vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Mostar</strong>sko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija<br />
mjesti iz svoje župe koju uspješno vodi, na drugu<br />
župu ili drugu službu, neka mu biskup predloži<br />
premještaj i pozove ga da pristane iz ljubavi prema<br />
Bogu i dušama". Takvih je pisama namjere župnicima<br />
bilo sedam, a ne deset. Biskup je zatražio<br />
pisane odgovore. I stiglo je svih sedam odgovora.<br />
Četvorica su prepustila odluku Biskupu. A trojica<br />
su donijela svoje razloge. Jednomu od tih biskup<br />
piše da uvažava njegove razloge i odustaje od svoje<br />
namjere premještaja. I nije se očitovao nikakav<br />
čin neposluha jer nije bilo nikakve "naredbe" ili<br />
dekreta.<br />
Neistina četvrta. U istom Udbinu dokumentu<br />
od 17. studenoga 1987. stoji: "Kuharić je<br />
u vezi događaja u Medjugorju 16. 9. 1987. godine<br />
održao vanrednu sjednicu BKJ kojoj je prisustvovao<br />
i biskup Žanić. Tada je Kuharić u svom<br />
izlaganju napao Žanića u vezi njegovih stavova<br />
o slučaju 'ukazanja', što je Žanića uvrijedilo i demonstrativno<br />
napustio sjednicu" (MM, str. 128).<br />
- To nije istina. Zapisnik te sjednice dostavljen<br />
je i našem Ordinarijatu u <strong>Mostar</strong>u i uredno<br />
je protokoliran našim brojem (br. 1006/1987., od<br />
16. X. 1987.). Sjednica je prošla u mirnu izlaganju<br />
i s Kardinalove i s Biskupove strane, a od 18 nazočnih<br />
u raspravi je sudjelovalo 13 biskupa, među<br />
njima i biskup Žanić. To je istina. Bilo je još nekoliko<br />
tema na dnevnom redu. Ali tko će stići sve<br />
udbaške podmetačine opovrgavati koje navijači<br />
Međugorja, evo, prenose kao najveće otkriće!<br />
Neistina peta. Prema istom dokumentu - iz<br />
1987. godine - sinovi se Udbini dogovaraju kako<br />
bi što više kompromitirali biskupa Pavla Žanića.<br />
U tu svrhu sastavili su pismo koje bi anonimno<br />
poslali "kardinalu Franji Kuhariću u Zagreb, nadbiskupu<br />
Frani Franiću u Split i Ratku Periću, rektor<br />
Zavoda 'Sv. Jeronim' u Rim". U dokumentu<br />
stoji da je to pismo poslano nadređenim supovcima<br />
na odobrenje.<br />
- Odgovor: To navodno pismo trebalo je biti<br />
navodno poslano rektoru Periću s pretpostavkom<br />
da će on to dostaviti Svetoj Stolici, "što će u<br />
svakom slučaju umanjiti ugled i autoritet Žanića<br />
i doprinijeti stvaranju uslova za preduzimanje<br />
konkretnih mjera prema njemu od strane Sv. stolice"<br />
(MM, str. 129). Jesu li nadređeni tih udbaša<br />
to anonimno pismo odobrili i je li ono poslano,<br />
nije uopće znano, niti ga donosi novinar Žarković<br />
koji je imao pristupa u tajne Udbine ormare.<br />
A novinar ipak čudno tvrdi da je tajna služba "po-<br />
7 Crkva na kamenu, 8-9/1987., str. 2.<br />
342 | Službeni <strong>vjesnik</strong> | br. 3 | 2011.<br />
slala" pismo rektoru Periću (MM, str. 129). Odakle<br />
to on zna, osim da izmišlja iz svoje glave?! Što<br />
nije donio dokaz? Fotokpiju pisma? Tadašnji rektor<br />
Perić i sadašnji biskup u <strong>Mostar</strong>u odgovorno<br />
tvrdi da ni tada ni ikada nije primio nikakvo anonimno<br />
pismo protiv Žanića. A što se tiče "ugleda i<br />
autoriteta" biskupa Žanića kod Svete Stolice, to se<br />
posebno moglo očitovati, već iduće godine, kada<br />
je, Papinim imenovanjem, od 3. studenoga 1988.<br />
do 14. siječnja 1990. bio apostolski administrator<br />
i Dubrovačke biskupije, dok nije došao za biskupa<br />
dr. Želimir Puljić, svećenik <strong>Mostar</strong>sko-duvanjske<br />
dijeceze.<br />
Neki neistiniti zaključci. Novinar Ivković<br />
nakon čitanja spominjanog izvješća iz 1987.<br />
piše: "iz ovoga dokumenta proizlaze tri moguća<br />
zaključka: 1. biskup je bio prisluškivan, 2. imao<br />
je 'krticu' u svojoj neposrednoj blizini, 3. bio je<br />
suradnik SDB-a" (MM, str. 130).<br />
- Na ta tri "moguća" novinareva zaključka odgovaramo:<br />
Ad 1. To da je biskup bio prisluškivan, nije<br />
"mogući" zaključak, nego općepoznata činjenica.<br />
Ne samo on, nego svi biskupi! I onda i sada!<br />
Barem je to svima jasno. I to tvrditi, samo nam<br />
novinar otkriva toplu vodu! Kako ne prisluškivati<br />
onakva "državnog neprijatelja"!<br />
Ad 2. Da je biskup imao "krticu" u svojoj blizini,<br />
nije uopće potreban taj zaključak. Biskup je,<br />
osobito te 1987. godine, toliko javno govorio i pisao<br />
protiv međugorskih izmišljotina, objavljivao<br />
u svojem biskupijskom listu "Crkvi na kamenu"<br />
i davao intervjue u drugim listovima i časopisima,<br />
propovijedao i usred Međugorja, na primjer<br />
na blagdan sv. Jakova, zaštitnika župe, 25. srpnja<br />
1987., 7 da nije uopće trebao imati nikakvu "krticu"<br />
u svojoj sredini da se dozna što biskup misli ili<br />
govori o Međugorju! On je bio odlučniji u javnim<br />
nastupima, nego na privatnim sastancima. On je<br />
radio na svjetlu dana: "tko čini istinu, dolazi k<br />
svjetlosti nek bude bjelodano da su djela njegova<br />
u Bogu učinjena" (Iv 3,21). I nije radio u podmuklosti<br />
Udbinih informatora. Stoga udbaši su<br />
mogli pratiti tisak i Biskupove javne propovijedi<br />
i iz njegovih javnih riječi i nastupa sastaviti svoje<br />
"izvještaje", a da se ne utječu nikakvoj "krtici".<br />
Uostalom, prema poznatim udbaškim papirima,<br />
koji su kolali od ruke do ruke u ovoj poratnoj demokraciji,<br />
prije Ivkovićevih "otkrića", na biskupa<br />
je Žanića pazilo više informatora, kao na najveće-
Change language