vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija
U izdanju Večernjega lista u lipnju 2011. izišla
je knjiga četvorice novinara: Ž. Ivkovića, R.
Bubala, Z. Despota i S. Hančića, pod naslovom
"Misterij Međugorja. 30 godina fenomena.
Prvi put: Dokumenti jugoslavenske tajne policije".
Dan uoči izlaska knjige Misterij Međugorja
(MM), 17. lipnja, jedan je od autora u istom listu
napisao za nju oglas. Knjiga je imala odjeka i na
internetskoj stranici talijanskoga vatikanista A.
Torniellija, 9. i 20. rujna 2011. 1 I odgovor njemu
na stranicama kanadskoga psihologa L. Belangera,
19., 20. i 21. rujna ove godine. Tornielli piše
da se iz udbaškoga dokumenta "Crnica" iz 1987.
razabire da je glavni instrument, čini se, bio "biskup
Žanić, koji se u početku pokazao otvoren
mogućnosti da se radi o nadnaravnom događaju,
kasnije postao najodlučniji neprijatelj", te da
je odbojnost biskupa Žanića prema Međugorju
"bila hranjena nizom dokumenata koji su iskonstruirali
udbaši". Konačno iz Udbina izvješća, veli
A. T., proizlazi da je "biskup Žanić bio spreman
prihvatiti bilo kakav dokument protiv franjevaca
i protiv ukazanja, pa bio i sumnjiva podrijetla."
Vrlo ozbiljne optužbe. Autor zaključuje da će i
ove dokumente trebati raspraviti Komisija Svete
Stolice o Međugorju.
L. Belanger reagira, 19. rujna, u prvom redu
zato što Tornielli udara "na intelektualni, duhovni
i pastoralni integritet prijašnjega mostarskog
ordinarija, msgr. Pavla Žanića". Talijanski vatikanist,
veli Belanger, "ne 'dokumentira' ništa, ne
provjerava ništa: kopira/prepisuje vrlo ozbiljne
navodne tvrdnje ne pružajući svojim čitateljima
stvarnu povijesnu retrospektivu".
Tornielli potom ublažuje svoje tvrdnje te, 20.
rujna, piše da je "činjenica da su komunisti pokuša-
340 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2011.
MEĐUGORSKI FENOMEN
Biskup Žanić u "Misteriju Međugorja"
1 Članak predhodno objavljen u dnevniku La Stampa, 8. rujna 2011.
vali kontrolirati i utjecati na medjugorski fenomen
i da su pokušavali utjecati na biskupa Žanića".
Belanger odgovara, 21. rujna, da se slaže da su
komunisti pokušavali manipulirati i Međugorje i
biskupa Žanića. "Moje je pitanje: Vi dajete navode
da je Tajna služba tako teško utjecalo na odluku
msgr. Žanića da je on posve promijenio stajalište
od siječnja 1982. - ima li za to poseban povijesni
dokument? - čineći od njega oruđe komunističkoga
režima, i na taj način svoju marionetu
s obzirom na Međugorje. Kao da Ordinarij nije
imao intimni intelektualni, duhovni i pastoralni
motiv za promjenu svoga početnog spontanog i
pozitivnog stava s obzirom na nadnaravno svojstvo
međugorskoga događaja - posve neovisno o
režimskoj političkoj strategiji." Tornielli nije na to
odgovorio.
Budući da se u knjizi "Misterij Međugorja" na
više mjesta spominje pokojni biskup Pavao Žanić,
i to u nedobronamjernoj interpretaciji, dužnost
nam je iz ljubavi prema istini i iz poštovanja prema
biskupu Pavlu, koji je u Hercegovini proveo
23 biskupske godine, upozoriti na te proizvoljne
tvrdnje i insinuacije. Kao uvod nešto drugo:
Neistina prva: Novinar piše: "Na dan kad su
se vidioci prvi put susreli s Gospom, 25. lipnja…"
(MM, str. 120).
Koja šestorka? Opće je poznato da su se vidioci
prvi put susreli 24. lipnja. Tako stoji i u tekstovima
istoga novinara na str. 9., 17., 29., 166. itd.,
pa je to veća zbunjujuća neistina ako je to sve rađeno
u novinarevoj redakciji. Ali ako auktor misli
na onu ustaljenu šestorku, ovdje je umjesno spomenuti
da se s obzirom na "vidioce" i "vidjelice"
još uvijek nije razriješio "međugorski misterij" tko
je bio nazočan drugoga dana "ukazanja". Naime,