vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Mostar</strong>sko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija<br />
U nedjelju, 27. studenoga 2011. ubijena je s.<br />
Lukrecija Mamić, dugogodišnja hrvatska misionarka<br />
u Burundiju u Africi. Te kobne večeri oko<br />
21 sat po lokalnom vremenu razbojnici su napali<br />
samostan sestara Službenica milosrđa (Ančela)<br />
tražeći novac. Na mjestu su ubili s. Lukreciju, a<br />
s. Carlu Brianza zajedno s volonterom Francescom<br />
Bazzanijem, bolničkim vozačem, naoružani<br />
su banditi prisilili da pođu s njima. Pozvana je<br />
policija koja se odmah dala u potjeru. Nakon nekoliko<br />
kilometara od Biskupijske bolnice, gdje su<br />
sestre radile, umirovljenog su volontera razbojnici<br />
ubili a potom pokušali ubiti i s. Carlu. Sestra se,<br />
uhvativši se za puščanu cijev, pokušala oduprijeti,<br />
ali je, izbodena i izrezana nožem po rukama, morala<br />
završiti u bolnici gdje joj je pružena pomoć.<br />
Prema najnovijim informacijama, nalazi se izvan<br />
životne opasnosti.<br />
S. Lukrecija svoje je misijsko djelovanje započela<br />
1984. u južnoameričkoj državi Ekvadoru<br />
gdje je djelovala petnaest godina. Nakon višegodišnjega<br />
misionarskog iskustva, poglavari su je<br />
25. siječnja 2002. poslali u Burundi, gdje je pomogla<br />
otvaranje nove misijske postaje na afričkom<br />
kontinentu. U mjestu Kiremba, biskupiji<br />
336 | Službeni <strong>vjesnik</strong> | br. 3 | 2011.<br />
SPOMEN NA POKOJNE<br />
Ubijena s. Lukrecija Mamić, misionarka u Burundiju<br />
Ngozi, sestre su vodile Biskupijsku bolnicu koja<br />
je prije 40 godina sagrađena darovima vjernika<br />
talijanske biskupije Brescia. S. Lukrecija vodila je<br />
centar za neishranjenu djecu, trudnice i majke te<br />
se brinula za vrlo siromašno pleme Batua.<br />
Pokojna s. Lukrecija rođena je u mjestu Zidine<br />
kod Tomislavgrada, župa Grabovica, 1948. godine<br />
kao osmo dijete u svojih roditelja, sada već pokojnih,<br />
Ivana i Ive rođ. Sabljić. Na krštenju su joj dali<br />
ime Anđa. Osnovnu je školu završila u Grabovici,<br />
a ostalo školovanje u Dubrovniku gdje je i ušla u<br />
samostan Ančela, kako popularno nazivaju sestre<br />
Službenice milosrđa. Prve je zavjete položila 30.<br />
kolovoza 1969., a svečane 29. kolovoza 1976. u<br />
Splitu. (O s. Lukreciji saznajte više u razgovoru za<br />
Crkvu na kamenu br. 11/2007.)<br />
Dok s. Lukreciji molimo milosrđe Oca nebeskoga,<br />
a iskrenu sućut izražavamo njezinu bratu<br />
don Luki, hrvatskom misionaru u Belgiji, i sestri<br />
Kazimiri, Službenici milosrđa, nad ovim tužnim<br />
događajem razmišljamo kao nad pozivom da se<br />
još više molimo za naše misionare koji su radi<br />
Kraljevstva nebeskoga spremni na žrtvu do prolijevanja<br />
vlastite krvi.<br />
Komemoracija poginulih vjeroučenica<br />
<strong>Mostar</strong>, 11. studenoga 2011. - Na 17. obljetnicu<br />
smrti dviju mostarskih vjeroučenica osmoga<br />
razreda, Antonije Sesar i Danijele Vidović, u<br />
katedrali Majke Crkve mjesni je biskup Ratko<br />
predvodio koncelebrirano misno slavlje za duše<br />
blagopokojnica. U misnu nakanu bio je uključen<br />
i don Petar Vuletić "Šjor", svećenik Trebinjske<br />
biskupije, koji je 12. studenoga 1998.<br />
u Los Angelesu u 61. godini života preminuo<br />
kao župnik hrvatske župe sv. Ante u istome<br />
gradu. Osim brojne rodbine pokojnica i pokojnika,<br />
i drugi su vjernici ispunili katedralu.<br />
Biskup je u propovijedi govorio na temu dnevnoga<br />
evanđeoskog čitanja o ljudskoj smrti kojoj<br />
je vremenski trenutak najnesigurniji, a stvarna<br />
činjenica najsigurnija. Tako, veli Isus, dvije žene<br />
rade "u polju" ili "u mlinu", pa jedna biva uzeta,<br />
druga ostavljena, bez obzira na mladu ili staru
Change language