vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija
Ako u Google utipkaš na engleskom jeziku
"Roger Joseph Boscovich", odazvat će se oko
13.800 mjesta gdje se ta natuknica spominje.
Ako utipkaš na talijanskom "Ruggero Giuseppe
Boscovich", pokaže se 45.400 mjesta. Pa čak i
na latinskom "Rogerius Josephus Boscovich" izbaci
brojku od 4.700 mjesta. Ako ukucaš na hrvatskom
"Ruđer Josip Bošković", naći ćeš 82.800
upisa u interentskom svijetu. Evo samo ovo što
nabrojih, ima preko 140.000 objavljenih mjesta.
A u tim prikazima Ruđer je kudikamo više predstavljen
kao arheolog, arhitekt, astronom, diplomat,
filozof, fizičar, geodet, hidrograf, inženjer,
kartograf, matematičar, meliorator, pjesnik, polihistor,
znanstvenik, negoli kao vjernik, isusovac,
svećenik, 1 a još se rjeđe navodi kao teolog. Može
se to vidjeti i iz onih 480 djela: knjiga ili članaka
iz literature koju je marljivo skupila i objavila Rita
Tolomeo, od 1900. do 1989. 2 Brojna je literatura
o Boškoviću u 18. i 19. stoljeća, a od 1990. do
ove 2011., kada se slavi Tristota obljetnica rođenja
lako se nakupi samo na internetu koja stotina
članaka i knjiga. Literatura je na hrvatskom,
srpskom, češkom, poljskom, ruskom, zatim na
talijanskom, latinskom, njemačkom, francuskom
i engleskom. Među tim člancima nalazi se oko
sedam-osam članaka naslovljenih na temu vjere,
svećeništva i redovništva Ruđerova. Evo nekih:
Petar Vlašić, "Boškovićevi nazori o Bogu i
duši", u: Spomenica Rugjera Boškovića, Dubrovnik,
1911., str. 111-119.
Ante Liepopili, "Rugjer Bošković kao redovnik",
u: Spomenica, str. 152-160.
316 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2011.
Ruđer Bošković:
vjernik - isusovac - svećenik
Uz monografiju Od Dubrave do Dubrovnika,
Neum - Dubrovnik, 2011.
Dubrovnik, 26. listopada 2011.
M. Vanino, "Ruđer Josip Bošković", u: Život,
6/1937., str. 241-257, osobito str. 249-256.
D. G. K. O'Connel, "Roger Joseph Boscovich,
Priest and Scientist", u: Studies, 51 (1962.), str.
487-498. Slično i na talijanskom na dvama simpozijima:
1963. i 1966. godine.
B. Čavec, "Bošković kao isusovac", u: Obnovljeni
život, 2/1988., str. 146-154.
Isti, "Ruđer Bošković i ukinuće Družbe Isusove",
u: Zbornik radova međunarodnog znanstvenog
skupa o Ruđeru Boškoviću, Zagreb, 1991., str.
279-283.
P. Knezović, "Pjesme Ruđera Boškovića o Blaženoj
Djevici Mariji", u: Obnovljeni život, 5/1955.,
str. 453-476.
N. Stanković - I. Šestak, "Odnos vjere i znanosti
u Ruđera Josipa Boškovića", u: Od Dubrave
do Dubrovnika, Neum - Dubrovnik, 2011., str.
17-25.
To je članak u ovoj knjizi koju upravo predstavljamo.
Ruđer je poznat u znanstvenom svijetu po svojoj
teoriji koja bi se kratko mogla formulirati ovako:
Materija se sastoji od protežnih i nedjeljivih
točaka. Na njih djeluju sile privlačnosti i odbojnosti.
Iz jednoga jedinog zakona sila, predočenog
jednostavnom krivuljom, Bošković izvodi opća
svojstva tijela, i mehanička i kemijska, i tumači
svojstva svjetlosti i zvuka, elektriciteta i magnetizma.
3
Ne bih dalje da me nose ni atraktivne ni repulzivne
silama kroz prirodu, nego o patru Ruđeru
- 33 godine, i don Ruđi - 14 godina. O njegovu re-
1 Na spomen ploči u Dubrovniku iz 1961. godine stoji: "O. Ruđeru Boškoviću…", a na ploči iz 2011. izostala je ona
oznaka "otac".
2 Rita Tolomeo, Ruggiero Giusepppe Boscovich. Lettere per un storia della scienza (1763-1786), Roma, 1991., str. 359-
380.
3 V. Gortan, Hrvatski latinisti, II., Zagreb, 1970., str. 310.