèani
Brak je sklopljen izmeðu 30 parova. Vjenèali su se:
Avdiæ Said i Šahbaz Azra, Kaliæ Enes i Hotiæ Samka,
Hod iæ Adnan i Cipraniæ Aldijana, Ganiæ Smail i Šišiæ
Tea, D afiæ Alen i Muherina Sanela, Pajaliæ Ramiz i
Magliæ Hašija, Jusiæ Suvad i Duniæ Mina, Begiæ Edis i
Roski Simone, Šabiæ Denis i Sijeèiæ Senada, Kadiriæ
Arnes i Cecunjanin Samira, Šabiæ Asmir i Eminov
Elma, Kevac Edis i Beèiæ Mirnesa, Kièin Emir i Æosiæ
Senada, Jakupoviæ Mirsad i Halkiæ Enisa, Bo iæ Mario
i Hoheisel Amela, Salkiæ Bahrudin i Mulaliæ Senada,
Hasiæ Izet i Komiæ Fatima, Ališiæ Senadin i D amastagiæ
Amelina, Hod iæ Besim i Avdiæ Alma, Karariæ Sanjin i
Jakupoviæ Neira, Taliæ Nedim i Skender Sidbela,
Merdanoviæ Nefud i Poliæ Sanela, Velad iæ Ibro i
Nadareviæ Aida, Amid iæ Admir i Mešiæ Edina, Šabiæ
Abid i Hasanbegoviæ Suvada, Gaziæ Haris i Æehajiæ
Amila, Æordiæ Nermin i Sarajliæ Harisa, Jusufoviæ
Ahmet i Dugonjiæ Berina, Alagiæ Fikret i Jašaragiæ
Šefika, Behremoviæ Jasmin i Veliæ Jasmina
Umrli
U matiènu knjigu umrlih je u ovom periodu upisano
16 osoba
I opet nas neumoljiva statistika upozorava: više je
umrlih nego roðenih. Prijeti li nam tzv. bijela kuga?
Pad nataliteta nigdje nije dobro došao, a pogotovo u
gradu i zemlji iz koje se svakodnevno iseljavaju. Ima
li neko da mo e zaustaviti ovakav trend? Potrebno je
kompletnu politiku prema ovoj problematici promijeniti
i po uzoru na zapadne zemlje stimulisati i
nagraðivati porodice koje se odluèe da imaju djecu,
trudnice i porodilje paziti kao malo vode na dlanu, jer
ljudi su najveæe bogatstvo, najveæi potencijal i smisao
postojanje svake zemlje, pa i naše.
Stari zanati
Sat koji mjeri vrijeme unatrag
Sanski Most je u prošlosti bio poznat po velikom broju urarskih, èasovnièarskih ili sahad ijskih
radnji, ovisno koji se naziv koristi. Ovaj zanat se danas nalazi pred izumiranjem, jer je
moderno doba elektronike u velikoj mjeri iz upotrebe izbacilo mehanièke satove, pa je i posla
za preostale sanske urare manje.
Smail Ibrišagiæ Lipšo je jedan od rijetkih urara koji njeguje vještine ovog starog zanata. Sem
što popravlja satove, Ibrišagiæ i konstruiše naprave koje vrijeme mjere na neobièan naèin. U
bogatoj kolekciji raznovrsnih satova ovog sanskog urara, nalazi se i sat koji vrijeme mjeri
unatrag.
„Kazaljke na ovome satu se okreæu unatrag, a kako bi se saznalo pravo vrijeme potrebno je
pogledati njegov odraz u ogledalu. Tek tada se vidi koliko je sati“, objašnjava Lipšo na koji
naèin funkcionira njegov nesvakidašnji sat. Ibrišagiæ istièe kako je posla za urare sve manje,
jer je manje i mehanièkih satova, pa samim tim i posla. Urarski zanat je, kako ka e, nekada
bio iznimno cijenjen, što sada nije sluèaj.
„Stari majstor, Irfan Èekiæ, kod kojeg sam ja uèio zanat, prièao mi je kako mu je mušterija
za popravljeni sat darovala peèeno jagnje, i to za bakšiš. Na alost, ovaj posao se danas
mnogo manje cijeni.“, ka e Lipšo.U proteklim decenijama Sanski Most je mao brojne urarske
radnje i bio je poznat po majstorima za satove. Na alost, danas se ovaj drevni zanat nalazi
pred izumiranjem.
Zlatan Èekiæ