Dokumenti Svete Stolice sjemeništa vrijede također za teološke fakultete, ukoliko oni također formiraju bogoslove. d. Kako crkveni fakulteti, kako sam rekao, daju titule u ime Svete Stolice, Sveta Stolica kao "naslovnik" tih fakulteta pridružila se 2003. godine, kao član, takozvanom bolonjskom procesu (kojega se pridržava i Bosna i Hercegovina). Njemu je glavni cilj promovirati kvalitetu visokih studija u Europi također te elaboracijom izvjesnih zajedničkih kriterija, te omogućavati recipročno priznavanje akademskih titula. To također zahtijeva osnivanje nacionalnih agencija za procjenu razine kvalitete, koje omogućuju promicanje recipročnog povjerenja među zemljama članicama. Slijedom toga, Sveti Otac, uz autograf od 19. rujna 2007., osnovao je Agenciju Svete Stolice za procjenu i promicanje kvalitete crkvenih sveučilišta i fakulteta, kratica AVEPRO prema talijanskom nazivu. Imajući u vidu određene prigovore, čini mi se prikladno, kao što sam već učinio negdje drugdje, naglasiti slijedećih šest ključnih konstatacija: 1) Da se Sveta Stolica nije priključila bolonjskome procesu, fakulteti za crkvene studije, od kojih su sveučilišta započela, našli bi se na marginama struja visokog školstva u Europi, s neizbježnom štetom za crkvene fakultete i za visoke studije općenito. Osim toga, teološki fakulteti koji su uključeni u državna sveučilišta (u jedanaest europskih zemalja) bili bi podvrgnuti također državnim propisima koji ne odražavaju specifičnost i metodu vlastitu svetim znanostima, kočeći na taj način njihov prirodni razvoj. Za razliku od toga, Sveta Stolica uključivanjem u bolonjski proces omogućila je da naši crkveni fakulteti budu punopravno uključeni u sustav visokih studija u Europi. Tako se crkvenim fakultetima koji su članovi državnih sveučilišta jamči mogućnost njegovanja istraživanja i poučavanja prema njihovim potrebama, što je veoma važno za razvijanje vlastitog poslanja. 2) Sudjelovanjem Svete Stolice u bolonjskom procesu akademski stupnjevi u teologiji i u drugim crkvenim znanostima stječu punopravno znanstveno dostojanstvo unutar sveučilišnog svijeta. 3) Zahvaljujući bolonjskome procesu, Sveta Stolica je postala aktivno nazočna u međunarodnim institucijama u kojima se donose odluke o sveučilištima i visokim studijima, jer može u takvoj materiji davati vlastiti doprinos, služeći se 272 | Službeni <strong>vjesnik</strong> | br. 3 | 2011. također bogatom i dubokom mišlju Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. 4) Osim toga, u bolonjskom procesu našim crkvenim fakultetima je omogućeno i čak su pozvani uspostavljati odnose i raspravljati sa znanstvenicima drugih znanstvenih disciplina, bili oni vjernici ili ne, - poticaj na razmišljanje i raspravljanje o čovjekovu integralnom dobru, o etičkom i duhovnom vidu ljudskog djelovanja, o smislu istraživanja, o potrebnoj sintezi i integraciji znanosti, o traženju objektivnom istine, o dijalogu između vjere i razuma, itd.., - i s druge strane, svete discipline bivaju potaknute na adekvatno odgovore na uvijek nova pitanja koja postavljaju različite znanosti. Ova rasprava je korisna za vjeru kao i za znanstvenu kulturu. 5) Postoje neki prigovori protiv bolonjskog procesa općenito. Tako na primjer: Susret ministara obrazovanja europskih zemalja, glede bolonjskog procesa, održan u Beču 12. ožujka 2010., bio je popraćen prosvjedima studenata. Međutim, za naše studije - to jest za njihovu kvalitetu, specifičnost i poslanje - bolonjski proces ne uključuje nikakav stvarni nedostatak, nego nudi jamstvo. 6) Nužnost osnivanja "Agencije Svete Stolice za procjenu i promicanje kvalitete crkvenih sveučilišta i fakulteta" (AVEPRO), može samo doprinijeti i jamčiti kvalitetu naših crkvenih studija. Svih šest ovih konstatacija odnosi se na ključne čimbenike nazočnosti naših crkvenih fakulteta u svijetu suvremene kulture i evangelizacijskog poslanja Crkve u današnjim okolnostima. U tom svjetlu, bolonjski proces se predstavlja kao izazovna prilika za učinkovitiji doprinos novoj evangelizaciji na akademskom području. Kako bi pomogli da naši crkveni fakulteti uzimaju u obzir potrebe bolonjskog procesa, Kongregacija za katolički odgoj: 1) osnovala je malu Međunarodnu komisiju koja se povremeno sastaje i proučava problematiku; ona je već poslala osam okružnica svim crkvenim fakultetima u Europi i na znanje također katoličkim sveučilištima, 2) pripremila je također Handbook (Priručnik), pod nazivom Kultura kvalitete. Vodič za crkvene fakultete, Libreria Editrice Vaticana, 2011.; 3) stvara posebnu web-stranicu na kojoj će biti postavljene sve potrebne informacije.
Zaključak Zaključujući, upućujem najbolje želje vašem mladom bogoslovnom fakultetu, da uzmogne razvijati se sve više i više. Uistinu, Ecclesia semper reformanda! Na našem području, tko ne kroči naprijed, ide natrag; tko ne napreduje, nazaduje. Dokumenti Svete Stolice Zadovoljiti se "statusom quo" i ne činiti sve moguće kako bi napredovali bilo bi protiv ljubavi prema Crkvi, bilo bi protiv ljubavi prema Bogu, i bilo bi također protiv najnutarnjije biti centara za studije. Kongregacija za katolički odgoj uvijek vam je na usluzi. Službeni <strong>vjesnik</strong> | br. 3 | 2011. | 273
- Page 1 and 2: Broj 3/2011. SLUŽBENI VJESNIK BISK
- Page 3 and 4: SADRŽAJ Za Božić 2011. i Novu go
- Page 5: Evanđelje mira, spasenja i sreće.
- Page 8 and 9: Dokumenti Svete Stolice Poštovani
- Page 10 and 11: Dokumenti Svete Stolice općeprihva
- Page 12 and 13: Dokumenti Svete Stolice staje pozna
- Page 14 and 15: Dokumenti Svete Stolice 1. Kratak p
- Page 16 and 17: Dokumenti Svete Stolice Da bi ispun
- Page 21 and 22: II. BISKUPSKA KONFERENCIJA BOSNE I
- Page 23 and 24: Isus Krist, svojim riječima i djel
- Page 25 and 26: lažnim Isusovim suradnicima, odnos
- Page 27 and 28: S posebnom pozornošću biskupi su,
- Page 29 and 30: Luke. Kako se te granice poklapaju
- Page 31 and 32: Fines inter Dioeceses Mandetriensem
- Page 33 and 34: III. MOSTARSKO-DUVANJSKA I TREBINJS
- Page 35 and 36: Od 2006. službenik je Kongregacije
- Page 37 and 38: Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
- Page 39 and 40: Misni stipendij od binacija i trina
- Page 41 and 42: Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
- Page 43 and 44: Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
- Page 45 and 46: Matejev poziv bio je lagan. Gotovo
- Page 47 and 48: Na poziv dijecezanskoga biskupa Rat
- Page 49 and 50: Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
- Page 51 and 52: Ograničena bića. Mi se ljudi osje
- Page 53 and 54: i pogine. Bog mu kriv. Ovo je jedan
- Page 55 and 56: Misije Fra Nikola Tavelić, sveti,
- Page 57 and 58: Najprije nam je dužnost razglobiti
- Page 59 and 60: polagati račune. Kuda je njezina f
- Page 61 and 62: Primjer iz Crkve Hajdemo uzeti još
- Page 63 and 64: dovničkom i svećeničkom hodu i
- Page 65 and 66: Preponosan. U Beču je kancelar Kau
- Page 67 and 68: Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
- Page 69 and 70:
nac; dvojica povjesničara, don Ivi
- Page 71 and 72:
Nevesinje, 27. kolovoza 2011. - Kao
- Page 73 and 74:
Srećko Majić i provincijal herceg
- Page 75 and 76:
Isusom na križu kada je najviše b
- Page 77 and 78:
kontakt i šalje poruku za svakoga
- Page 79 and 80:
ne mozga, srca i jezika. I ne smije
- Page 81 and 82:
imskog adresara 2011./2012., koji s
- Page 83 and 84:
dob i na svu poslovnu ili obiteljsk
- Page 85 and 86:
svete Mise preko tjedna, počevši
- Page 87 and 88:
prvi je "susret" bio 24. lipnja, i
- Page 89 and 90:
ga državnog dušmanina! Među njim
- Page 91 and 92:
Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
- Page 93 and 94:
Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mr
- Page 95 and 96:
2. studenoga, Dušni dan, u dogovor
- Page 98:
352 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2