vjesnik službeni - Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkanj

Dokumenti Svete Stolice
sjemeništa vrijede također za teološke fakultete,
ukoliko oni također formiraju bogoslove.
d. Kako crkveni fakulteti, kako sam rekao, daju
titule u ime Svete Stolice, Sveta Stolica kao "naslovnik"
tih fakulteta pridružila se 2003. godine, kao
član, takozvanom bolonjskom procesu (kojega se
pridržava i Bosna i Hercegovina). Njemu je glavni
cilj promovirati kvalitetu visokih studija u Europi
također te elaboracijom izvjesnih zajedničkih
kriterija, te omogućavati recipročno priznavanje
akademskih titula. To također zahtijeva osnivanje
nacionalnih agencija za procjenu razine kvalitete,
koje omogućuju promicanje recipročnog povjerenja
među zemljama članicama. Slijedom toga,
Sveti Otac, uz autograf od 19. rujna 2007., osnovao
je Agenciju Svete Stolice za procjenu i promicanje
kvalitete crkvenih sveučilišta i fakulteta, kratica
AVEPRO prema talijanskom nazivu.
Imajući u vidu određene prigovore, čini mi se
prikladno, kao što sam već učinio negdje drugdje,
naglasiti slijedećih šest ključnih konstatacija:
1) Da se Sveta Stolica nije priključila bolonjskome
procesu, fakulteti za crkvene studije, od
kojih su sveučilišta započela, našli bi se na marginama
struja visokog školstva u Europi, s neizbježnom
štetom za crkvene fakultete i za visoke
studije općenito.
Osim toga, teološki fakulteti koji su uključeni
u državna sveučilišta (u jedanaest europskih zemalja)
bili bi podvrgnuti također državnim propisima
koji ne odražavaju specifičnost i metodu
vlastitu svetim znanostima, kočeći na taj način
njihov prirodni razvoj.
Za razliku od toga, Sveta Stolica uključivanjem
u bolonjski proces omogućila je da naši crkveni
fakulteti budu punopravno uključeni u sustav visokih
studija u Europi. Tako se crkvenim fakultetima
koji su članovi državnih sveučilišta jamči
mogućnost njegovanja istraživanja i poučavanja
prema njihovim potrebama, što je veoma važno
za razvijanje vlastitog poslanja.
2) Sudjelovanjem Svete Stolice u bolonjskom
procesu akademski stupnjevi u teologiji i u drugim
crkvenim znanostima stječu punopravno znanstveno
dostojanstvo unutar sveučilišnog svijeta.
3) Zahvaljujući bolonjskome procesu, Sveta
Stolica je postala aktivno nazočna u međunarodnim
institucijama u kojima se donose odluke o
sveučilištima i visokim studijima, jer može u takvoj
materiji davati vlastiti doprinos, služeći se
272 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2011.
također bogatom i dubokom mišlju Ivana Pavla
II. i Benedikta XVI.
4) Osim toga, u bolonjskom procesu našim
crkvenim fakultetima je omogućeno i čak su pozvani
uspostavljati odnose i raspravljati sa znanstvenicima
drugih znanstvenih disciplina, bili oni
vjernici ili ne,
- poticaj na razmišljanje i raspravljanje o čovjekovu
integralnom dobru, o etičkom i duhovnom
vidu ljudskog djelovanja, o smislu istraživanja, o
potrebnoj sintezi i integraciji znanosti, o traženju
objektivnom istine, o dijalogu između vjere i razuma,
itd..,
- i s druge strane, svete discipline bivaju potaknute
na adekvatno odgovore na uvijek nova
pitanja koja postavljaju različite znanosti.
Ova rasprava je korisna za vjeru kao i za znanstvenu
kulturu.
5) Postoje neki prigovori protiv bolonjskog
procesa općenito. Tako na primjer: Susret ministara
obrazovanja europskih zemalja, glede bolonjskog
procesa, održan u Beču 12. ožujka 2010.,
bio je popraćen prosvjedima studenata. Međutim,
za naše studije - to jest za njihovu kvalitetu, specifičnost
i poslanje - bolonjski proces ne uključuje
nikakav stvarni nedostatak, nego nudi jamstvo.
6) Nužnost osnivanja "Agencije Svete Stolice
za procjenu i promicanje kvalitete crkvenih sveučilišta
i fakulteta" (AVEPRO), može samo doprinijeti
i jamčiti kvalitetu naših crkvenih studija.
Svih šest ovih konstatacija odnosi se na ključne
čimbenike nazočnosti naših crkvenih fakulteta
u svijetu suvremene kulture i evangelizacijskog
poslanja Crkve u današnjim okolnostima. U
tom svjetlu, bolonjski proces se predstavlja kao
izazovna prilika za učinkovitiji doprinos novoj
evangelizaciji na akademskom području.
Kako bi pomogli da naši crkveni fakulteti uzimaju
u obzir potrebe bolonjskog procesa, Kongregacija
za katolički odgoj: 1) osnovala je malu
Međunarodnu komisiju koja se povremeno sastaje
i proučava problematiku; ona je već poslala
osam okružnica svim crkvenim fakultetima u Europi
i na znanje također katoličkim sveučilištima,
2) pripremila je također Handbook (Priručnik),
pod nazivom Kultura kvalitete. Vodič za crkvene
fakultete, Libreria Editrice Vaticana, 2011.; 3)
stvara posebnu web-stranicu na kojoj će biti postavljene
sve potrebne informacije.