15.01.2013 Views

vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine<br />

<strong>Mostar</strong>ski biskup fra Paškal Buconjić podnio<br />

je Svetoj Stolici 1885. godine topografsku kartu<br />

prema kojoj je želio uvesti neke preinake u granicama<br />

između be-ha biskupija prema apostolskom<br />

pismu Ex hac augusta od 5. srpnja 1881.<br />

Na to su tri ordinarija, vrhbosanski nadbiskup<br />

Josip Stadler, mostarsko-duvanjski biskup Paškal<br />

Buconjić i banjolučki apostolski administrator<br />

biskup Marijan Marković podnijeli Državnomu<br />

tajništvu prijedlog promjene tih biskupijskih granica.<br />

1<br />

Prijedlog je 10. veljače 1891. podnesen papi<br />

Leonu XIII., koji ga je odobrio i naredio da se<br />

provede.<br />

Tajnik Kongregacije za izvanredne crkvene<br />

poslove, nadbiskup Domenico Ferrata, taj je prijedlog<br />

poslao Kongregaciji za širenje vjere (de<br />

Propaganda Fide), 18. veljače 1891. s popratnim<br />

pismom, koje ovdje objavljujemo na izvornom<br />

talijanskom i u hrvatskom prijevodu.<br />

Kongregacija za širenje vjere Prijedlog je pretvorila<br />

u Dekret, koji nosi nadnevak 24. ožujka<br />

1891., 2 a prvi je put objavljen u Vrhbosni na latinskom<br />

i hrvatskom jeziku, 3 a mi ga ovdje objavljujemo<br />

u suvremenom hrvatskom pravopisu s neznatnim<br />

gramatičkim preinakama. Držimo da je<br />

taj Vrhbosnin hrvatski tekst izvorni prijedlog koji<br />

je bio preveden na latinski i poslan u Rim. Dekret<br />

282 | Službeni <strong>vjesnik</strong> | br. 3 | 2011.<br />

BISKUPIJSKE GRANICE<br />

Crkvene granice između Masne Luke i Doljana<br />

su potpisali kardinal Giovanni Simeoni, prefekt<br />

Propagande, i Domenico Maria Jacobini, tajnik<br />

iste Kongregacije.<br />

Godine 1935. izišla je knjiga o župnim granicama<br />

u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, s predgovorom<br />

nadbiskupa Ivana Šarića. U toj knjizi stoji<br />

opis granica župe Doljani u "Ramskoj dekaniji", 4<br />

danas Prozorskom dekanatu.<br />

Granica između župe Posušje odnosno samostalne<br />

kapelanije Masna Luka i župe Doljani sve<br />

donedavno nije predstavljala poseban problem jer<br />

je područje bilo nepregledna golet, stočna ispaša,<br />

nenaseljena visoravan. Posljednjih godina brojne<br />

obitelji iz južnih krajeva sve više grade svoje vikendice<br />

ili se obiteljski naseljavaju na tome terenu.<br />

Tako je nastalo pitanje župničke jurisdikcije,<br />

blagoslova polja i kuća tih obitelji i slavljenja sv.<br />

Misa u kapelici sv. Ivana Krstitelja Glavosjeka na<br />

Dugom Polju ili Risovcu.<br />

Ove godine, 10. veljače, vrhbosanski nadbiskup<br />

kard. Vinko Puljić poslao je nižepotisanom<br />

biskupu Obavijest o međubiskupijskim i župskim<br />

granicama ovoga sadržaja: "Nakon Domovinskog<br />

rata postavila se nejasnoća granica između<br />

župe Doljani u Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Masna<br />

Luka u <strong>Mostar</strong>sko-duvanjskoj biskupiji. Zato<br />

smo išli u dokumente Svete Stolice o granicama<br />

biskupija te granicama župe Doljani i Masne<br />

1 Prijedlog je objavljen na latinskom jeziku u: B. Pandžić, Acta Franciscana Hercegovinae, svezak III., 1850.-1892., str.<br />

452-454.<br />

2 Archivio Segreto Vaticano, Nunziatura di Vienna, vol. 640. Vertenza sulle diocesi di Bosna 1887-1891, ff. 55r-56r.<br />

3 "Decretum o granicah biskupijâ", u: Vrhbosna, 11/1891., str. 171-173.<br />

4 Župske granice u nadbiskupiji vrhbosanskoj, Sarajevo, 1935., str. 20: "Od utoka Bijelog Potoka u Doljanku (na pol puta<br />

Doljani - Jablanica) kotarskom međom na zapad i jugo-zapad, sjevero-zapad i sjevero-istok do Trebiševa, odatle na istok<br />

pa rubom Kenđe i Kečke na Pasije Stijene i na vrelo Otočac istočno od njih. Odatle odmah na raskršće puteva sjeveroistočno<br />

i onda na jugo-istok preko površka Blačinom Planinom na kotu 1532 i na jug na Ključ, odatle putem na istok,<br />

jugo-istok i kosom na Ogladnicu (kota 1290) i dalje kosom na istok i jugo-istok preko Vriskala i Borovca na kotarsku među<br />

s njome na jugo-zapad na Doljanku prema utoku Bijeloga Potoka."

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!